Analitičari BBA: ECB reže kamate na tri odsto, sve ostalo biće iznenađenje

Evropska centralna banka (ECB) na ovonedjeljnoj sjednici odlučuje o kamatnim stopama. Očekujemo nastavak monetarnog popuštanja i smanjenje depozitne kamatne stope za dodatnih 25 baznih poena, na nivo od tri odsto, što je najniže još od proljeća 2023. godine.

Oporavka industrije u evrozoni i dalje nema na vidiku. Najavljena otpuštanja širom automobilske, hemijske i metalurške industrije stavljaju pritisak na odluku ECB. Takođe, politika novog američkog predsjednika zasad ide u smjeru daljnjeg pritiska na privrede Evropske unije (EU). Inflacija je stavljena sa strane, te bi sve osim spuštanja kamatne stope na tri odsto na sjednici u četvrtak bilo iznenađenje.

Jedini pritisak koji je prisutan jeste rast plata koji je ubrzao u trećem kvartalu. Ali to je isključivo zahvaljujući uslužnom sektoru koji još uvijek odolijeva. Otpornost je prisutna iako je, prema posljednjem očitavanju PMI-ja (engl. purchasing manager index - indeks povjerenja menadžera nabavke) uslužnog sektora, povjerenje palo u kontrakcijsku zonu (ispod 50), što nam daje za pravo da očekujemo ipak manji pritisak na plate, a samim tim i na inflatornu spiralu.

Sve zajedno kad se pogleda, otvara se put ECB da nastavi popuštanje monetarne restriktivnosti.

Depozitna kamatna stopa ECB dva odsto do kraja sljedeće godine

U 2025. očekujemo da će ECB nastaviti da snižava kamatnu stopu na dva odsto.

Budući da je inflacija usidrena i postupno gubi svoju dominaciju u donošenju odluka ECB, sada očekujemo veći fokus na dinamiku tržišta rada i šire ekonomske uslove, posebno u industrijskom sektoru.

PMI u proizvodnji ostaje i dalje ispod 50, s tim da je PMI u Njemačkoj još niži, daleko ispod ekspanzivnih očekivanja.

Tromjesečni euribor ide prema dva odsto

Kada je riječ o tromjesečnom euriboru, predviđamo da će se približiti vrijednosti od dva odsto do kraja 2025, prvenstveno podstaknut smanjenjem referentne kamatne stope ECB.

Niži euribor rezultovaće nižim kamatnim stopama, posebno za kredite s promjenjivom kamatnom stopom. Posljedično, to bi moglo podstaći povećanje korporativnih kapitalnih troškova unutar EU i niže troškove finansiranja, što će povećati profitne marže.

Trenutno kompanije u Adria regionu (bez Bosne i Hercegovine) ne vide finansijska ograničenja kao značajnu prepreku.

Prema anketi Evropske komisije, samo 9,7 odsto industrijskih kompanija u prosjeku vjeruje da će se suočiti s problemima finansiranja, a koji bi mogli da spriječe njihov rast. To predstavlja značajno smanjenje od 9,5 procentnih poena u poređenju s vrhuncem u prvom tromjesečju 2023, kada je uticaj rastućih kamatnih stopa i strožih kreditnih uslova bio najizraženiji.

Problem u vezi s finansiranjem najprisutniji je u Sjevernoj Makedoniji, gdje 15,8 odsto kompanija izražava trošak finansiranja kao najveći problem u poslovanju, što nije čudno s obzirom na to da su tamo i najviše kamatne stope na kredite. Jedino slovenačke kompanije su ispod prosjeka EU, imajući u vidu snagu privrede (91,4 odsto prosjeka bruto domaćeg proizvoda po stanovniku EU) i visinu kamatnih stopa.