BiH ima najnižu cijenu struje u regionu, a time i prostora za njeno povećanje

Kako se zima približava, raspoloživost i cijene gasa i struje dobijaju više pažnje, pogotovo ako imamo u vidu da je segment energetike dobio na dinamičnosti uslijed diverzifikacije izvora gasa i sve veće uloge održivih izvora finansiranja. U nastavku se osvrćemo na kretanje relevantnih berzanskih cijena i faktore koji utiču na njihovu volatilnost, kao i na trendove u Adria regionu. Rezultate analize sumirali smo kroz izglede i izazove daljnjeg kretanja cijena struje i gasa.

Cijene gasa i struje na evropskom tržištu

Ako posmatramo u srednjem roku, relevantne cijene gasa i struje su daleko ispod prosječnih u prethodnih pet godina, usljed izuzetno povišenih nivoa u toku 2022. godine, kada smo imali epizodu nestašice gasa usljed zabrane uvoza iz Rusije i prelaska uglavnom na skuplji LNG gas.

Nakon što su se pronašli novi kanali nabavke i cijene su se stabilizovale. Cijena električne energije je volatilna usljed svoje prirode nestabilne potražnje, ali je njen trend vezan za cijene gasa. Gas generiše oko 20 odsto električne energije u EU, ali je najrelevantniji za cijenu usljed tzv. merit order principa, koji se koristi za određivanje cijena električne energije na berzi. Cijene gasa i električne energije su u toku prva tri tromjesečja 2024. bile 22 odsto i 30 odsto niže u odnosu na isti period prethodne godine, respektivno.

Cijena gasa je dotakla dno na kraju zime (februar-mart), usljed tople zime, što je smanjilo potražnju i omogućilo da skladišta gasa u EU budu solidno popunjena na kraju sezone.

Popunjenost kapaciteta je visoka, negdje u rangu 2023, a iznad istorijskih prosjeka. Uprkos tome, cijena je promptno reagovala na smetnje u proizvodnji kod Norveške u junu ove godine (pogotovo što je Norveška povećala svoj značaj u obezbjeđivanju gasa EU, nakon što je nabavka iz Rusije znatno smanjena), kao i na smetnje kod distributivnog čvorišta Sudža u avgustu ove godine, prouzrokovane konfliktom Rusije i Ukrajine.

Cijena je trenutno na maksimalnim vrijednostima ove godine, pogotovo što se bliži zima, a cijena je takođe osjetljiva na pogoršanje geopolitičke situacije na Bliskom istoku. 

Adria region

Tople zime u posljednjih nekoliko godina idu u prilog manjoj potrošnji, ali ekstremno topla ljeta uslovljavaju jaču potrošnju električne energije u toku ljetne sezone, a dodatno utiču i na slabiju proizvodnju iz hidroloških izvora usljed slabih padavina. Iako su se cijene energenata stabilizovale u odnosu na turbulentnu 2022., ipak su ostale povišene u odnosu na prethodne periode. Cijene gasa i električne energije za stanovništvo u regionu su u prosjeku niže u odnosu na CEE4, ali i u prosjeku slabije opterećene porezima i nametima.

Bosna i Hercegovina ima najnižu cijenu električne energije za stanovništvo u regionu, što ukazuje da postoji prostor za povećanje cijene. Međutim, u FBiH su cijene struje povećane od avgusta ove godine za oko deset odsto, dok se u Republici Srpskoj cijena nije mijenjala. U periodu od maja do jula 2024., proizvodnja iz hidroelektrana je bila znatno niža na međugodišnjem nivou, pa je samim tim neto izvoz bio niži (BiH je neto izvoznik struje, odnosno izvozi više električne energije nego što uvozi). Prirodni gas se oslanja kompletno na uvoz, pa se i cijena koju korisnici plaćaju delimično prilagođava tržišnoj cijeni.

Slovenija je izuzetak u oba slučaja, sa cijenama gasa i električne energije među najvišim u čitavom uzorku. Slovenija je u toku energetske krize subvencionisala energetske kompanije, budući da je u okviru mjera za ograničavanje troškova života uspostavila plafon na cijene električne energije (do kraja 2024.) i prirodnog gasa (do aprila 2024., odnosno do kraja grijne sezone). Ne vidimo da postoje namjere da se produže i u 2025., pogotovo što su se cijene na tržištu u neku ruku stabilizovale, ali se razmatra produžavanje mjera vezanih za podršku obnovljivih izvora energije. Slovenija je donijela Nacionalni energetski i klimatski plan 2024., s ambicioznim namjerama da kroz smanjenu upotrebu uglja znatno smanji emisiju ugljen dioksida i da trećinu konzumirane energije proizvodi iz obnovljivih izvora do 2030.

U Hrvatskoj slično, uz sedmi paket mjera za zaštitu od rasta, cijene struje i gasa će biti povećane u dva navrata, ali i dalje subvencionisane. Uslijed sušnog perioda koji je smanjio proizvodnju u hidroelektranama (jedan od ključnih izvora energije u Hrvatskoj) i slabije proizvodnje u termoelektranama (usljed remonta na TE Plomin 2), Hrvatska je pojačala uvoz električne energije u trećem kvartalu 2024. i time povećala svoju energetsku zavisnost. S pozitivne strane, proizvodnja iz solarnih izvora je udvostručena u toku trećeg tromjesečja u odnosu na isti period prethodne godine, što ide u prilog preorijentaciji proizvodnje na obnovljive izvore energije.

U Srbiji su cijene gasa i električne energije za stanovništvo prilagođavane u nekoliko navrata i trenutno nema naznaka da će biti daljnjih povećanja, iako nas to ne bi iznenadilo budući da je cijena među nižim u regionu. Nabavka gasa i dalje se oslanja na Rusiju, ali jedan dio dolazi iz Azerbejdžana. U proizvodnji energije dominiraju termoelektrane, pa je fokus trenutno na izgradnji solara i vjetroparkova (najčešće podržanih od EU fondova i razvojnih banaka), koji će omogućiti bolji ekološki profil proizvodnje.

Sjeverna Makedonija ima cijene struje za stanovništvo među najnižim u širem regionu, dok su cijene gasa već druga priča, ali prirodni gas domaćinstva generalno slabo koriste. Cijena struje je čak i blago snižena u prosjeku, budući da su uvedeni periodi jeftine tarife. Proizvodnja struje se sve više oslanja na solarne izvore, pa je u julu 2024. proizvodnja solarne energije bila šest puta veća u odnosu na isti period godinu ranije, čemu je doprinijelo i sunčano ljeto. U julu 2024. je učešće energije iz solara bilo oko sedam odsto ukupne neto proizvedene energije, znatno iznad jedan odsto godinu ranije, a kapaciteti nastavljaju u smjeru proširivanja (nedavno je solarno postrojenje GEN-I u na lokaciji Kvadravci pušteno u rad). 

Izgledi za cijene struje i gasa

Cijene gasa za evropsko tržište očekujemo u rasponu od 35 do 40EUR/MWh do kraja godine, a na nešto nižim nivoima u 2025. Diversifikacija izvora i visoka popunjenost kapaciteta obezbjeđuju ponudu, dok vidimo i dalje relativno slabu tražnju budući da se ne očekuje ekstremno hladna zima, ali i zbog slabe industrijske tražnje (potrošnja gasa u Evropi je oko 20 odsto niža u odnosu na 2021.).

Proizvodnja iz solara i vjetroelektrana takođe sklanja pritisak s potražnje za gasom. Rizici su u najvećoj mjeri vezani za geopolitičke razmirice koje mogu uticati na putanju gasa i izvršiti pritisak na cijene. Što se tiče cijena električne energije na njemačkoj berzi, vidimo takođe nizak pritisak na cijene. Cijene električne energije čak podliježu riziku takozvane kanibalizacije, odnosno pada cijena (i pojave negativnih cijena) danima kada je dobra proizvodnja (uglavnom iz solarnih i vjetroelektrana) i stvara se višak ponude.