text size
Kako se bliži kraj godine, otvara se prostor ne samo za sumiranje ekonomskih i poslovnih kretanja, već i za sagledavanje onoga što građane i privredu čeka u narednom periodu. Upravo završnica godine tradicionalno donosi nove zakonske prijedloge, izmjene postojećih propisa i najave fiskalnih prilagođavanja, uključujući poreze, doprinose i druge obaveze koje direktno utječu na poslovanje. U tom kontekstu, veliku pažnju privlače promjene koje se odnose na samostalne poduzetnike, jednu od najosjetljivijih kategorija na tržištu rada, ali i druga zakonska rješenja i prijedlozi.
Samostalni poduzetnici u Bosni i Hercegovini (BiH), uključujući obrtnike, paušalce, freelancere i nositelje slobodnih zanimanja, u 2026. godinu ulaze s novim rastom fiskalnih opterećenja, i to u oba entiteta, iako se poreski sistemi formalno predstavljaju kao rasterećeniji nego prethodnih godina. I u Federaciji BiH (FBiH) i u Republici Srpskoj (RS) rast ukupnih obaveza proizlazi prije svega iz povećanja osnovica za obračun doprinosa, koje su direktno vezane za rast prosječnih plata, a ne iz povećanja samih stopa doprinosa.
U Federaciji BiH, prema preliminarnim projekcijama, ukupan iznos obaveznih doprinosa za samostalne poduzetnike u 2026. godini raste za oko 16,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, isključivo zbog rasta osnovice koja se veže za prosječnu platu u entitetu. Istovremeno, u Republici Srpskoj samostalni poduzetnici kojima je to osnovno zanimanje već u 2025. godini izdvajaju 6.188,16 KM godišnje za doprinose i porez na dohodak po paušalnom modelu, dok se za 2026. godinu projicira dodatno povećanje od oko 7,95 posto, odnosno približno 492 KM više na godišnjem nivou, ako predložene izmjene Zakona o doprinosima dobiju zeleno svjetlo u Narodnoj skupštini RS.
Iako se dinamika rasta razlikuje između entiteta, zajednički imenitelj ostaje isti teret prilagođavanja rastu prosječnih plata i fiskalnih osnovica, koji u najvećoj mjeri snose samostalni poduzetnici, čija primanja često ne prate istu stopu rasta kao zakonski definirane osnovice.
Modernizacija fiskalnog sistema i ekonomska transformacija
Naredni period donosi i fiskalne reforme - Vlada Federacije BiH usvojila je Prijedlog zakona o fiskalizaciji transakcija, čime počinje najopsežnija modernizacija fiskalnog sistema u posljednjih deset godina. Novi model napušta hardverske kase i uvodi softversku fiskalizaciju, e-račune, e-fakture i centralnu digitalnu platformu Porezne uprave. Time se fiskalni sistem prvi put usklađuje s evropskim standardima digitalnog oporezivanja. Međutim, već na početku najveću pažnju ne izaziva tehnološka reforma, nego pojedina izuzeća i neujednačen tretman pojedinih djelatnosti. Pratiti ćemo kako će se ovaj sistem razvijati u narednom periodu te koji nivoi će se najviše morati prilagođavati.
Savo Minić (Vlada RS)
I vlast u RS-u najavljuje ekonomsku transformaciju. Ekonomska politika Republike Srpske (RS) u idućem periodu ima za cilj otpočinjanje institucionalne i ekonomske transformacije RS ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno orijentiranoj zajednici sa snažnim osloncem na domaće resurse, tržište i ljudski potencijal, poručio je u utorak premijer Republike Srpske Savo Minić obrazlažući Prijedlog programa ekonomskih reformi RS od 2026. do 2028. godine u Narodnoj skupštini RS.
Minić je ocijenio da je Vlada kojom rukovodi u prvih 100 dana rada dio zadataka ispunila skoro u potpunosti, dio djelimično, dok je dio započet, te ne razmatra smjenu ministara. Nezadovoljstvo je izrazio stanjem u javnim poduzećima, posebno u Elektroprivredi Republike Srpske. Odlučio je i da okupi istaknute privrednike koji će, kako je rekao, investirati i dovesti druge investitore u RS.
Refinansiranje kredita - da ili ne
Kada govorimo o planovima i projekcijama za narednu godinu, postavlja se i pitanje je li sada pravo vrijeme za refinansiranje kredita. Prema projekcijama investitora širom Evrope, postoji šansa da bi Evropska centralna banka (ECB) tokom 2026. godine mogla ponovo dizati kamatne stope. Takav potez automatski bi značio i rast kamata na kredite, posebno one vezane za referentne kamatne stope poput Euribora. Upravo zbog toga sve se češće postavlja ključno pitanje za građane i privredu, je li sada pravi trenutak da se s bankama ugovori refinansiranje kredita, dok su povoljniji uslovi još uvijek dostupni?
U protekloj sedmici dotakli smo se još nekih zakonskih rješenja. Jedan od njih je i nepostojanje zakona koji bi građanima omogućio lični bankrot, kontrolirani sudski postupak za rješavanje lične prezaduženosti.
Time BiH ostaje među rijetkim evropskim zemljama bez ovog mehanizma, što građanima koji se suočavaju s ovim problemom uskraćuje formalni put ka finansijskom oporavku. U takvom pravnom vakuumu stvara se svojevrsno "crno tržište" potraživanja: agencije za naplatu dugova otkupljuju i utjeruju dugovanja bez jasnih pravila i nadzora.
Denis Tul, stručnjak za oblast IT prava, zaštitu podataka o ličnosti, pravo intelektualne svojine i AI pravo, podsjetio nas je šta donosi novi Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH, koje obaveze imaju kompanije i ko vrši nadzor.
Zakon o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini (BiH) u primjeni je od oktobra ove godine, a kontrolori i obrađivači podataka, u koje spadaju javni organi, pravne i fizičke osobe, trebali su do tada uskladiti svoje obaveze s ovim zakonom, u mjeri u kojoj je to moguće.
Projekti i planovi
Kad je riječ o projektima - Koridor 5C bogatiji je za novu, 11 kilometara dugu dionicu autoceste koja povezuje Vranduk, Nemilu i Poprikuše, čime se nastavlja izgradnja najvažnijeg saobraćajnog pravca u Bosni i Hercegovini (BiH). Puštanjem ove dionice u promet, koja će u početnoj fazi biti dostupna bez naplate, unapređuje se povezanost između Zenice i Žepča, rasterećuje magistralna cesta M-17 i dodatno skraćuje vrijeme putovanja na jednom od prometno najopterećenijih dijelova trase.
A u narednoj godini stiže nam i nova aviolinija - Međunarodni aerodrom Sarajevo najavio je uspostavljanje nove direktne aviolinije na relaciji Ankara - Sarajevo, koju će od 1. jula 2026. godine uvesti turska aviokompanija AJet. Letovi će se obavljati dva puta sedmično, srijedom i subotom, čime se dodatno jača zračna povezanost Bosne i Hercegovine s Republikom Turskom.
Facebook
Zanimljive informacije došle su i iz Evropske unije koja ipak popušta kada je riječ o jednoj od njenih najambicioznijih klimatskih odluka. Naime, Evropska komisija potvrdila je da će ublažiti planiranu zabranu prodaje novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine, nakon snažnog pritiska automobilske industrije i čelnika pojedinih država članica, prije svega Njemačke i Italije.
Pored ovoga, EU sljedeće godine planira uvesti novi porez na male pakete iz trećih zemalja, uglavnom Kine, kako bi obuzdala brzorastući uvoz jeftinih online paketa koji predstavljaju veliko opterećenje za evropske trgovce i carinske sisteme. Ministri finansija EU odobrili su privremeni porez od tri eura po paketu, koji će stupiti na snagu u julu 2026. godine, do uvođenja trajnih carina i novog digitalnog evropskog carinskog sistema koji se očekuje 2028. godine.
.webp){kind=icon}
