U predstojeću zimu domaćinstva i privreda čitavog regiona ulaze rasterećenije, jer su se cijene struje i gasa na svjetskom tržištu stabilizovale. U odnosu na prethodne dvije godine, kada je na scenu stupila energetska kriza zbog rata u Ukrajini, cijene energenata na berzama su trenutno višestruko niže. U slučaju gasa i do 10 puta. Ali uprkos tome, pojedine vlade u regionu odlučile su da povećaju ili najavljuju povećanje cijena struje i gasa za ovu sezonu grijanja.
Između ostalog, smanjuju ili ukidaju državnu pomoć koja je bila uvedena tokom energetske krize. Ta državna pomoć pojela je mnoge budžete i povećala budžetski deficit, pa sada vlade postepenim povećanjem cijene struje i gasa pokušavaju da nadoknade izgubljeno.
Zvaničnici u Srbiji poručuju da povećanja cijena struje i gasa ove zimske sezone neće biti, međutim sedam toplana u Srbiji je iz lokalnih razloga povećalo cijene grijanja. U Hrvatskoj će struja i gas ove zime poskupjeti za po 10 odsto. U Sjevernoj Makedoniji cijene energenata neće se mijenjati do Nove godine. U dijelu BiH je u avgustu ove godine povećana cijena struje, a gas bi mogao da poskupi od sljedeće godine. U Sloveniji je ove godine cijena struje već porasla.
Gas je i dalje u središtu pažnje, jer krajem godine ističe ugovor između Rusije i Ukrajine o slanju ruskog gasa do Evrope preko ratom zahvaćene teritorije. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je nedavno da je Rusija spremna da nastavi da šalje gas preko Ukrajine. Volodimir Zelenski se tome protivi. Iako su evropske zemlje najavile da se će se odreći ruskog gasa, pojedinim zemljama to ide teže. Ruski gas koji ide preko Ukrajine trenutno dobijaju Austrija, Mađarska, Slovačka, Italija. I Slovenija dobar dio gasa dobija iz Austrije.
Andrey Rudakov/Bloomberg
Ostale zemlje regiona, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, ruski gas dobijaju preko Turskog toka, koji ne prolazi kroz Ukrajinu. Međutim, bilo kakav prekid ruskog gasa preko ukrajinske teritorije mogao bi da podigne cijene ovog energenta. To se privremeno i dogodilo u avgustu ove godine, kada je ukrajinska vojska zauzela ključnu tranzitnu tačku u Rusiji.
BiH
Cijena električne energije u Federaciji BiH povećana je od avgusta ove godine, a Vlada FBiH najavila je mjere za zaštitu socijalno ugroženih.
Regulatorna komisija za električnu energiju FBiH (FERK) dala je u junu ove godine saglasnost Elektroprivredi BiH za linearno povećanje cijena električne energije za kategorije domaćinstva i ostala potrošnja. Linearno povećanje cijene električne energije iznosi 10 odsto za domaćinstva i 8,1 odsto za ostalu potrošnju na 0,4 kV, uključujući energiju i mrežarinu. Nove cijene električne energije primjenjuju se od 1. avgusta 2024. godine.
Kupac s mjesečnom potrošnjom 100 kWh plaćaće 8,43 odsto više nego do avgusta, dok trošak za kupca s mjesečnom potrošnjom od 1.000 kWh raste za 11,05 odsto. Između ova dva nivoa potrošnje postoje još tri nivoa potrošnje u kojima se razlikuju cijene u kategoriji domaćinstva - I tarifna grupa.
Depositphotos
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić u intervjuu za Bloomberg Adriju rekao je da u posljednjih devet godina nije bilo usklađivanja cijena električne energije s rastom proizvodne cijene, što je obaveza regulatora.
"Morali smo to uraditi kako bismo zaustavili nepovoljne efekte koje je to imalo na Elektroprivredu BiH. U narednom periodu nećemo dozvoliti da se to dešava i od regulatora ćemo tražiti da redovno usklađuje cijene s kretanjem ostalih cijena na tržištu, tako da će cijena električne energije rasti ili padati u zavisnosti od ostalih relevantnih okolnosti."
Dodao je da je nedavno po tom principu donijeta odluka o usklađivanju cijena prirodnog gasa i cijena za domaćinstva je smanjena.
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) usvojila je krajem 2022. godine tarife po kojima će se obračunavati potrošnja električne energije u 2023. godini. Iste cijene zadržane su i tokom 2024. godine i trenutno nema najava povećanja cijena električne energije.
Kada je riječ o gasu, Bosna i Hercegovina je isključivo vezana za jedan dotok gasa, onaj iz Rusije, preko Turskog toka.
Početkom 2024. godine kompanija Sarajevo-gas Istočno Sarajevo zatražila je poskupljenje gasa. Ugovoreno je s Energoinvestom iz Sarajeva da umjesto dotadašnjih 11,2 KM/1000 Sm3, cijena bude 14,10 KM/1000 Sm3, a Regulatorna komisija za energetiku RS je naknadno trebalo da potvrdi opravdanost te cijene.
Međutim, 27. juna 2024. godine Komisija je donijela Rješenje u kojem se navodi da se u skladu sa zakonima može primjenjivati nova cijena, ali tek od 1. januara 2025. godine.
SRBIJA
Struja i gas za domaćinstva u Srbiji ove zime neće poskupjeti, potvrđeno je u Ministarstvu rudarstva i energetike za Bloomberg Adriju. Međutim, iz lokalnih razloga sedam toplana najavilo je povećanje cijena grijanja od 1,42 do 30 odsto. Za privredu se cijena reguliše po tržišnim uslovima i cijenama.
Trenutna prosječna cijena struje za domaćinstva u Srbiji je 8,89 evrocenti po kilovat-satu (kWh), odnosno 10,41 dinar po kWh, dok se za privredu taj prosjek kreće od 95 do 100 evra po megavat-satu.
Cijene struje i gasa za domaćinstva u Srbiji posljednji put su povećane u novembru 2023, i od tada nije bilo korekcija. Kada je riječ o privredi, struja i gas za preduzeća čak su i pojeftinili u maju ove godine. Cijena struje je niža za oko 20 odsto, a gasa za oko 15 odsto.
Kada je riječ o gasu, u Srbiji 60 gradova i opština koristi sistem daljinskog grijanja. Uprkos najavama iz Ministarstva rudarstva i energetike i Srbijagasa da gas ove zimske sezone neće poskupjeti, ali i padu cijene gasa na evropskoj TTF berzi, nekoliko toplana odlučilo je da poveća cijenu.
Iz Ministarstva su objasnili da cijena prirodnog gasa na evropskoj TTF berzi podrazumijeva cijene prirodnog gasa bez troškova pristupa transportnom i distributivnom sistemu i bez naknade za energetsku efikasnost. Kako su troškovi za pojedine toplane skočili, što je uticalo na njihovu profitabilnost, data je saglasnost da povećaju cijenu grijanja. To je ove zime učinilo sedam toplana.
U JKP Gradska toplana Niš povećanje će iznositi 2,3 odsto u odnosu na trenutnu cijenu, u JKP Beogradske elektrane povećanje će iznositi 8,92 odsto, u Energetika Kragujevac povećanje će iznositi 15,6 odsto, u JKP Gradska toplana Kruševac povećanje će iznositi 20 odsto.
U JKP Toplana Bor povećanje će iznositi 30 odsto uz napomenu da se u ovoj toplani cijena nije mijenjala od 2019. Zatim, u JEP Toplana Kraljevo povećanje će iznositi 1,42 odsto, u JKP Subotička toplana povećanje varijabilnog dijela iznosiće 8,40 odsto, a povećanje fiksnog dijela 19,22 odsto.
U JKP Toplifikacija Sremska Mitrovica cijena će biti snižena za 10 odsto. Za ostale sisteme daljinskog grijanja nema podataka o podnijetim zahtjevima nadležnim jedinicama lokalnih samouprava.
Srbija je do ove zime sve količine gasa dobijala iz Rusije, a od ove zime prvi put stiže gas iz Azerbejdžana. Iz te zemlje Srbija će tokom zime moći da povlači milion kubnih metara gasa dnevno. Cijena po kojoj Srbija nabavlja gas iz Azerbejdžana nije javno saopštena.
MRE/Ana Paunković
Pred Srbijom su i razgovori s Rusijom o novom ugovoru o snabdijevanju ruskim gasom, na šta je nedavno skrenuo pažnju i Putin. On je podsjetio da postojeći ugovor ističe u maju 2025. Prethodni ugovor Srbija je potpisala s Rusijom u jeku energetske krize 2022. godine na tri godine. Prema tom ugovoru, Rusija dostavlja Srbiji 2,2 milijarde kubnih metara gasa godišnje po povlašćenoj cijeni koja se kreće između 300 i 420 dolara za 1.000 kubnih metara gasa.
Ovim ugovorom Srbija je uspjela da zaštiti građane i privredu od visokih cijena na berzi tokom 2022. i 2023. godine.
HRVATSKA
Od kada je energetska kriza počela, a samim tim i skok cijena energenata, hrvatska vlada je na svakih šest mjeseci donosila po jedan paket mjera za ublažavanje uticaja cijena energenata na domaćinstva i privredu. Međutim, u posljednjem šestomjesečnom paketu mjera od početka septembra, sedmoj ovakvoj intervenciji države, nivo subvencija je ublažen.
Poređenja radi, šesti paket mjera za održavanje niskih cijena energenata, usvojen u martu ove godine, iznosio je 389 miliona evra, a posljednji 165,3 miliona evra. Dakle, sada su subvencije više nego upola manje.
Subvencije su snižene ne samo zbog stabilizacije cijena energenata na svjetskom tržištu, već i zbog povećanog deficita. U prvih šest mjeseci ove godine, obračunat po nacionalnoj metodologiji, deficit državnog budžeta iznosio je 1,1 milijardu evra ili 1,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Ne samo što su subvencije snižene, već dolazi i do novog poskupljenja energenata u novoj grijnoj sezoni. Naime, u narednih šest mjeseci struja i gas u Hrvatskoj poskupjeće po 10 odsto. Ovo povećanje će se odvijati u dvije faze. Prvo će od novembra računi biti veći za 6,5 odsto, a potom će se početkom sljedeće godine dodati i ostatak predviđenog povećanja do deset odsto.
Kako je izračunala hrvatska vlada, godišnji trošak struje u prosječnom domaćinstvu s godišnjom potrošnjom od 3.000 kilovat-sati iznosio bi 584 evra prema tržišnoj cijeni, ali zahvaljujući državnim subvencijama iznosi 482 evra.
U slučaju gasa, trošak u prosječnom domaćinstvu s godišnjom potrošnjom od 12.000 kilovat-sati po tržišnoj cijeni iznosi 680 evra, a uz državnu subvenciju ovaj iznos se smanjuje na 595 evra.
U slučaju toplotne energije, godišnji trošak za prosječan stan od 60 kvadrata na tržištu bi iznosio 377 evra, a zahvaljujući mjerama vlade 315 evra.
Depositphotos
Vlada je napomenula da se u novom paketu ništa ne mijenja za javni i neprofitni sektor, kao ni cijene struje za mala i srednja preduzeća u odnosu na proljećni paket mjera. Velike kompanije plaćaju dobavljačima energije, odnosno sklapaju ugovore o snabdijevanju po tržišnim cijenama, iako je vlada napomenula da će i ovdje reagovati ako dođe do drastičnih poremećaja sličnih onima koje smo vidjeli prije dvije godine.
Konsultant za energetiku Darko Dvornik smatra da je pitanje subvencionisanja nekoga ili nečega uvijek politička odluka i ocjenjuje da bi bilo logično da su cijene za privredne subjekte povoljnije od cijene energenata za domaćinstva.
SJEVERNA MAKEDONIJA
U Sjevernoj Makedoniji se cijena struje za potrošače na regulisanom tržištu (domaćinstva i mala preduzeća) neće mijenjati do Nove godine.
U jeftinoj tarifi, cijena za sva domaćinstva je 1,7784 denara po kilovat-satu (0,029 evrocenti). U skupoj tarifi najveći potrošači plaćaju i do 17,6934 denara po kilovat-satu (0,287 evrocenti). Za mala preduzeća cijena je 13,3762 po kilovat-satu (0,217 evrocenti), za srednja i velika preduzeća cijena se reguliše na osnovu tržišnih uslova i cijena.
Depositphotos
Po novim pravilima, cijena električne energije utvrđuje se na početku svake kalendarske godine. Do tada će Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina sprovesti analizu poslovanja državne kompanije ESM, stanja elektroenergetskih kapaciteta kako bi se dobila činjenična slika i projekcija očekivanja od hidropotencijala i potrošnje električne energije, rekla je u izjavi za Bloomberg Adriju ministarka Sanja Božinovska.
Što se tiče cijene gasa, zemlja koristi male količine, oko 400 miliona kubnih metara gasa godišnje, od čega više od 220 miliona kubnih metara gasa dolazi iz Rusije. Međutim, moguća je cjenovna turbulencija, prema riječima ministarke, zbog najava Kijeva da neće produžiti ugovor o tranzitu gasa s Moskvom.
"Mnoge zemlje članice Evropske unije, poput Poljske, Bugarske, Finske, Holandije i Danske, već su zamrzle uvoz ruskog gasa. Ali Austrija, Mađarska, Slovačka i Italija i dalje uvoze ruski gas gasovodima i traže i razgovaraju o načinima da se omogući da gas nastavi da teče kroz ukrajinsku tranzitnu mrežu nakon 2024. godine. Pošto geopolitička dešavanja uvijek utiču na cijenu energenata, ako se ugovor ne produži, turbulencije su svakako moguće zbog činjenice da će doći do povećanja globalne konkurencije za terete s tečnim prirodnim gasom", kaže Božinovska.
SLOVENIJA
Cijena struje, sa svim porezima, za domaćinstva u Sloveniji skočila je u posljednjih godinu dana, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Slovenačka domaćinstva su u prvoj polovini godine plaćala 0,2121 evro po kilovat-satu struje, što je za 9,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Šest odsto domaćinstava u Sloveniji grije se na struju.
Kada je riječ o gasu, Ministarstvo životne sredine, klime i energetike saopštilo je da su snabdjevači potvrdili spremnost za ovogodišnju zimu i da ne očekuju veće probleme u snabdijevanju prirodnim gasom.
Slovenija većinu gasa dobija iz Austrije. U 2023. godini, prema podacima Agencije za energetiku, od ukupne količine uvezenog gasa čak 68,3 odsto dolazio je iz Austrije. U Austriji su rezervoari za gas trenutno puni 92,7 odsto, pokazuju podaci portala Agsi.
Depositphotos
Velika popunjenost je rezultat toplog vremena prošle zime. U slučaju jake zime ili problema na putevima snabdijevanja u zimskom periodu, to bi se posebno moglo odraziti na punjenje i snabdijevanje gasom za narednu zimu, upozorili su iz Ministarstva.
Pored uvoza iz Austrije, snabdijevanje je uglavnom obezbijeđeno uvozom iz Alžira. Odatle je, prema podacima Agencije za energetiku, preko Italije teklo 28,3 odsto ukupno uvezenog gasa.
Prema uvjeravanjima ministra Bojana Kumra, Slovenija je veoma dobro pripremljena za zimu u pogledu snabdijevanja prirodnim gasom.
- U pisanju teksta pomogli Igor Ilić, Nataša Hadžispirkoska Stefanova, Svjetlana Šurlan i Uroš Božin.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...