Samostalni poduzetnici u Federaciji BiH, uključujući obrtnike, paušalce, freelancere i nositelje slobodnih zanimanja, kako stvari stoje, u 2026. godinu ulaze s novim rastom troškova doprinosa i većim mjesečnim izdacima, iako se sistem formalno vodi kao fiskalno rasterećen nakon smanjenja zbirne stope doprinosa u 2025. godini. Prema preliminarnim projekcijama, ukupan iznos doprinosa za ovu kategoriju raste za oko 16,4 posto u odnosu na prošlu godinu, isključivo zbog povećanja osnovica koje se obračunavaju prema prosječnoj plati u Federaciji.
Ovo je nastavak situacije koju su domaći ekonomski analitičari najavljivali još sredinom 2025. godine.
S obzirom na to da u Službenim novinama FBiH još uvijek nije objavljen podatak o prosječnoj bruto plati po zaposlenom u FBiH za 2026. godinu, a koja služi kao osnova za obračun obaveznih doprinosa obrtnika, u nastavku donosimo preliminarnu projekciju iznosa doprinosa po kategorijama.
Iako je Vlada FBiH u prethodnom periodu smanjila zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto i predstavila reformu kao značajan korak naprijed, rast minimalne plate sa 619 na 1.000 KM podigao je i prosječnu platu, zbog čega su se automatski povećale osnovice za samostalne djelatnosti.
Upravo taj mehanizam, a ne zakonski propisane stope, čini da poduzetnici i dalje ulaze u svaku godinu s višim izdacima.
Bez značajne sistemske promjene
Na to upozorava i Denis Zukić, izvršni direktor FEB-a, koji je za Bloomberg Adriju kazao da se u 2026. godini ne mogu očekivati suštinske promjene sistema.
"Nisam optimističan da će se skoro izvršiti neke radikalne izmjene. Prvo treba sagledati kakav je efekt smanjenja doprinosa i rasta minimalne plate. Sistem sada funkcionira 'automatizmom' i nema velikih pritisaka da se mijenja", kaže Zukić.
Dodaje da najveći teret i dalje snose mali obrti i freelanceri, koji moraju plaćati doprinose po istoj osnovici bez obzira na to koliki prihod ostvaruju.
"To znači da neko ko mjesečno zaradi 500 KM i neko ko zaradi 50.000 KM plaća identičan iznos doprinosa. Tu logike nema, ali nema ni naznaka da će se model u skorije vrijeme mijenjati", kazao je Zukić.
Depositphotos
U lokalnim ekonomskim analizama tokom 2025. godine posebno je naglašeno da rast minimalne plate ima domino-efekt na cijeli sistem doprinosa, što je potvrdilo i nekoliko relevantnih institucija.
Rast doprinosa samostalnih poduzetnika vidljiv je i u referentnim fiskalnim projekcijama koje koriste Vlada FBiH i Porezna uprava za planiranje prihoda u budžetu.
Zbog toga postaje jasno da će 2026. biti prva puna godina primjene novih stopa, ali i godina u koju svi poduzetnici ulaze sa znatno većim izdacima nego ranije.
Zukić ističe da je suštinski problem u samom modelu. "Model oporezivanja prema ostvarenoj dobiti dosta je pravedniji. Sve dok se doprinosi kod obrta i paušalaca vežu za prosječnu platu, a ne za realni prihod, troškovi će samo rasti iz godine u godinu", navodi on. Napominje da povećanje osnovica neminovno podiže operativne troškove malih obrta, što se nerijetko prelijeva na rast cijena usluga i proizvoda, dodatno opterećujući domaće tržište.
Iako se 2025. smatrala godinom velike fiskalne reforme u Federaciji, lokalni mediji su već tada upozoravali da se najveći teret i dalje prelama na najmanjima, o čemu smo i mi pisali.
Parafiskalni nameti i rast u svim djelatnostima
Udruženja poslodavaca su u više navrata poručila da bez promjene načina obračuna doprinosa i ukidanja parafiskalnih nameta ne može doći do stvarnog rasterećenja.
Paralelno s tim, brojni freelanceri i honorarci su još krajem prošle godine ukazivali na apsurdnu situaciju u kojoj plaćaju doprinose, a ne ostvaruju prava iz tih doprinosa, posebno u segmentu zdravstva.
U takvom ambijentu samostalni poduzetnici 2026. godinu započinju s obračunatim doprinosima koji rastu u svim kategorijama, od samostalnih djelatnosti koje vode poslovne knjige, preko paušalno oporezovanih djelatnosti, do poljoprivrede i tradicionalnih zanata.
Primjera radi, mjesečni doprinosi za slobodna zanimanja rastu sa 838,08 na 975,60 KM, što je povećanje od 137,52 KM po mjesecu. Obrti koji vode poslovne knjige plaćaju umjesto 495,36 sada 576,72 KM, dok paušalci prelaze sa 419,04 na 487,80 KM. Tradicionalni zanati, taksisti i trgovci pojedinci bilježe povećanja koja su manja u apsolutnom iznosu, ali i dalje osjetna za kategorije koje rade s niskom akumulacijom.
Uprkos rastu troškova, iz institucija Federacije BiH do početka 2026. godine nije najavljeno drugo smanjenje stope doprinosa, niti promjena formule kojom se određuju minimalne osnovice.
Veći troškovi poslovanja
Fiskalne projekcije jasno pokazuju da se ovaj sistem neće mijenjati dok se ne procijene efekti reforme iz 2025. godine, što znači da su najveći tereti i dalje prebačeni na mikro i male poduzetnike, koji posluju u najosjetljivijem segmentu tržišta.
Za sada ostaje jasno da će 2026. biti godina u kojoj će, umjesto rasterećenja, samostalni poduzetnici u Federaciji BiH uglavnom nositi veće troškove poslovanja, dok se rasprave o pravednijem modelu oporezivanja nastavljaju bez konkretnih pomaka.
Zukić zaključuje da je jasno da će troškovi doprinosa biti znatno veći u narednoj godini.
"Tu zdrave logike nema, ali nema ni naznaka da će se model u skorije vrijeme mijenjati", rekao je Zukić.
.webp){kind=icon}
