Najveće banke s Wall Streeta već su četvrtu godinu zaredom više zaradile finansirajući zelene projekte nego radeći s kompanijama iz sektora fosilnih goriva, i to unatoč sve jačim pritiscima da se povuku iz tog dijela poslovanja.
Prema podacima koje je prikupio Bloomberg, banke su u 2025. godini ostvarile oko 3,7 milijardi dolara prihoda od klimatski povezanih kredita i izdanja obveznica, dok su im poslovi s naftom, plinom i ugljenom donijeli oko 2,9 milijardi dolara.
Riječ je o velikom zaokretu u odnosu na 2020. godinu, kada su banke od kompanija iz fosilnog sektora naplaćivale gotovo dvostruko veće naknade nego od finansiranja zelenih inicijativa.
Rastuća potražnja za kapitalom vezanim uz energetsku tranziciju, uključujući obnovljive izvore i baterije, dovela je do snažnog rasta izdanja zelenih vrijednosnica, ističe Grace Osborne iz Bloomberg Intelligencea. Kako kaže, banke više ne ulaze u održivost zbog imidža, nego zato što se upravo ondje nalaze poslovi, naknade i prostor za rast.
Prema Bloombergu, BNP Paribas, Crédit Agricole i Deutsche Bank prošle su godine bile vodeći aranžeri zelenih obveznica. S druge strane, JPMorgan Chase, Citigroup i Bank of America prednjačili su u organiziranju izdanja obveznica za kompanije iz sektora fosilnih goriva.
Bloomberg
Ipak, prihod od zelenog finansiranja od 3,7 milijardi dolara manji je nego godinu ranije, kada su banke na tim poslovima uprihodile oko 4,2 milijarde dolara. Do pada je došlo nakon što je niz banaka napustio Net-Zero Banking Alliance, inicijativu usmjerenu na smanjenje ugljičnog otiska finansijskog sektora, pokušavajući se zaštititi od sve snažnijeg političkog pritiska nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
.webp){kind=icon}
