Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić u intervjuu za Bloomberg Adriju govori o stvarnim dometima energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini, izazovima smanjenja emisija CO₂, te budućnosti termoelektrana i rudnika. Lakić otkriva kako Vlada planira balansirati između modernizacije energetskog sistema, razvoja obnovljivih izvora i zaštite radnih mjesta lokalnih zajednica. U međuvremenu, svjetske finansije i politika pokazuju snažne turbulencije: SAD je u specijalnoj operaciji svrgnuo predsjednika Venezuele Nicolása Madura, što je izazvalo geopolitičke napetosti i rast cijena dionica i bitcoina, dok Venezuela poziva SAD na saradnju.
Ovo je pet stvari koje treba da znate na početku dana:
Vedran Lakić: Prvo moramo spasiti ljude, a tek onda mijenjati tehnologije
U intervjuu za Bloomberg Adriju, ministar Lakić je, između ostalog, kazao da je budućnost termoelektrana i rudnika u FBiH realno "ograničena vremenom", ne zato što će neko politički preko noći ugasiti ugalj, nego zato što se pravila tržišta i okolišni standardi u Evropi brzo pooštravaju, a BiH ih (kroz Energetsku zajednicu) mora postepeno preuzimati.
Osvrnuo se i na potencijal obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH navodeći da je on veliki, ali i dalje nedovoljno iskorišten. Prema njegovim riječima, BiH trenutno koristi tek manji dio svog stvarnog potencijala obnovljivih izvora energije, posebno kada je riječ o solarnim i vjetroelektranama. Također navodi da postojeća elektroenergetska mreža nije projektirana za savremene, decentralizirane izvore poput solara i vjetra.
Vedran Lakić
Da bismo omogućili priključenje novih kapaciteta, navodi ministar Lakić, potrebne su značajne investicije u modernizaciju i jačanje prenosne i distributivne mreže, razvoj pametnih mreža te sisteme za pohranu energije.
Lakić je naglasio i to da u procesu energetske tranzicije prvo "moramo spasiti ljude i osigurati energetsku sigurnost države".
Šta SAD želi od Venezuele?
Donosimo pregled dešavanja u Venezueli i analizu onoga što se može kriti iza američke specijalne vojne operacije i otmice predsjednika Nicolása Madura. Ovi događaji dodatno potvrđuju da Drugi hladni rat nije tek najava, već proces koji traje godinama i sve snažnije oblikuje globalne političke i ekonomske odnose.
Američki potez prema Venezueli ne može se svesti na jedan motiv. Riječ je o kombinaciji geopolitičkih i ekonomskih faktora, u kojoj pitanje nafte i plina nije presudno, s obzirom na to da Sjedinjene Američke Države već dugo nemaju problem s pristupom tim energentima. Mnogo važniji element je strateško pozicioniranje i povratak utjecaja u Južnoj Americi, u skladu s Monroeovom doktrinom, kao i interes za razvoj rudarskog potencijala Venezuele pod vodstvom američkih kompanija.
Venezuela može poslužiti i za povratak američke ekonomije na tržište kontinenta, koje je posljednjih 20-ak godina preuzela Kina. Potencijalni problem sa željom SAD-a da povrati to tržište je činjenica da osim Kine i EU trguje s Južnom Amerikom više od SAD-a, a nakon stupanja na snagu sporazuma o slobodnoj trgovini EU-MERCOSUR će trgovati i više, što SAD može protumačiti kao prijetnju svojim interesima.
Venezuelanska predsjednica Rodriguez poziva SAD na saradnju
Vršiteljica dužnosti predsjednice Venezuele Delcy Rodríguez promijenila je retoriku prema Sjedinjenim Američkim Državama, uputivši javni poziv Washingtonu na saradnju nakon početnih oštrih reakcija zbog zarobljavanja predsjednika Nicolása Madura. Rodríguez je poručila da je Venezuela spremna na zajednički rad u okviru međunarodnog prava i agende usmjerene na razvoj i stabilnost, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na ranije izjave u kojima je oštro osuđivala američku vojnu operaciju i zahtijevala Madurovo oslobađanje.
Berze u porastu, ulagače ne brine Venezuela, raste srebro, zlato...
Dionice su skočile, nastavljajući prošlogodišnji rast vođen umjetnom inteligencijom, jer su investitori povećali opklade na tehnološke dionice unatoč rastućim geopolitičkim napetostima zbog američkog napada na Venezuelu.
Azijske dionice su skočile, a proizvođači čipova poput Samsung Electronics Co. i Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. bili su među dobitnicima.
Srebro je poraslo za čak 4,8 posto, a zlato za dva posto nakon što je SAD tokom vikenda poduzeo korake prema svrgavanju venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura. Nafta je fluktuirala usred zabrinutosti oko globalne ponude sirove nafte, dok je dolar dobio na vrijednosti zbog rastućih geopolitičkih rizika.
Bitcoin dosegao trosedmični maksimum nakon Madurovog svrgavanja
Bloomberg
I bitcoin je dosegao trosedmični maksimum tokom ranih sati trgovanja na azijskim tržištima usred političke neizvjesnosti nakon odluke SAD-a da svrgne i zatvori venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura tokom vikenda. Najveća kriptovaluta porasla je za čak 2,3 posto u ponedjeljak ujutro na 93.323 dolara, što je najviši nivo od 11. decembra. Ether i drugi tokeni također su blago porasli.
Šta se još čitalo:
Zeleni projekti bankama donose više novca nego nafta, plin i ugljen
AI mijenja svijet – ali infrastruktura odlučuje ko pobjeđuje
Transferi, dug i rezultati presudili: Manchester United smijenio Amorima
Osam knjiga o današnjem svijetu i njegovoj budućnosti
Brojke preuzele primat nad praznom pričom: Direktori u 'top pet' 2025.
Danas čitajte:
Donosimo priču o kompaniji Violeta, koja je iz skromnih početaka u Grudama izrasla u regionalni standard kvaliteta. Pripremili smo i pregled novih sportskih trendova u SAD-u gdje nogomet prvi put prestiže baseball kao omiljeni sport.
.webp){kind=icon}
