Globalno tržište avio-saobraćaja je za svega mjesec i po dana potpuno promijenilo svoju dinamiku: od perioda poslije pandemije, kada je industrija vapila za tražnjom i ponovnim ulivanjem povjerenja putnicima, sada se nalazi u fazi "koliko košta da avion, uopšte, poleti i ima li goriva da se odgovori na tražnju". Od početka sukoba na Bliskom istoku, 28. februara, troškovi kerozina su se više nego udvostručili (sa oko 830 dolara po toni 27. februara na oko 1.830 dolara po toni 2. aprila), a sektor se direktno suočio s dvjema prijetnjama: cjenovnim šokom i poremećajima u snabdijevanju avio-gorivom. Cijena kerozina na berzi je, u međuvremenu, pala - na oko 1.560 dolara po toni.
Prvi signal je, očekivano, stigao sa berze: u prve dvije nedjelje rata vrijednost avio-kompanija globalno je pala, a Bloombergov indeks koji prati avio-industriju zabilježio je dvocifreni pad. Posljednji uporedivi slučajevi prije ovog rata bili su početak pandemije izazvane koronom (2020), početak rata u Ukrajini (2022) i period između 2016. i 2018, kada je u kraćim epizodama dolazilo do dvocifrenih padova uslijed skokova cijena nafte.
Avio-industrija praktično godinama ne može da se adekvatno oporavi od ekonomskih i geopolitičkih šokova, a ono što aktuelni sukob čini posebno osjetljivim jeste njegova direktna veza sa svjetskim energetskim čvorištem. Bliski istok nije samo ključni proizvođač nafte, već i centralna tačka za preradu i distribuciju, dok Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih arterija globalnog snabdevanja energentima.
Svaki poremećaj u regionu brzo se preliva na cijene sirove nafte, ali i na rafinisane derivate poput kerozina, čije snabdijevanje zavisi od logistike, rafinerijskih kapaciteta i stabilnosti transportnih ruta. U ranoj fazi sukoba otkazano je više od 46.000 letova u region Bliskog istoka i odatle, što je poremetilo globalni turizam i planove putnika, pa samim tim i operacije avio-kompanija.
I taman kada smo pomislili da se sprema mračniji scenario, nakon što tokom vikenda nije postignut dogovor između SAD i Irana, Trumpova izjava od srijede da se "nazire kraj rata s Iranom" - podstakla je oporavak tržišta. Supertanker na putu za Irak zaplovio je Ormuzom, što bi bio prvi tranzit tankera sirove nafte prema zapadu otkako je 13. aprila počela američka blokada južne obale Irana. Ipak, posljedice ne mogu i neće nestati preko noći.
IEA upozorava na manjak kerozina do ljeta
Kako se kriza produbljivala, tako su efekti postajali sve vidljiviji, prevashodno na rutama između Azije i Evrope. Persijski zaliv, kao jedna od najvažnijih tranzitnih tačaka za globalni avio-saobraćaj, posebno je problematičan. Taj koridor, kroz koji uobičajeno prolazi oko trećina saobraćaja između Azije i Evrope, bio je djelimično paralizovan prethodnih nedjelja, te su tako cijene karata na pojedinim rutama skočile do čak 560 odsto krajem marta, dok su prosječne cijene za letove između Azije i Evrope i do 70 odsto više nego prije godinu dana, izvjestio je Bloomberg. Na pojedinim linijama, kao što su Hongkong-London ili Bangkok-Frankfurt, cijene su gotovo utrostručene.
Kerozin, pritom, ne prati uvijek direktno kretanje cjene sirove nafte, odnosno referentnog brenta. Logističkim lancima koji su poremećeni, oštećenoj rafinerijskoj i energetskoj infrastrukturi, te usporenom transportu biće potreban duži period oporavka, a svaki novi dan prolongiranog sukoba automatski produžava vrijeme oporavka.
"Sve i da sirova nafta pojeftini, kerozin će ostati skup - a to znači i više cijene avio- karata. To je neizbježno", rekao je Willie Walsh, generalni direktor International Air Transport Associationa (IATA).
Čak i u projekcijama za jesen, cijene karata ostaju znatno skuplje nego prošle godine, pri čemu scenario u kojem je poskupljenje "jedini problem", sada zasjenjuje scenario u kojem je nestašica goriva realna i opipljiva.
Tim povodom se prije nekoliko dana oglasio i predsjednik Srbije, rekavši da "mjere koje je država donijela da bi se cijene i snabdijevenost tržišta energenata održali - nisu dovoljne, da nafte nema i da će se prvo osjetiti problemi sa kerozinom". U tom kontekstu se čak pominje i upotreba vojnih rezervi, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije.
Zvanične procjene dodatno potvrđuju da problem nije samo tržišni, već i operativni. International Energy Agency (IEA) upozorava da bi Evropa mogla da se suoči sa fizičkim nedostatkom kerozina u narednim mjesecima, ako se poremećaji u snabdijevanju iz regiona Bliskog istoka nastave. Industrijska udruženja, poput Airports Council International Europea, idu korak dalje i upozoravaju na "sistemski nedostatak" goriva već do ljeta, dok IATA procenjuje da će oporavak snabdijevanja trajati mjesecima, čak i u slučaju stabilizacije.
Akcije EasyJeta pale zbog rata i skupljeg gorivaAkcije EasyJet Plc pale su do 8,7 odsto, nakon što je kompanija upozorila na gubitak u rasponu od 540 do 560 miliona funti u prvoj polovini godine, uz dodatnih 25 miliona funti troškova goriva u martu zbog rata na Bliskom istoku. Rezervacije za ljeto su blago slabije nego prošle godine, rekao je izvršni direktor Kenton Jarvis, kao razlog navodeći pad tražnje uslijed rata između SAD, Izraela i Irana. Ipak, snabdijevanje gorivom zasad nije ugroženo, a kompanija je za ljeto unapred osigurala cijenu za oko 70 odsto svojih potreba, pa je uticaj na planirane letove minimalan, prenio je Bloomberg u četvrtak. Jarvis je dodao da "nema razloga za zabrinutost" kada je riječ o dostupnosti goriva barem do sredine maja. Svi aerodromi sa kojih kompanija leti trenutno funkcionišu normalno, dodao je. |
Claudio Galimberti, glavni ekonomista kompanije Rystad Energy, izjavio je za CNBC da situacija sa kojom se suočavaju avio-kompanije "u velikoj mjeri zavisi od toga koliko će barela prolaziti kroz moreuz". "U naredne tri do četiri nedjelje situacija može postati sistemska, što znači da bi već od maja i juna mogli da uslijede značajni rezovi letova širom Evrope", rekao je on u utorak.
Rico Luman, viši ekonomista u ING-u, istakao je da je "sve više upozorenja na nestašice koje bi mogle uslijediti u narednim nedjeljama ukoliko se snabdijevanje ne obnovi", dodajući da "brodovi staju, što znači da su isporuke sa Bliskog istoka presušile i da su potrebne alternative".
Evropi je ostalo "možda još šest nedjelja zaliha goriva za avione", rekao je danas direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol i upozorio na moguća otkazivanja letova ukoliko su zalihe nafte i dalje blokirane zbog rata u Iranu.
ACI Europe, organizacija koja predstavlja aerodrome širom EU, prošle nedjelje je upozorila da bi nestašica mogla da se osjeti već u prvoj nedjelji maja, uz remećenje na vrhuncu turističke sezone i "ozbiljne ekonomske posledice". Inače, više članica EU oslanja se na ekonomski doprinos letnje turističke sezone - vazdušni saobraćaj godišnje generiše 851 milijardu evra (gotovo bilion dolara) BDP-a evropskih ekonomija i podržava oko 14 miliona radnih mesta, navodi ova organizacija.
Od izazova do kompromisa
Za avio-kompanije je u ovom momentu jedna od najvažnijih dilema koliko povećanja troškova mogu da prebace na putnike, a da ne ugroze tražnju - naročito pred ljeto, koje je udarni dio godine. Za sada, tražnja pokazuje otpornost - putnici i dalje rezervišu letove, dijelom i iz straha od daljih poskupljenja. Međutim, dugoročno gledano, očekuje se promena paradigme, uz manje međunarodnih putovanja i veći fokus na bliže, jeftinije destinacije.
Industrija se, u isti mah, prilagođava i operativno. Prevoznici smanjuju kapacitete, ukidaju pojedine linije i povećavaju dodatne naknade, uključujući prtljag i gorivo (eng. fuel surcharge). Naknada za gorivo se plaća u situacijama kada kompanija treba da pokrije rast troškova kerozina.
Delta Air Lines procjenjuje da će joj troškovi goriva porasti za više od dvije milijarde dolara u kratkom roku.
Paralelno s operativnim izazovima, raste i regulatorni pritisak. Evropske avio-kompanije traže od EU hitne mjere - od ukidanja pojedinih taksi do fleksibilnijih pravila za snabdijjevanje gorivom. Industrijska udruženja upozoravaju da bi produženi poremećaji u Ormuzu mogli izazvati ozbiljne zastoje u snabdijevanju tokom ljetnje sezone.
"Relativno niska profitna marža Air France-KLM i ograničena vrijednost kapitala u njegovoj strukturi čine ga izloženijim od većine evropskih konkurenata dodatnom padu zarade ukoliko sukob na Bliskom istoku zadrži visoke cijene goriva. Domaće operacije u Francuskoj, kao i poslovanje KLM-a, prolaze kroz restrukturiranje sa ciljem povećanja produktivnosti, što bi uz prilagođavanje strukture putnika ka profitabilnijim segmentima i uvođenje novih aviona moglo da unapredi profitabilnost u srednjem roku. Istovremeno, kvazi-vlasnički kapital obezbijeđen tokom pandemije, koji ne podrazumijeva razvodnjavanje vlasništva, komplikuje bilans stanja i predstavlja opterećenje za novčane tokove, dodatno pojačano planovima da se udeo u SAS poveća sa 19,9 odsto na 60,5 odsto, kao i interesovanjem za akvizicije, uključujući TAP Air Portugal", ocenjuje Conroy Gaynor, analitičar u Bloomberg Intelligencu.
Qantas, Lufthansa i Virgin Atlantic takođe već osjećaju posljedice kroz rast operativnih troškova, uvođenje dodatnih taksi za gorivo i smanjenje kapaciteta. Pojedine kompanije odlažu i investicije, kako bi sačuvale likvidnost. Ipak, problem sa kerozinom prevazilazi kompanijske okvire.
Mala ostrvska država Tuvalu u južnom Pacifiku u ponedjeljak je proglasila vanredno stanje zbog pogoršanja krize sa avio-gorivom - povezane sa ratom u Iranu, zbog dodatnog opterećenja snabdijevanja strujom i ugrožavanjem funkcionisanja osnovnih usluga. Predsjednik Tuvalua Tofiga Vaevalu Falani saopštio je da se vanredno stanje odnosi na atol Funafuti, gdje se nalazi prestonica i živi oko tri četvrtine od približno 10.000 stanovnika.
"Ova odluka donijeta je kao vremenski ograničena i neophodna mjera kako bi vlada mogla brzo i koordinisano da reaguje, zaštiti javni interes, obezbijedi ravnopravan pristup ključnim uslugama i očuva stabilnost u uslovima povećanog rizika", naveo je Falani u saopštenju.
Tuvalu se, inače, oslanja na uvoz dizela za napajanje generatora, koji su i pre krize jedva zadovoljavali potrebe. Aktuelna situacija dodatno naglašava koliko se posledice rata u Iranu šire daleko van Bliskog istoka, pogađajući čak i neke od najmanjih i najizolovanijih zemalja svijeta.
.webp){kind=icon}
