Novi zakon o fiskalizaciji: Ko je izuzet, a ko će na kraju profitirati

Vlada Federacije BiH usvojila je Prijedlog zakona o fiskalizaciji transakcija, čime počinje najopsežnija modernizacija fiskalnog sistema u posljednjih deset godina. Novi model napušta hardverske kase i uvodi softversku fiskalizaciju, e-račune, e-fakture i centralnu digitalnu platformu Porezne uprave. Time se fiskalni sistem prvi put usklađuje s evropskim standardima digitalnog oporezivanja. Međutim, već na početku najveću pažnju ne izaziva tehnološka reforma, nego pojedina izuzeća i neujednačen tretman pojedinih djelatnosti. 

Prijedlog zakona predviđa da javna uprava, odbrana, zdravstvene ustanove koje usluge ne naplaćuju, diplomatsko-konzularna predstavništva i vjerske zajednice ne podliježu fiskalizaciji u okviru svojih osnovnih djelatnosti.

U slučaju vjerskih zajednica izuzeće se odnosi na njihove osnovne vjerske usluge, dok se komercijalne aktivnosti ionako nadziru drugim poreznim mehanizmima.

Izuzeća obuhvataju i bankarski sektor, osiguravajuća društva, Sarajevsku berzu, Registar vrijednosnih papira i Centralnu banku BiH, kladionice i igre na sreću, hosting kompanije koje prodaju web stranice kao i tradicionalne i stare zanate za koje se smatra da ih treba zaštititi kao dio kulturne baštine.

Dodatno, pojedini paušalni obrti i kućne radinosti, koji su do sada imali fiskalne kase, novim rješenjem više neće biti obveznici fiskalizacije.

Obrtnici kreću u defiskalizaciju

Upravo ova kategorija posljednjih dana stvara najveće turbulencije u praksi. Obrti paušalci masovno odlaze kod računovođa da pokrenu postupak defiskalizacije i pređu na isključivo gotovinsko poslovanje, što do sada nije bilo moguće.

Depositphotos

 

Kućne radinosti su poseban problem, prema iskustvima s terena, godišnje prijave i do 40.000 KM gotovinskog prihoda kroz knjige, a stvarni promet često je i veći jer se značajan dio odvija mimo evidencija.  

Porezi koje plaćaju su minimalni, a obaveze simbolične. Novi zakon dodatno im olakšava poslovanje i proširuje prostor za transakcije koje ostaju nevidljive fiskalnom sistemu. 

U tom kontekstu mnogi stručnjaci upozoravaju da se zakon, umjesto da proširi obuhvat fiskalizacije, kreće u suprotnom smjeru i povećava nejednakost između različitih djelatnosti. 

Eksperti za ove oblasti su nam kazali kako je nerazumno uvoditi skup i složen proces koji će finansirati poreski obveznici, ako se istovremeno smanjuje broj onih koji podliježu fiskalizaciji. 

Prema njihovim riječima, svaki subjekt koji ima organiziranu prodaju, bez obzira na pravnu formu, trebao bi biti obveznik fiskalizacije. To podrazumijeva udruženja, organizacije, paušalne obrtnike, freelancere i sve koji stalno ili povremeno prodaju proizvode ili usluge putem svog JIB-a. Umjesto selektivnog izuzimanja, kaže, trebalo bi osigurati jeftiniju i potpuno softversku fiskalizaciju dostupnu svima, te paralelno smanjiti porezna opterećenja kako bi ekonomija prodisala. Zakon u sadašnjem obliku, smatra, ne ide u tom smjeru. 

Djelimično izuzeće advokata

Posebno poglavlje u prijedlogu zakona posvećeno je advokatima.  

Iako se u javnosti stvorio dojam da su potpuno izuzeti, njihov tretman je zapravo djelimičan i detaljno uređen. Advokati i advokatske kancelarije nisu obavezni fiskalizirati usluge pravnog zastupanja pred sudovima i drugim nadležnim organima. Advokati imaju poseban tretman u prijedlogu Zakona o fiskalizaciji transakcija, čak i poseban član 8. pod nazivom: "Djelimično izuzeće advokata od obaveze fiskalizacije". 

Razlog za to su standardi zaštite profesionalne tajne i povjerljivosti podataka o klijentima, koji su usklađeni s evropskom praksom. Međutim, sve ostale aktivnosti advokata podliježu obavezi fiskalizacije. To uključuje pravna mišljenja, usmene i pisane savjete, sastavljanje tužbi, prijedloga, molbi, pravnih lijekova, predstavki i drugih podnesaka, kao i izradu ugovora, testamenata, poravnanja, izjava, općih i pojedinačnih akata te sve druge pravne i konsultantske usluge koje nisu direktno zastupanje u postupku. 

Depositphotos

 

Zakon naglašava da fiskalni račun ne bi sadržavao podatke o klijentu, nego samo osnovne informacije o vrsti usluge i iznosu. Time se čuva profesionalna tajna, ali se ipak osigurava evidentiranje naplatnih aktivnosti koje prema logici fiskalizacije treba staviti pod kontrolu.  

Upravo se u tome ogleda i ključna nejasnoća, ako se profesionalna tajna može zaštititi fiskalnim računom koji ne sadrži identitet klijenta, zašto je onda zastupanje potpuno izuzeto, dok su druge djelatnosti s osjetljivim podacima, poput finansijskog savjetovanja, poreskog konsaltinga ili cyber sigurnosti, u potpunosti fiskalizirane? 

Slična pitanja otvaraju i izuzeća u javnom zdravstvu. Zakon navodi da se fiskalizacija ne primjenjuje ako javne zdravstvene ustanove "ne vrše naplatu od pacijenata".  

Sada se otvara dilema znači li to da, kada naplata postoji, moraju imati fiskalni uređaj, te zašto se pristup razlikuje u odnosu na privatne zdravstvene ustanove koje nisu izuzete. 

Sve ove nedosljednosti stvaraju snažan osjećaj nepravičnosti među obveznicima fiskalizacije. Neki subjekti imaju stroge i rastuće obaveze, dok drugi dobivaju sve širi prostor za gotovinsko poslovanje, minimalne poreze i odsustvo nadzora. Zbog toga se već pojavljuju procjene da će dio malih d.o.o. preduzeća početi prelaziti na paušalne obrte, koji postaju jeftinija i jednostavnija opcija poslovanja, posebno sada kada se oslobađaju fiskalne kase. 

Ako zakon bude usvojen u sadašnjem obliku, fiskalni sistem Federacije BiH mogao bi postati manje obuhvatan i manje pravedan nego što je danas, uprkos najavljenoj digitalizaciji i modernizaciji.