text size
Lideri pretežno azijskih zemalja u nedjelju stižu u kineski obalni grad Tiānjīn, gdje kineski domaćini obilježavaju 25. samit Šangajske organizacije za suradnju (SCO). Na skupu će biti i predsjednici Rusije i Irana te indijski premijer.
Bit će to dosad najveći susret država SCO-a, što je jasan znak ponovnog preusmjeravanja ravnoteže moći prema Istoku. Iako gospodarska snaga članica još uvijek ne nadmašuje neke druge forume, takva konstelacija odražava trenutačnu dinamiku moći, osobito u azijsko-pacifičkoj regiji.
Poput skupine BRICS, koja se pozicionira kao alternativa zapadno dominantnom G-7, i SCO se suočava s određenim sustavnim problemima, poput međusobne nekompatibilnosti članica. Organizacija se primjerice tek minimalno osvrnula na eskalaciju napetosti između Indije i Pakistana nakon terorističkih napada u Kašmiru, koji su na trenutak prijetili nuklearnim sukobom.
No u geopolitički napetoj 2025. godini relativno je lako pronaći zajednički nazivnik i među tako nekompatibilnim državama, budući da SAD carinskom politikom predsjednika Donalda Trumpa reorganizira pravila međunarodne trgovine.
Tema ovogodišnjeg samita je očuvanje "šangajskog duha", što kritičari nazivaju ispraznim apelom članicama umjesto konkretnog plana. Kako piše The Conversation, šangajski duh podrazumijeva nejasnu mješavinu kineskih retoričkih stavova o međusobnom poštovanju, mirnom suživotu i suradnji u kojoj svi dobivaju – dakle praznu retoriku.
SCO tvrdi da obuhvaća 40 posto svjetskog stanovništva i oko 30 posto globalne gospodarske proizvodnje.
Za Peking je domaćinstvo tog samita važno zbog međunarodne prepoznatljivosti, a analitičari kažu da je glavno poslati poruku moći, utjecaja i okupljanja. "Kad su samit u prošlosti ugostile Rusija i Indija, susreti su bili relativno skromni. Ovaj put Kina je uložila puno više diplomatskih resursa", rekao je Lin Minwang, prodekan Instituta za međunarodne studije Sveučilišta Fudan, za CNA. Tiānjīn je ujedno strateško središte kineske inicijative Pojas i put.
Američke carine kao poveznica?
Samit u Tiānjīnu prema SAD-u ima dvostruku, gotovo paradoksalnu dimenziju. Trump je svojim posredovanjem u nekim azijskim krizama – sukobima Indije i Pakistana, Tajlanda i Kambodže te Armenije i Azerbajdžana, zasjenio SCO, ali je istovremeno carinskom politikom prisilio države da se zbliže. Upravo bi tu tri najveća gospodarstva organizacije – Kina, Indija i Rusija, mogla stati zajedno, što bi moglo imati posljedice za SAD, a time i za EU.
Na drugoj strani Trumpove carinske politike našla se i Kina, koja je sredinom kolovoza pristala na novo 90-dnevno produljenje carinskog moratorija. Američki ministar financija Scott Bessent nedavno je poručio da je SAD zadovoljan trenutačnim carinskim aranžmanom s Kinom, što pokazuje da Trumpova administracija nastoji održati mir s glavnim suparnikom barem do isteka trgovinskog primirja u studenom.
Bloomberg
"Ekonomski akteri na visoke američke carine i agresivnu trgovinsku taktiku SAD-a odgovaraju okretanjem domaćem tržištu i jačanjem gospodarske suradnje s drugim zemljama, čime potiču veću liberalizaciju međusobne trgovine i sklapanje novih sporazuma o slobodnoj trgovini", objašnjava Katja Zajc Kejžar, stručnjakinja za međunarodnu ekonomiju s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.
Ekonomistica Katja Zajc Kejžar navodi da druge zemlje "barem zasad ne slijede Washington u općem podizanju carina niti u njihovoj uporabi za ostvarivanje određenih ekonomskih, ali i neekonomskih ciljeva".
Zbližavanje Indije i Kine?
Najveća pitanja odnose se na Indiju i Kinu, dvije azijske sile. Kina nije jedina pogođena visokim američkim carinama. Od sredine kolovoza carine na indijski izvoz u SAD podignute su na čak 50 posto.
Trump je ovo ljeto oštro kritizirao Indiju zbog kupovine ruske nafte, tvrdeći da time financira ruski rat u Ukrajini. New Delhi branio je svoje veze s Moskvom, a američke mjere nazvao "nepravednima, neutemeljenima i nerazumnima".
Ajay Srivastava, bivši trgovinski dužnosnik i osnivač think tanka Global Trade Research Initiative, rekao je za New York Times da očekuje kako će američke mjere "prisiliti Indiju da preispita svoju stratešku orijentaciju i produbi odnose s Rusijom, Kinom i mnogim drugim državama".
"Utjecaj trgovinskog sukoba na indijsko gospodarstvo uvelike će ovisiti o brzini njegova rješenja. Izvoz u SAD trenutačno iznosi oko 87 milijardi dolara, što je oko dva posto indijskog BDP-a i približno petina ukupnog izvoza", rekao je za Bloomberg Adriju Matej Gosar iz NLB Skladova. Ako carine ostanu do kraja godine, mogle bi smanjiti indijski BDP za cijeli jedan postotni bod.
"U trenutku kada SAD uvodi 50-postotne carine na indijski uvoz, sudjelovanje indijskog premijera Narendre Modija na samitu Šangajske organizacije za suradnju signalizira da su Indija i Kina spremne otopliti odnose i staviti u prvi plan gospodarsku suradnju i stabilnost", kaže Zajc Kejžar.
Bloomberg
"Znakovi moguće taktičke detante između Indije i Kine prisutni su već više od godinu dana. Vlade dviju zemalja nedavno su najavile niz sporazuma – od otvaranja graničnih prijelaza i ponovnog izdavanja viza do obnove zračnih linija", rekao je Ankit Panda, stručnjak za azijsku politiku, u podcastu Asia Geopolitics.
Podsjetimo, odnosi Pekinga i New Delhija naglo su pogoršani u lipnju 2020., kada je sukob na himalajskoj granici završio najkrvavijim tjednom nasilja u zadnja četiri desetljeća. U svibnju ove godine Indija je optužila Kinu za miješanje u sukob s Pakistanom.
Panda dodaje da je "iz indijske perspektive stabilizacija odnosa s Kinom izuzetno važna, jer SAD prema New Delhiju zauzima sve oštriji stav". "Indija ne želi biti u situaciji da ima loše odnose i s Kinom i s SAD-om", ističe.
Zajc Kejžar naglašava i da se čini kako se "SAD sam povlači iz vodeće uloge u svjetskom trgovinskom sustavu, čime otvara prostor drugim državama". "Zapad postaje sve nejedinstveniji, dok istodobno vidimo zbližavanje i jače povezivanje drugih polova moći. Gubitak Indije bio bi težak udarac za SAD", zaključuje.
"Gubitak Indije bio bi težak udarac za SAD", rekla je ekonomistica Katja Zajc Kejžar.
Što još donosi samit?
Samit neće imati samo carinsku dimenziju, jer neke druge države, poput Rusije i Irana, traže potporu za vlastite ciljeve. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji trenutno uživa u nizu diplomatskih uspjeha, željet će svijetu pokazati da ratom zahvaćena Moskva više nije izolirana.
Getty Images
Putin će u Kini ostati i nakon samita SCO-a, jer će 3. rujna sudjelovati na vojnoj paradi u Pekingu. Na najvećem takvom događaju u posljednjih šest godina, čije su pripreme proteklih tjedana gotovo paralizirale život u glavnom gradu, Narodna oslobodilačka vojska pokazat će je li spremna izvršiti svoju ključnu zadaću – pripajanje Tajvana.
Iran, koji će u Tiānjīnu predstavljati predsjednik Masud Pezeškian, također će pokušati pridobiti potporu nakon nedavnog rata s Izraelom, što mu nije uspjelo na srpanjskom samitu BRICS-a u Brazilu. Kada je Izrael napao Iran, SCO je oštro osudio napade, ali se Indija od te izjave službeno distancirala.
"Hod Irana prema Istoku dio je šireg globalnog pomaka prema multipolarnosti", rekao je za Deutsche Welle Hamid Talebian, stručnjak za Iran s Njemačkog instituta za globalne i regionalne studije. "Teheran posebno polaže nade u taj globalni zaokret s obzirom na svoju izolaciju i napete odnose sa Zapadom", naglasio je Talebian.
.webp){kind=icon}
