.webp){kind=icon}
Sektor informacionih tehnologija (IT) i uopšteno digitalizacija u Bosni i Hercegovini (BiH), nažalost, dosta zaostaju za Evropom, ali i za zemljama regiona. Vlasti treba strateški da se odrede o procesu digitalizacije. Sankcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema pojedincima i kompanijama nisu uticale samo na one kojima su uvedene, već su problem svih i određene strane kompanije su zbog sankcija odustale od dolaska u BiH. Tenderi se namještaju politički, korupcija je svuda oko nas.
Poručio je ovo, između ostalog, u intervjuu za Bloomberg Adriju Vedran Jarić, vlasnik IT kompanije Planet Soft, čije je sjedište u Banjaluci, a koja posluje i u Srbiji, Austriji i Švajcarskoj.
Jarić je govorio o stanju u IT industriji, odnosu vlasti prema digitalizaciji, izlasku i širenju na strana tržišta, dostupnosti kadrova, ali i o građevini i tržištu nekretnina, s obzirom na to da u porodičnom vlasništvu ima i kompaniju Aragosta Invest.
Gdje je danas IT sektor u Bosni i Hercegovini, kakvo je stanje i gdje vidite prostor za poboljšanje?
Što se tiče IT sektora, nažalost, BiH dosta zaostaje za Evropom, ali i za zemljama regiona, što se tiče napretka IT-ja i uopšteno digitalizacije. Prije svega, potrebno je da se strateški donesu odluke o digitalizaciji javne uprave, ali i privatnog sektora, kako bi građani lakše imali pristup različitim uslugama. Treba da se napravi jedan strateški dokument gdje bi se, prije svega, odvojio budžet za digitalizaciju. Nažalost, i danas Vlada i sve institucije IT gledaju kao trošak i svedu ga na minimum, a potrebno je obezbijediti veće resurse da bi se pokrenuo proces digitalizacije, kao što je to urađeno u Srbiji.
Bukvalno se sve vrijeme IT u BiH, u 90 odsto slučajeva, koristi u outsourcingu, što je prema mom mišljenju jako loše.
Najviše mi je krivo što mi našu "pamet" izvozimo i IT firme u BiH najviše rade baš na outsourcingu ljudi. Našu omladinu i pamet prodaju za relativno male pare, a ne radimo na tome da stvaramo neki proizvod. Uglavnom strani investitori dolaze, uzmu naše ljude koji iskodiraju, urade i oni dobiju proizvod. Bukvalno se sve vrijeme IT u BiH, u 90 odsto slučajeva, koristi u outsourcingu, što je prema mom mišljenju jako loše. Ja sam protiv toga, ne dozvoljavam unutar firme da radimo te stvari, a imamo dosta zahtjeva da damo ljude koji će raditi na stranim projektima. Uvijek sam se trudio da smo mi ti koji razvijamo i dajemo gotov proizvod i da sutra možemo da taj isti proizvod održavamo, dajemo podršku onima koji su ga uzeli, a ne da dajemo ljude, da ih kao robu iznajmljujemo na sat, dva, tri, pet.
Kažete da bi država trebalo da napravi strateški pristup, koje su to prioritetne oblasti koje bi što prije trebalo digitalizovati kako bi se podstakao ekonomski razvoj zemlje?
Što prije bi se trebala digitalizovati javna uprava jer od nje kreće sve i dalje se spušta dole. Nažalost, finansijske prilike u BiH nisu takve da privatne firme mogu biti te koje bi bile nosilac pokretanja tih promjena. To mora da krene od javne uprave, Vlada mora da obezbijedi veća sredstva za digitalizaciju.
Poslujete i u Srbiji i Austriji, koji su izazovi na tom tržištu?
Srbija je dosta odmakla od BiH što se tiče IT-ja i digitalizacije. Napravili su veliki iskorak. Proteklih osam godina, Srbija je u regionu postala tržište broj jedan što se tiče IT-ja. To je za vrijeme Vlade Ane Brnabić, koja je imala veliki fokus na digitalizaciju. BiH treba da pokuša da slijedi, koliko god može, primjer Srbije. Što se tiče ino-tržišta, Planet soft posluje u Austriji već dvije godine, radimo s austrijskom firmom takođe u Švajcarskoj, gdje imamo dva velika klijenta. To su zemlje gdje ne možete da dobijete posao politički, na lobiranje, tu jednostavno prolazite s kvalitetom, s dobrim proizvodom i s odgovornošću prema klijentu.
Morate biti odgovorni, mora da se uradi ono što se kaže i, što je najbitnije, uspjeli smo da pokažemo da naši inženjeri i naši proizvodi nisu ništa lošiji nego što su u Austriji, Švajcarskoj. Kod nas je samo jeftinija radna snaga i na osnovu toga smo i uspjeli da se pozicioniramo na tržištu, jer smo pokazali da možemo dati ono što se daje i u Austriji i Švajcarskoj što se tiče kvaliteta. Prošli smo sa cijenom jer je inženjer kod nas jeftiniji nego tamo, ali to je i logično, jer je standard kod nas dosta niži.
Nakon Austrije i Švajcarske u planu je širenje na Njemačku
Planirate li širenje na druga tržišta?
Da, u fokusu nam je baš DACH regija (Njemačka, Austrija, Švajcarska), trenutno smo u pregovorima za još jedan posao u Švajcarskoj i pokušavamo da otvorimo njemačko tržište. Nedavno smo zaposlili čovjeka iz Švajcarske koji će nam voditi prodaju u toj zemlji, tako da planiramo da se širimo kancelarijom u Švajcarskoj, a kasnije i u Njemačkoj.
Pominjete sopstvene proizvode, koji dio IT sektora je vaš fokus?
Mi smo najviše fokusirani na sopstvena rješenja i na implementaciju i održavanje SAP-a. Mi smo SAP partner, trenutno jedini SAP partner u BiH. SAP je najveća njemačka i jedna od najvećih IT firmi u svijetu. Pojačali smo dosta naš SAP tim, preuzeli smo jednu firmu iz Beograda koja je dugo radila SAP i sada imamo jedan veliki SAP tim koji ima oko 35 ljudi. Trudimo se da damo najkvalitetniju SAP podršku zemljama u Evropi, gdje smo evo uspjeli da dobijemo dva posla u SAP-u u Evropi, gdje ga prepoznaju i koriste u 90 odsto najvećih firmi.
Što se tiče naših proizvoda, trenutno završavamo razvoj i implementaciju proizvoda Field Master, to je softver za optimizaciju i upravljanje terenskim ekipama. Tu smo već pozicionirani na tržištu godinama, prije smo radili vendorsko rješenje, u međuvremenu se ta firma ClickSoftware, kojoj smo bili prvi partner u regionu, ugasila i kupila ih je Salesforce. Sve najveće sisteme smo tu pratili u workforceu, Mtel, BH Telecom, regionalne elektroprivrede, telekom Bugarske... Nakon toga smo odlučili da napravimo naš workforce, kojem smo dali naziv Field Master, koji pravimo da bude bolji nego taj na kojem smo radili 10 godina. Uvidjeli smo koje su prednosti, a koje mane koje taj softver ima i nudimo klijentu najbolje moguće rješenje koje im treba u njihovoj industriji.
Vedran Jarić (Bloomberg Adria)
Radili ste i na softverskim rješenjima za transport, za puteve, koliko takvi sistemi mogu doprinijeti nadgledanju mreže, bezbjednosti saobraćaja?
Sigurno dosta, u Evropi ne možete naći nijednu zemlju koja nema ITS (Intelligent Transportation System), mi smo razvili sopstveni ITS i implementirali smo ga u RS na osam tunela. ITS je softver za upravljanje saobraćajnom signalizacijom, kako vertikalnom, tako i horizontalnom. Taj naš proizvod radi, koriste ga Putevi RS i na tome se stalo. Da li će Putevi i Autoputevi obezbijediti još sredstava i omogućiti da se širi, ali sigurno je da BiH treba jedan dobar ITS na cijeloj putnoj mreži.
Federacija BiH je u tome dosta otišla, svi autoputevi u FBiH su manje-više pokriveni ITS-om, ne znam samo za nove dionice, ali sve prethodne jesu, kao i većina većih tunela. Sada, ako uđete u tunel koji je dug kilometar-dva, mi smo raditi Čemerno od dva kilometra, u slučaju saobraćajne nesreće automatski se zatvara tunel, blokiraju se ulazi i ide obavještenje. A ako nemate ITS, uđete u tunel u kojem se desila nesreća i tu onda nastaje haos.
Postoje li izazovi za Planet soft u smislu obezbjeđenja potrebnog kadra, u toj oblasti je moguća velika fluktuacija kadra u zavisnosti od potražnje, kako se borite s tim?
To je bio veliki problem prije dvije, tri i četiri godine. Sada s kadrom nije toliki problem i na tržištu BiH ima kadra. Došlo je i do otpuštanja mnogih ljudi u firmama koje su pretrpjele sankcije, tako da trenutno potražnja za kadrom nije problem. Naravno da kvalitetnog kadra u svim branšama uvijek nedostaje i kvalitetan kadar se uvijek može dobro uposliti, ali nemamo te probleme koje smo imali prije.
Nismo osjetili benefite od OFAC sankcija, strani partneri odustaju od ulaska u BiH
Pomenuli ste sankcije, poznato je da su određene firme izgubile partnerstva s vendorima, posebno s američkim. Da li je čitav taj proces uvođenja sankcija OFAC pojedincima i firmama u BiH uticao i na druge IT kompanije u smislu preispitivanja ugovora ili sklapanja novih partnerstava?
Vidimo da posljedice za sada trpe firme koje su dobile sankcije. Ne mislim da je njihov problem bio to što su im vendori otkazali partnerstva ili što su izgubili licence. Najveći problem za njih je nastao kada su banke odlučile da im ugase račune i samim tim ne možete da poslujete dalje. Lično sam protiv uvođenja sankcija bilo kome i ne mislim da je to dobro za opšti privredni ambijent BiH.
Sada strani vendori koji su i planirali da dođu u BiH, kada vide da dobijamo, nažalost, američke sankcije, povlače se s našeg tržišta, ili firme koje nisu ni došle, a planirale su, odustaju. Konkretno, mi smo dugo bili u pregovorima s američkom firmom, kojoj smo partner u Srbiji i trebali smo da postanemo njihov partner i da dođu u BiH. Oni su sada jednostavno, poslije svega što se dešavalo, odlučili da ne idu u BiH. Problem sankcija nije problem jedne firme, to je problem svih nas, zaista sam protiv toga, žao mi je što bilo ko dobija sankcije.
Mi ostale firme nismo osjetili nikakvu korist, možda je ružno reći korist, ali nismo osjetili nikakav benefit od sankcija. Nismo dobili nikakve nove ugovore, nisu nas kontaktirali klijenti, ali zasigurno je da će klijenti koji su poslovali s firmom koja je pod sankcijama morati da nastave da rade i održavaju sisteme koji su implementirani. Tu konkretno ima dosta SAP-a, mi tu stojimo na raspolaganju da damo podršku, jer imamo kadrove, resurse, znanje i SAP partnerstvo i možemo dati adekvatnu podršku onima koji su korisnici.
U BiH se većina velikih tendera, od 500 hiljada KM pa naviše, manje-više dogovara. To ide političkim putem. Tenderi treba da budu transparentniji.
Transparentnost i uopšte proces javnih nabavki jedan su od razloga zbog kojeg su se i određene firme našle pod sankcijama. Kako ocjenjujete sistem javnih nabavki, Vi ste u prethodnom periodu govorili da se poslovi namještaju, da nisu transparentni. Šta bi trebalo promijeniti?
Zakon o javnim nabavkama je jako loš. U BiH se većina velikih tendera, od 500 hiljada KM pa naviše, manje-više dogovara. To ide političkim putem. Tenderi treba da budu transparentniji, da javne nabavke koje se raspisuju omoguće i ostalim firmama da daju svoju ponudu. Trenutno se tenderi zaključavaju kroz razne ISO standarde koji trebaju, ili ne trebaju, izmišljene standarde. Pod broj jedan treba da bude referenca, pod broj dva cijena, a pod tri da sve bude transparentno, da tenderi budu napisani da imaju smisla, da se traži ono što je klijentu zaista potrebno, a ne da se stavljaju neke stvari koje nemaju veze s predmetom javne nabavke, što se kod nas nažalost dosta dešava.
Aragosta Invest projekat kompleksa u Banjaluci (Vedran Jarić X nalog)
Potražnja za stanovima trenutno u padu
Pored IT sektora, kroz porodični biznis bavite se i građevinarstvom, kompanija Aragosta je investitor na više lokacija u Banjaluci, cijene nekretnina rastu, kako vidite tržište nekretnina u idućem periodu, do kada bi taj rast trebalo da traje i kakva je potražnja?
Aragosta invest je investitor i izvođač radova, građevinska firma koja posluje već 34 godine na tržištu BiH. Što se tiče potražnje stanova, trenutno je u blagom padu, cijene materijala i dalje skaču, tako da nije realno da u ovom trenutku dođe do spuštanja cijena stanova. Ako se usvoji da se ukida PDV za prvi stan, mislim da će potražnja opet da raste u narednom periodu. Mi smo gledali septembar prošle i ove godine i imali smo pad prodaje stanova od 15 odsto.
Uprkos tome, plan vam je gradnja kompleksa na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Banjaluci (bivša Mljekara), kompleks obuhvata 600 stanova, šta još taj kompleks treba da donese Banjaluci?
To je jedinstven kompleks kakav Banjaluka nema. Kompleks će imati oko 600 stanova, ima 120.000 bruto kvadrata, u njemu ćete imati sve, otvorene i zatvorene bazene, saune, teretane, fitnese, sve za stanare zgrade. Predviđeno je da se kompleks radi u četiri faze i u okviru njega će biti velika poslovna zgrada, business tower. Planirani početak zavisi od ekonomske situacije u zemlji, ali i od globalnih kretanja za koja smo svi vezani.
Naš plan je da počnemo na proljeće iduće godine, u martu, aprilu, a rok završetka zavisi od toga da li ćemo raditi fazno ili sve odjednom, a to najviše zavisi od prodaje i potražnje u tom trenutku. To je ogroman kompleks, investicija preko 200 miliona KM, razgovaramo s bankama o praćenju tog projekta, tako da i od toga zavisiti da li ćemo krenuti fazno ili odjednom. Vremenski rok završetka projekta je četiri godine.
Sve češće viđamo strane radnike na gradilištima, imate li nedostatak kadra i uvozite li strane radnike?
Mi trenutno, uglavnom, radimo s našim radnicima, gdje je 85 odsto državljana BiH i regije, a pošto radimo pet objekata, angažovali smo jednu firmu kao podizvođača i ona je uvezla ljude iz Turske. Na našim objektima je trenutno oko 20 radnika iz Turske, nismo ih mi direktno uvozili, već firma koju smo angažovali. Mogu reći da su to korektni radnici, rade dobro, ali ne bismo imali hrabrosti da im damo da vode objekat sami, jer ipak bez kontrole naših radnika nisam siguran da bi bilo baš najkvalitetnije.
Političari rade za lični interes, korupcija je svuda
Prije otprilike deceniju zakoračili ste u politiku, ali niste se dugo zadržali. Kako danas vidite političku situaciju u BiH i rade li političari dovoljno u interesu naroda, privrede i zemlje?
Svi političari, možda je malo teška riječ, ali 90 odsto političara radi isključivo u svom, u interesu svojih najbližih, najbližih firmi i nažalost to je tako. Da li će se to promijeniti, nisam optimista jer mi smo jednostavno takav narod. Kod nas je postalo normalno da se za sve mora dati nešto, i kada parkirate auto, onaj što radi na rampi neće vas pustiti ako mu ne date pet maraka. Kod nas je u svijest ljudi ušla korupcija, od parkinga do vrha, svi očekuju nešto i svi gledaju isključivo sebe, a tek onda društvo. Nažalost, moramo se navići na tu situaciju ovdje, koliko god je to teško prihvatiti i pokušati, koliko je god moguće, kroz nove generacije mijenjati tu svijest.
Kako privrednici da funkcionišu u takvom okruženju, kako vi funkcionišete?
Mi, konkretno Planet soft, ovdje radimo 20-25 odsto, a sve ostalo vani. Ovdje su ljudi, uglavnom radimo posao koji dobijamo u Srbiji, Austriji, Švajcarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj. Ovdje u BiH jako malo radimo, više radimo u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj. Nadam se da će i to da se promijeni, da će se otvoriti vrata i za druge firme. Jedini način promjene je vezan za transparentnost, mora doći do transparentnosti, da se cijeni kvalitet i proizvod, a ne nečiji politički uticaj.
