Globalne cijene hrane u novembru su ostale na istom nivou kao i u oktobru, dok su u poređenju s istim mjesecom prošle godine niže za 10,7 posto. FAO indeks cijena hrane (FFPI) iznosio je u novembru 2023. u prosjeku 120,4 boda, nepromijenjen u odnosu na revidirani nivo iz oktobra, budući da su porasti indeksa cijena biljnih ulja, mliječnih proizvoda i šećera uravnotežili pad cijena žitarica i mesa.
Globalne cijene žitarica su u prosjeku niže za tri posto u odnosu na oktobar i za 19,4 posto u odnosu na novembar prošle godine. Najviše su pale međunarodne cijene krupnih žitarica i to za 5,6 posto na mjesečnom nivou. Ovaj pad rezultat je naglog pada svjetskih cijena kukuruza, potaknut povećanjem prodajne aktivnosti poljoprivrednika u Argentini i pritiskom na smanjenje zbog sezonski većih zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je procjena proizvodnje revidirana naviše. Od ostalih žitarica, svjetske cijene ječma su pale, dok su cijene sirka blago ojačale.
Međunarodne cijene pšenice također su pale za 2,4 posto u novembru, uglavnom potaknute povećanim sezonskim zalihama u Argentini i Australiji, uz napredak u žetvi i nastavak jake konkurencije iz Ruske Federacije.
Rast cijena biljnih ulja i mlijeka
Nakon tri uzastopna mjesečna pada cijene biljnih ulja su porasle za 3,4 posto u novembru. Porast indeksa cijena potaknut je višim svjetskim cijenama palminog i suncokretovog ulja, što je više nego nadoknadilo niže kotacije sojinog ulja i uljane repice. Međunarodne cijene palminog ulja porasle su za više od šest posto u novembru, uglavnom potaknute aktivnijom kupovinom vodećih zemalja uvoznica i sezonski nižom proizvodnjom u glavnim zemljama proizvođačima. Svjetske cijene suncokretovog ulja također su umjereno porasle.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda u novembru je porastao za 2,2 posto u odnosu na oktobar, što je drugi uzastopni mjesečni rast, ali još uvijek za 16,9 posto niži u odnosu na novembar 2022. godine. Međunarodne kotacije cijena maslaca i obranog mlijeka u prahu porasle su odražavajući visoku potražnju za uvozom od kupaca iz sjeveroistočne Azije, ograničene zalihe i povećanu internu potražnju uoči zimskih praznika u Zapadnoj Evropi.
Isti faktori podigli su cijene punomasnog mlijeka u prahu, međutim, ustrajno smanjena potražnja azijskih kupaca, zajedno sa stabilnim proizvodnim aktivnostima u Okeaniji, ograničili su rast na mjesečnom nivou. Poskupljenju svjetskih cijena mliječnih proizvoda pridonijelo je i slabljenje američkog dolara u odnosu na euro.
Cijene mesa su neznatno niže u poređenju s oktobrom - 0,4 posto odražavajući blaže padove cijena peradi, svinjskog i goveđeg mesa. U poređenju s novembrom 2022. globalne cijene mesa su niže za 2,4 posto. Pad međunarodnih cijena mesa peradi odražava povećanu zalihu, uglavnom iz Brazila, bez obzira na izazove u proizvodnji koji proizlaze iz izbijanja ptičije gripe u mnogim zemljama.
Cijene svinjskog mesa pale su zbog stalne usporenosti potražnje za uvozom na azijskim tržištima i velike raspoloživosti za izvoz kod nekih izvoznika, unatoč porastu unutarnje prodaje u Evropi uoči zimskih praznika. U međuvremenu, velike izvozne zalihe iz Brazila i Okeanije opteretile su svjetske cijene goveđeg mesa.
Cijena šećera i dalje raste, te je tako u novembru viša za 1,4 posto u odnosu na oktobar i za 41,1 posto u poređenju s novembrom prošle godine. Povećanje cijena u novembru uglavnom je bilo povezano s povećanom zabrinutošću oko globalne izvozne dostupnosti u tekućoj sezoni usred pogoršanih izgleda proizvodnje u dva vodeća izvoznika, Tajlandu i Indiji, zbog oštrih sušnih vremenskih uvjeta povezanih s događajem El Niño. Osim toga, kašnjenja isporuka iz Brazila, zajedno s jačanjem brazilskog reala u odnosu na američki dolar, pridonijela su ukupnom povećanju svjetskih cijena šećera.
Usporavanje inflacije hrane u BiH
Cijene hrane u Bosni i Hercegovini su prema posljednjim statističkim podacima u oktobru pale za 0,1 posto u odnosu na septembar, dok su u odnosu na oktobar 2022. više za 4,9 posto.
Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije, kaže da je za kretanje inflacije u BiH i dalje ključna cijena hrane.
"Vrijedi spomenuti da je inflacija hrane usporila na nivo ispod pet posto prvi put nakon dvije uzastopne godine visokog rasta, zahvaljujući padu cijena globalnih agri sirovina, ali i rješavanju problema globalnih lanaca nabave", dodao je Blažeković.
Kada je riječ o evropskim proizvođačima hrane, analitičari Bloomberg Intelligencea navode da kompanijama neće biti lako, s obzirom na to da je povjerenje potrošača i dalje krhko, a rast cijena neće biti razmatran.
"Čini se da su se kamatne stope stabilizirale, ali prijetnja veće nezaposlenosti naglašava potrebu za pristupačnom hranom i zahtijeva proširene promocije", navode Duncan Fox i Ignacio Canals Polo, analitičari Bloomberg Intelligencea.
Analitičari navode da su cijene inputa evropskih proizvođača hrane brzo pale od vrhunca u oktobru 2022. do polovice nivoa inflacije ulaznih troškova uzrokovane vremenskim fenomenom La Niño prije rata između Rusije i Ukrajine. To sugerira da je ovogodišnja žetva bila dobra i da su svi dugotrajni problemi u lancu snabdijevanja riješeni.
"To bi moglo staviti pritisak na proizvođače hrane da smanje cijene, s trgovcima koji žele pružiti vrijednost potrošačima, ali smanjenje utvrđenih cijena vjerovatno nije opcija jer su nedavna povećanja došla nakon gotovo decenije minimalnih cijena", navode analitičari.
Međutim, evropski proizvođači moraju zadržati pristupačne cijene svojih brendova i prepoznati da samo četiri posto proizvođača hrane sada planira podići cijene, što je pad s više od 67 posto u aprilu 2022.
"Kompanije koje koriste sirovine poput šećera, kakaa i kafe, gdje su troškovi sirovina i dalje u porastu, znaju da dodatno povećanje cijena neće biti prihvaćeno. Potrošači su postavili budžete za hranu i nisu voljni trošiti novac na nove ideje, pa kupuju pouzdane brendove, što čini promocije koje održavaju tržišni udio razumnima", kažu analitičari.
.webp){kind=icon}
