Proteklih sedmica intenzivirani su rusku raketni udari na Kijev i okolinu, ali i ukrajinski udari dronovima-kamikazama na rusku energetsku infrastrukturu duboko u teritoriji Rusije, poput okoline Sankt Peterburga, dok su istovremeno kao nikad prije intenzivirani javni i tajni pokušaji da dođe do ukrajinsko-ruskih mirovnih pregovora. Uprkos brojnim pokušajima u diplomatskim vodama, zasad nema naznaka da bi uskoro moglo doći do direktnih pregovora predstavnika zvanične Moskve i Kijeva oko bar uspostavljanja primirja u sukobu koji je po dužini trajanja prije nekoliko dana nadmašio dužinu Prvog svjetskog rata.
U međusobnom testiranju diplomatskih mogućnosti, Vladimir Putin i Volodimir Zelenski su proteklih dana isprobali slanje pisama, javnih poruka i slanje poruka preko nezvaničnih posrednika, poput bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schroedera i ruskog milijardera Romana Abramoviča, ali iskusni geopolitički analitičari ukazuju na to da je mala vjerovatnoća da će doći do mirovnih pregovora, a da raste vjerovatnoća da će sukob krajem godine smanjiti intenzitet i prerasti u dugo svojevrsno zamrznuto iscrpljivanje nalik onom u Korejskom ratu.
U trenutku kada su glavni pregovarači administracije Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kuschner, zauzeti nastojanjem da postignu sporazum s Iranom, pa su napravili diplomatski vakuum po pitanu rata u Ukrajini, lideri tri vodeće evropske zemlje – Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva – pokušavaju preuzeti novu mirovnu inicijativu uporedo sa samostalnim inicijativama samog predsjednika Ukrajine kako bi pokušali podstaknuti dolazak do diplomatskog rješenja.
Evropski uslovi Putinu
U kontekstu vojne pat pozicije u Ukrajini, u nedjelju uvečer u Londonu su održane konsultacije između britanskog, francuskog i njemačkog lidera o njihovom pristupu Rusiji, da bi se potom ta evropska trojka sastala sa Zelenskim i izdala zajedničko saopćenje pozivajući Rusiju da pristane na trenutni prekid vatre.
Bloomberg Sve češći ruski udari na Kijev
|
Evropski lideri pozvali su ruskog predsjednika Vladimira Putina na trenutno i potpuno primirje kako bi počeli pregovori o trajnom miru u Ukrajini, istovremeno osudivši najnovije ruske napade. Kako navode, eventualni sporazum sa Moskvom morao bi da ispuni pet ključnih uslova: prekid borbi, početak pregovora na osnovu trenutne linije fronta uz poštovanje principa da se međunarodno priznate granice ne mogu mijenjati silom, osiguravanje sigurnosnih garancija za Ukrajinu, uključujući mogućnost raspoređivanja međunarodnih snaga, zadržavanje zamrznute ruske imovine vrijedne stotine milijardi dolara dok Rusija ne nadoknadi ratnu štetu Ukrajini, kao i zaštitu evropskih sigurnosnih i strateških interesa. O tome koliko su zahtjevi Evrope realistični i izgledima za okončanje rata, za TV Bloomberg Adria govorila je izvršna direktorica instituta McCain Evelyn Farkas. |
I dok su razgovori premijera Keira Starmera, predsjednika Emmanuela Macrona i kancelara Friedricha Merza s ukrajinskim predsjednikom, između ostalog, bili posvećeni tome kako proširiti vojnu pomoć Ukrajini i izvršiti pritisak na rusku ratnu ekonomiju, činjenica da su tri pojedinačna i jedan sastanak učetvero ukupno trajali samo sat vremena, prema ocjeni njemačkog vanjskopolitičkog stručnjaka Ulricha Specka, ne zvuči kao "strateški sastanak za pripremu pregovora".
Ovaj kvartet je u saopćenju, nakon sastanka, pozvao na "direktan dijalog između Ukrajine i Rusije - uz aktivno učešće SAD-a i Evrope - kako bi se došlo do prekida vatre i podržali daljnji pregovori", naglašavajući zahtjev za evropsko učešće u svakom sporazumu i "neraskidivu vezu između sigurnosti, prosperiteta i suvereniteta Ukrajine i šire euroatlantske sigurnosti".
Najavljujući planove za daljnju vojnu podršku Ukrajini i ekonomski pritisak na Rusiju na samitima G7 i NATO-a, evropska trojka je ujedno postavila pet uslova za svaki sporazum sa Rusijom.
Prvi uslov je prekid borbi, pozivajući Putina da pristane na trenutni i potpuni prekid vatre. Drugi je da trenutna linija kontakta dvije vojske treba da bude polazna tačka za pregovore, uz napomenu da međunarodne granice ne smiju da se mijenjaju silom, a da se mora u potpunosti poštovati suvereno pravo Ukrajine da bira sopstvene sigurnosne aranžmane i saveze.
Treći uslov je da Ukrajina mora imati čvrste i pravno obavezujuće sigurnosne garancije nakon što stupi na snagu primirje, nadovezujući se na obaveze preuzete u Berlinu u decembru 2025. i Parizu u januaru 2026. godine, što uključuje i raspoređivanje multinacionalnih mirovnih snaga u Ukrajini.
Četvrti evropski uslov je da će ruska finansijska sredstva u evropskim institucijama ostati zamrznuta dok Rusija ne obustavi agresorski rat i ne nadoknadi Ukrajini štetu koju je rat prouzrokovao. Kao peti uslov, navedeno je da evropski sigurnosni interesi moraju biti zaštićeni u svakom sporazumu, a da elementi bilo kakvih pregovora vezanih za Evropsku uniju i NATO zahtijevaju saglasnost EU i njenih država članica, odnosno saveznika NATO-a.
Ukrajinci više ne mole
Ovaj londonski samit, smatra italijanski komentator Maurizio Molinari, označava prekretnicu, dodajući da se Moskva prvi put suočava s očiglednim poteškoćama na vojnom frontu, što omogućava "koaliciji voljnih" da preuzme inicijativu i cilja da preuzme ulogu posrednika od SAD-a.
"Štaviše, napad dronom dugog dometa kojim je Zelenski pogodio Sankt Peterburg – koji se poklapa s 'ruskim Davosom' – pokazuje da Putin nije u stanju da brani čak ni svoj grad", ističe Molinari u komentaru za italijanski dnevni list "La Repubblica". "Ovo stvara novu situaciju u kojoj Zelenski, izgleda, prvi put ima stratešku prednost. On je došao u London ne samo da traži pomoć, već prije svega da predloži rješenja."
Bloomberg
Uredništvo britanskog lista "Independent" primjećuje da Ukrajina sve više igra vitalnu ulogu kao sigurnosni partner za Evropu, ističući da Ukrajinci posjeduju najveću evropsku vojsku i da su se pojavili kao globalni pioniri u revoluciji u ratovanju, koju pokreće tehnologija dronova i tehnologija za borbu protiv dronova, a uskoro i vještačka inteligencija.
"Evropljani imaju mnogo toga naučiti od Ukrajine; vojni odnos više nije jednosmjerna ulica", ističe se u uvodniku londonskog lista. "Kako Velika Britanija nastavlja da gradi novo sigurnosno partnerstvo s Evropom – ono koje za sada nužno mora funkcionirati van postojećih struktura Evropske unije – jasno je da Ukrajina više nije molilac, već nezaobilazan i dobrodošao saveznik u ovom poduhvatu".
U tom kontekstu komentator nizozemskog lista "De Volkskrant" Arnout Brouwers ističe da Evropa mora učiniti više da podrži ukrajinsku protuzračnu odbranu, posebno sada, kada se u Rusiji počinju pojavljivati sumnje.
"Dokle god evropske komponente završavaju u ruskim raketama, dok god se irski aluminij i dalje isporučuje ruskoj ratnoj industriji i dok god evropski lideri ne daju prioritet osiguravanju ukrajinskog zračnog prostora, oni obmanjuju i sebe i svoje građane. Jer ublažavanje ove ukrajinske nevolje također pomaže u popunjavanju praznina u našoj sopstvenoj odbrani", navodi Brouwers.
Otvoreno pismo i tajni posrednici
Iako ne postoji konsenzus o ciljevima evropske inicijative – ili o tome ko bi mogao pregovarati s Putinom – i Moskva i Kijev su posljednjih dana nagovijestili povećan interes za diplomatiju.
Sa ciljem okončanja rata, prošlog četvrtka je Zelenski u otvorenom pismu predložio direktan sastanak s Putinom u neutralnoj trećoj zemlji, poput Turske, jedne od zaljevskih zemalja ili Švicarske, kao i potpuno primirje tokom trajanja bilo kakvih pregovora. Prvo ovakvo direktno pismo Zelenskog Putinu od 2022. godine sadržalo je i sveobuhvatnu kritiku 26 godina ruskog lidera na vlasti, kao i poziv Putinu da odustane od taktike odugovlačenja, "šatl diplomatije" i nerazumnih maksimalističkih zahtjeva.
Bloomberg Bivši njemački kancelar bio na razgovoru s Putinom u Kremlju prošle sedmice
"Linija fronta je sada linija s koje treba početi diplomatija", napisao je u pismu Zelenski, na koje je iz Kremlja stigao brz odgovor.
Putin je rekao da ne vidi "svrhu" sastanka sa Zelenskim, ističući da pismo sadrži "prilično grube opaske" i sugerirajući da nije bilo osmišljeno da stvori uslove za sastanak, već da ga spriječi. Osnovna poruka Kremlja bila je podjednako jasna, a to je da bi svaki samit trebalo da se održi tek na kraju uzastopnog procesa koji vode radne grupe, a ne na njegovom početku, i svakako ne pod uslovima koje je postavio Kijev.
Iako je Putin odmah odbacio ideju kao besmislenu, a Kremlj se uvrijedio zbog samouvjerenog i, za ruske uši, arogantnog tona koji je Zelenski koristio, očigledno je da Rusija projektuje znatno manje trijumfalizma nego ranije te da je itekako spremna ući u diplomatske vode.
Kako je saopćio Kremlj, Putin se na privatnom razgovoru jedan na jedan sastao s bivšim njemačkim kancelarom Schroederom, koji je dugo bio prijatelj s Putinom i sada ga Putin smatra svojim preferiranim posrednikom u ukrajinskom sukobu.
"Da, sastali su se. Bio je to dobar razgovor", rekao je Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov novinskoj agenciji Interfaks, a prenio njemački dnevni list "Welt".
Ušakov nje mogao pružiti detalje o sadržaju razgovora ili potencijalnim izgledima za pregovore između Rusije i EU, pri čemu je očigledno da Putinu ne smeta široko rasprostranjeno evropsko neodobravanje Schroedera kao posrednika. Istovremeno, primjetno je da je Putin otvorio drugi neformalni kanal komunikacije.
Bloomberg
U maju je, uz Putinovo odobrenje, u Kijev na povjerljive razgovore sa Zelenskim otišao jedan ruski biznismen čiji identitet je otkrio Zelenski, potvrdivši da je to bio milijarder Roman Abramovič. Ovaj bivši naftni tajkun je logičan izbor za takvu misiju jer ima pristup Putinu i – za razliku od većine članova ruske elite – uživa određeni stepen povjerenja u Kijevu, pri čemu je od početka rata dva puta igrao ključnu ulogu u sličnim posredničkim naporima. Odmah nakon početka ruske invazije, pokušao je, doduše bezuspješno, pregovarati o brzom mirovnom sporazumu. Nešto kasnije je bio uspješniji kada je pomogao u postizanju dogovora o žitu, sporazuma koji olakšava siguran izvoz prehrambenih proizvoda iz ukrajinskih luka.
Abramovič se u maju vratio iz Kijeva u Moskvu upravo s ukrajinskim prijedlogom za rusko-ukrajinski samit, ali je Putin to odbio, što je očigledno navelo Zelenskog da javno ponovi tu ideju u otvorenom pismu.
Zbog koga Zelenski piše pismo
Ukrajinski komentatori primjećuju da ovo pismo nije upućeno Putinu, već da je usmjereno na dvije ciljne grupe, to jest publike.
"Prva su zapadne elite, kojima se govori da je Ukrajina spremna okončati rat, ali Rusija nije, i da Rusiji treba pomoći kako bi i ona bila spremna to učiniti. Druga su ruske elite, kojima poručuje da je došlo vrijeme da razmotre kako da krenu naprijed", ističe ukrajinski novinar Valeri Pekar, dodajući da ukrajinsko društvo, stanovništvo Ruske Federacije i Putin lično nisu među ciljnim publikama ovog pisma. "Stoga je to uspješna kombinacija vojnog napada dronom na Sankt Peterburg 3. juna i kognitivnog napada."
I ukrajinski politički analitičar Viktor Šlinčak smatra da je dio plana Zelenskog da Putin odbije ovu ponudu kako bi ga Rusima, Amerikancima, Evropljanima i globalnom Jugu pokazivao kao "dokaz da problem ne leži u formatima mirovnih pregovora, kako neki vjeruju, već u tome što Putin fundamentalno nije spreman okončati rat bez poraza Ukrajine".
Bloomberg
S druge strane, austrijsko-bugarska ekspertica za geostrateške analize i geopolitiku Velina Čakarova ističe da sve što se događalo zapravo predstavlja geopolitički manevar za obje strane. Prema njenoj ocjeni, pismo Putina Zelenskom služi tri različite strateške funkcije.
Jedna je funkcija inicijative da drugi Zelenskog posmatraju kao aktera koji traži mir, a ne produženje rata, pri čemu je ujedno dovoljno jaka. To je postignuto time što je Ukrajina gađala metu u dometu od 1.000 kilometara i istovremeno predložila prekid vatre. Druga funkcija je pažnja, jer zbog Irana Kijev rizikuje da Ukrajina postane zaboravljeni front za Washington. I treća funkcija se tiče formata, jer je Zelenski eksplicitno pozvao i SAD i Evropu da imaju ulogu u bilo kakvim pregovorima.
"Ovo nije slučajno. To je strukturni argument: format bilo kog mirovnog procesa ne bi trebalo da bude isključivo bilateralni između SAD-a i Rusije, s Ukrajinom kao pasivnim primaocem odluka donesenih u Washingtonu i Moskvi", navodi Čakarova i dodaje da insistiranjem na evropskom zajedničkom prisustvu, Zelenski pokušava ugraditi strukturnu protutežu modelu rješavanja sukoba Kirila Dmitrijeva, to jest pristupu "pozadinskih kanala" u kojem je Putinov šef državnog investicijskog fonda, obrazovan na Harvardu, ušao u centar pažnje kao ključni pregovarač, vodeći razgovore s Trumpovim izaslanikom Witkoffom usmjerene na jačanje bilateralnih odnosa i ekonomske saradnje.
Osim toga, ona ističe da i Putinovo odbijanje sastanka nije bio neuspjeh diplomatije.
"To je, samo po sebi, bio racionalan potez, onaj koji je u skladu sa strategijom koja i zamrznuti sukob i produženo iscrpljivanje vidi kao služenje ruskim interesima. Kremlj insistira na redoslijedu: prvo radne grupe, zatim dokument, treće samit za potpisivanje. Ovo nije proceduralna pedanterija. To je maksimalistički stav koji čuva ruski utjecaj u svakoj fazi", ističe Čakarova i dodaje da sve dok je proces definiran pod uslovima Moskve, svaki ishod je oblikovan početnim zahtjevima Rusije: teritorijalnim pretenzijama na okupirane ukrajinske regione, prisilnom vojnom neutralnošću i demilitarizacijom Ukrajine, ukidanjem sankcija i pristupom zamrznutoj ruskoj imovini od približno 300 milijardi dolara.
Pismo Zelenskog neće dovesti do samita u bliskoj budućnosti, već je važnije pitanje hoće li strukturni pritisci koji se akumuliraju na svim stranama – urušavajuća fiskalna pozicija Rusije, globalni ekonomski troškovi rata s Iranom, srednjoročni bilans Trumpove administracije i rastući kapacitet Ukrajine za udare – na kraju stvoriti uslove za ozbiljne, a ne protokolarne pregovore.
Prema procjeni Čakarove, vjerovatnoća dogovorenog zamrzavanja ili prekida vatre prije kraja 2026. godine neznatno je porasla od maja, ali dominantni scenarij ostaje zamrznuto iscrpljivanje.
.webp){kind=icon}
