Minimalna plata u Federaciji BiH od 1.000 KM je konačna, potvrdio je premijer Nermin Nikšić, naglašavajući da će poslodavci koji povećaju plate biti oslobođeni dodatnih doprinosa. Istovremeno, nova odluka o minimalcu mogla bi Vladi FBiH donijeti milijardu KM više od doprinosa, ali bez jasnog plana raspodjele sredstava, dok rast plata i cijena izaziva špekulacije o utjecaju na javni sektor i životni standard.
Vlada o minimalcu: Poslodavci koji povećaju platu bit će oslobođeni dodatnih doprinosa
Nikšić je na konferenciji za medije potvrdio da poslodavci neće morati uplatiti dodatnih 860 miliona KM u budžet FBiH, već će taj iznos biti manje od 460 miliona KM. Od tog iznosa, 256 miliona KM bit će usmjereno na PIO fond, 183 miliona KM za zdravstveno osiguranje, dok će oko 20 miliona KM pripasti fondu solidarnosti. Procjene su izrađene na osnovu podataka Federalne porezne uprave i prihoda ostvarenih u prethodnoj godini. Nikšić je naglasio da je odluka o minimalnoj plati donesena prvenstveno zbog lošeg odnosa poslodavaca prema radnicima.
Bloomberg Adria
Kako će Vlada FBiH podijeliti 'neplaniranu' milijardu od doprinosa
Nova odluka o povećanju minimalne plate mogla bi Vladi FBiH donijeti milijardu KM više od doprinosa. Iako zvanični model izračuna i plan utroška sredstava još nisu predstavljeni, pojavljuju se špekulacije o mogućem povećanju plata u javnom sektoru, što sindikat negira, ali i o rastu cijena usluga i osnovnih namirnica.
Ovo su trendovi koji će oblikovati ponašanje potrošača u 2025.
Ponašanje potrošača prolazi kroz značajne promjene uslijed rasta troškova života, održivosti i tehnološkog napretka. Fokus je na zdravlju, dobrobiti, dugoročnim vrijednostima i racionalnim odlukama. Brendovi su pod pritiskom da odgovore na ove zahtjeve kroz održive i transparentne proizvode. Prema izvještaju Top Global Consumer Trends 2025 kompanije Euromonitor International, ključni trendovi uključuju zdravlje, zaštitu okoliša, štednju i utjecaj umjetne inteligencije, dok se preferencije potrošača mijenjaju u skladu s novim generacijama i navikama.
Zeleno finansiranje, ESG ili AI – šta će odrediti smjer održivosti u 2025. godini
Dvadesete godine 21. stoljeća nazivaju se "presudnim desetljećem" za klimatske akcije, no uprkos početnom napretku tokom pandemije, 2025. dočekujemo s rekordnim emisijama, ekstremnim vremenskim uvjetima i geopolitičkom nestabilnošću. Ipak, tehnološke inovacije, rast održivih ulaganja i veća korporativna odgovornost pružaju priliku za ubrzanje klimatskih ciljeva. Hoće li 2025. biti ključna prekretnica ili propuštena prilika? Koraci poduzeti sada odredit će našu budućnost.
Hoće li se svijet opametiti 2025. godine ?
Pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini, inflacija, te sukobi u Izraelu i Pojasu Gaze ostavili su duboke posljedice na globalnu ekonomiju, ali i svakodnevni život u Adria regiji, uključujući rast cijena energenata i osnovnih proizvoda. Istovremeno, u online svijetu raste prijetnja kibernetičkih napada i dezinformacija, dok geopolitički rizici za 2025. najavljuju nove izazove za regionalnu ekonomiju i društvo.
Čitalo se još...
Nvidia otkriva ambicioznu viziju novog svijeta
King: Postojaće pametni gradovi, roboti će raditi umjesto ljudi
Opća umjetna inteligencija nastat će za vrijeme vladavine Donalda Trumpa
Slijedi...
Za početak dana izdvajamo vam tekst – Turizam u BiH: Sve više gostiju, ali pratimo li globalne trendove, također Facebook ukida provjeru činjenica, a X se okreće clickbait novinarstvu, ali i 2025 - vještačka inteligencija će biti svuda, a roboti će biti jeftini.
.webp){kind=icon}
