Ono što, nažalost, još uvijek privlači pažnju jeste potražnja za radnicima, tačnije njihov konstantni nedostatak. U posljednje dvije godine prisutan je značajan globalni megatrend - pad spremnosti na preseljenje u inozemstvo radi posla. Sve i svi podliježu tome da se na tržište dovedu ili uposle deficitarna zanimanja, pa se u skladu s tim donose određene zakonske regulative. Zapošljavanje stranaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) moglo bi da ide ubrzanim putem ako budu usvojene izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca, koji je upućen u Parlament FBiH.
Još nešto što nas stalno zabrinjava jeste utjecaj Rusije na gas – svake jeseni za zebnjom čekamo zimu. Izgleda da će ova zima biti malo drugačija zbog stabilnosti na tržištu.
Kada se spomene Rusija, ne možemo ne spomenuti Putina – prema mišljenju mnogih sankcioniranje Putina sada je važnije nego ikad prije.
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
BiH najinteresantnija radnicima iz Saudijske Arabije i Slovenije
U posljednje dvije godine prisutan je značajan globalni megatrend - pad spremnosti na preseljenje u inozemstvo radi posla. Umjesto toga, bilježi se porast virtualne mobilnosti, što odražava promjene u modernoj radnoj snazi. Ipak, i dalje je značajan broj radnika zainteresiranih za rad u inozemstvu. I dok su bh. radnicima najatraktivnije zemlje DACH regije, Bosna i Hercegovina je posebno zanimljiva radnicima iz Saudijske Arabije.
Prema istraživanju koje je MojPosao.ba proveo s partnerima, a koje je obuhvatilo ispitanike iz 188 zemalja, na globalnom nivou glavni razlozi za preseljenje u inozemstvo radi posla prije svega su kvalitet posla, preporuke, ali i činjenica da poslotražioci znaju službeni jezik te zemlje.
Ide ubrzano zapošljavanje stranaca u FBiH, sindikat protiv
Zapošljavanje stranaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) moglo bi da ide ubrzanim putem ako budu usvojene izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca koji je upućen u Parlament FBiH. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, nakon što je Udruženje poslodavaca FBiH dostavilo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca, pažljivo je razmotrilo prijedlog i prihvatilo ga kao osnovu za izradu prednacrta zakona.
Ističu da je prednacrt zakona, prije nego što je upućen u parlamentarnu proceduru, prošao sve potrebne korake, uključujući pribavljanje mišljenja svih relevantnih institucija.
BiH bi godinu trebala završiti s inflacijom od 3,7 posto
Finansijski sektor u Bosni i Hercegovini, prema rezultatima ankete iz septembra, smanjio je projekciju inflacije za ovu godinu u poređenju s rezultatima iz prethodna dva kvartala. Očekivana agregirana inflacija u septembarskom krugu ispitivanja za tekuću, ali i narednu godinu iznosi 3,70 posto. Rezultati ankete pokazuju da se očekivanja vezana za inflaciju svakim krugom smanjuju, te su implikativno niža od prošlogodišnjeg prosjeka.
U martovskom i junskom krugu anketiranja, finansijski sektor je za ovu godinu očekivao inflaciju od 4,20 posto. Kada je riječ o 2025. godini, predstavnici komercijalnih banaka i osiguravajućih društava u martu su predviđali inflaciju od 3,60 posto, a u junu od 3,90 posto.
Šta će biti sa cijenama energenata u regiji, strah od rampe ruskom gasu tinja
U predstojeću zimu domaćinstva i privreda čitave regije ulaze rasterećenije, jer su se cijene struje i gasa na svjetskom tržištu stabilizirale. U odnosu na prethodne dvije godine, kada je na scenu stupila energetska kriza zbog rata u Ukrajini, cijene energenata na berzama su trenutno višestruko niže. U slučaju gasa i do 10 puta. Ali uprkos tome, pojedine vlade u regiji odlučile su povećati ili najavljuju povećanje cijena struje i gasa za ovu sezonu grijanja.
Između ostalog, smanjuju ili ukidaju državnu pomoć koja je bila uvedena tokom energetske krize. Ta državna pomoć pojela je mnoge budžete i povećala budžetski deficit, pa sada vlade postepenim povećanjem cijena struje i gasa pokušavaju nadoknaditi izgubljeno.
Sankcioniranje Putina sada je važnije nego ikad prije
Možete kvantificirati smrt i razaranje izazvano invazijom Vladimira Putina na Ukrajinu 2022. na mnogo načina: deseci hiljada Ukrajinaca su umrli, uključujući nebrojene nedužne civile; obnova zemlje koštat će najmanje 486 milijardi dolara, prema sada već zastarjeloj procjeni Svjetske banke; procjenjuje se da Rusija ima 648.000 žrtava, poginulih i ranjenih.
Ono što je teže izmjeriti je učinak izvanrednog ekonomskog protunapada koji su pokrenuli ukrajinski saveznici. Nikada prije jedna tako velika zemlja, integrirana u globalni finansijski sistem, nije bila na meti međunarodne koalicije sankcija, koja predstavlja polovicu svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Bio je to u biti veliki eksperiment u ekonomskoj borbi, koji se još uvijek odvija dok Ukrajinci pokušavaju odbraniti svoju zemlju od nemilosrdnog ruskog napada.
Pogledajte šta se to još čitalo:
Čitat ćete...
Sve o tome kako kupovati na popularnoj Temu aplikaciji čitajte u novom članku Pet stvari koje trebate znati ako naručujete s Temua.
Sektor informacionih tehnologija (IT) i uopćeno digitalizacija u Bosni i Hercegovini (BiH), nažalost, dosta zaostaju za Evropom, ali i za zemljama regije. O ovome i drugim IT problemima s kojima se suočava naše tržište za Bloomberg Adriju govorio je Vedran Jarić, vlasnik IT kompanije Planet Soft.
Kako se zima približava, raspoloživost i cijene gasa i struje dobijaju više pažnje, pogotovo ako imamo u vidu da je segment energetike dobio na dinamičnosti uslijed diverzifikacije izvora gasa i sve veće uloge održivih izvora finansiranja. BiH ima najnižu cijenu struje u regiji, a time i prostora za njeno povećanje, o tome vam pišemo u novom tekstu.
.webp){kind=icon}
