Ekonomska politika Republike Srpske (RS) u idućem periodu ima za cilj otpočinjanje institucionalne i ekonomske transformacije RS ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno orijentisanoj zajednici sa snažnim osloncem na domaće resurse, tržište i ljudski potencijal, poručio je u utorak premijer Republike Srpske Savo Minić obrazlažući Prijedlog programa ekonomskih reformi RS od 2026. do 2028. godine u Narodnoj skupštini RS.
Sedam ciljeva, 23 mjere
On je naglasio da utvrđeni pravci podrazumijevaju sedam ciljeva djelovanja - kratkoročnu podršku domaćoj potrošnji, uspostavljanje investicionog registra i jačanje podrške privredi i privatnom sektoru, te podršku izvoznicima.
"Podrazumijeva se i aktivacija radne snage, mladih, žena i penzionera, formiranje fonda dječije štednje, zatim zakonodavni paket za samoodrživost i upravljanje podacima kao faktorom ekonomskog rasta", rekao je Minić.
Prijedlogom programa ekonomskih reformi Srpske od 2026. do 2028. godine obuhvaćene sve aktivnosti koje su do sada sprovedene, definisane su 23 mjere, predočen prikaz stanja u oblasti sturkturnih reformi, a određeni su i dalji pravci ekonomske politike i sprovođenja socioekonomskih reformi.
Minić u 2026. godini očekuje nastavak rasta privredne aktivnosti vođen domaćom tražnjom i investicijama, uz blagi pozitivan doprinos spoljnotrgovinske razmjene. Projektovane stope privrednog rasta Republike Srpske u periodu od 2026. do 2028. godine iznose 2,6 odsto, 2,9 odsto i 3,1 odsto.
Stabilno tržište rada omogućiće rast raspoloživog dohotka
On je ukazao i na to da je poznato da će u 2026. godini najniža neto plata u Republici Srpskoj iznositi 1.000 KM, te da će najniže neto plate u zavisnosti od stepena stručne spreme potrebne za obavljanje određenog posla iznositi od 1.050 KM do 1.450 KM.
"Stabilno tržište rada, uz rast zaposlenih i blago povećanje plata, omogućiće rast raspoloživog dohotka, što će uz pozitivan doprinos potrošnje države održati domaću potrošnju", poručio je Minić.
Očekuje da će realizacija najavljenih investicija u energetske projekte, putnu infrastrukturu, zdravstvo i poljoprivredu pozitivno uticati na rast. "Rast domaće potrošnje i investicija posljedično će uticati na povećanje uvoza, dok će očekivani oporavak spoljne tražnje, povećanje izvoza usluga, te potencijalno otvaranje novih kanala prodaje omogućiti rast izvozno orijentisane proizvodnje i ukupnog izvoza. Veći rast izvoza u odnosu na rast uvoza za rezultat će imati blago pozitivan doprinos rastu BDP-a", ocijenio je Minić.
Prema njegovim riječima, fiskalna politika Vlade Srpske ima za cilj održavanje kontrolisanog fiskalnog deficita na nivou manjem od tri odsto BDP-a, te zadržavanje javnog duga ispod 60 odsto BDP-a.
Privreda traži unapređenje proizvodnje i smanjenje doprinosa
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić rekao je da je potrebno više novca izdvojiti za unapređenje proizvodnje i izvršiti reformu javnih preduzeća.
"Tehnološko unapređenje privrede jedna je od prioritetnih mjera i nedovoljan je iznos sredstava koji se trenutno izdvaja. Podrška privredi uvijek daje rezultate i smatramo da se moraju izdvojiti značajnija sredstva", rekao je Račić u obraćanju poslanicima.
On je naveo da poslovanje privrednika otežava povećanje troškova proizvodnje i prevoza, te da privreda neće biti konkurentna ako se poveća cijena električne energije i mrežarine.
Račić je pohvalio agrarni budžet, ali i dodao da je potrebno detaljnije pratiti efekte predviđenih mjera i češće analizirati rezultate u toj oblasti. "Potrebno je da se definiše lista proizvoda od strateškog značaja", naglasio je Račić.
On smatra da je neophodno raditi na reformi obrazovanja da bi se adekvatno odgovorilo tržištu rada. "Potrebna je podrška prekvalifikaciji. Prioritet mora biti zapošljavanje domaće radne snage. Predložili smo niz mjera da se u zakon unesu odredbe o angažovanju strane radne snage. Tražili smo i da se smanji zbirna stopa doprinosa", rekao je Račić.
Ukazao je da je i u ranijim strateškim dokumentima Vlade svoje mjesto našla stavka o reformi javnih preduzeća, ali da značajnijih rezultata nije bilo. "Socijalna politika se ne može voditi preko javnih preduzeća. Naše su procjene da samo u Elektroprivredi, Šumama, Željeznicama i drugim preduzećima ima 5.000 radnika viška. Taj problem se može riješiti zapošljavanjem u realnom sektoru. To su bolni rezovi, ali što prije treba pristupiti tome", istakao je Račić.
Poslodavci žele da grade solarne elektrane s ERS-om
Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je da je Prijedlog programa eknomskih reformi Srpske za period 2026-2028. godine ambiciozno rađen, a da je posebno važno što se Vlada uhvatila u koštac sa sivom ekonomijom.
"Ovaj dokument je ambicioznije rađen nego dokumenti prethodnih godina. Prepoznati su mnogi problemi sa kojima se privreda i građani susreću", rekao je Trivić i dodao da su poslodavci u razgovoru sa Vladom postigli dogovor o mnogim aktivnostima.
Ocijenio da je bitno da se Vlada uhvatila u koštac sa sivom ekonomijom, što je, kako kaže, jedna od najboljih mjera i za Vladu i za poslodavce. "Bitno je i da će se raditi na digitalizaciji novca", rekao je Trivić.
On je istakao da je reforma obrazovanja i njegovo povezivanje sa privredom krucijalan zadatak. "Time bi kroz znanje došli do radnih mjesta sa većim platama", rekao je Trivić i dodao da će znanje dovesti i do novih inostranih investicija.
Električna energija i gas su vrlo bitni za privredu, a Trivić navodi da su razgovarali sa predstavnicima Elektroprivrede RS o ulasku u zajednički projekat izgradnje solarnih elektrana za snabdijevanje privrede. "Na Vladi ostaje da obezbijedi uslove za gasifikaciju", poručio je Trivić.
.webp){kind=icon}
