Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je plan njegove vlade o privremenom porezu na dobit velikih francuskih kompanija, iako to nije u skladu s njegovim dugogodišnjim stavovima o biznisu.
Francuska vlada je u srijedu objavila planove za sljedeću godinu koji podrazumijevaju smanjenje troškova i povećanje poreza u vrijednosti od oko 60 milijardi evra (66 milijardi dolara), a cilj je da suzi rastući budžetski deficit i poveća povjerenje investitora u zemlju, prenio je Bloomberg.
Nešto manje od 20 milijardi evra biće generisano povećanjem državnih prihoda, uz povećanje poreza za bogate pojedince i velike kompanije, kao i povećanje zelenog oporezivanja.
"Privremeno oporezivanje korporacija je nešto što velike kompanije dobro razumiju, ako je to samo na godinu dana, s obzirom na nivo napora koji bi trebalo uložiti", rekao je Macron na panelu na kojem je učestvovala i Stephanie Flanders iz Bloomberga, održanom u okviru Berlinskog globalnog dijaloga. "Ali te mjere treba da bude ograničene, ne smijemo da zaboravimo stvarno stanje naše ekonomije, konkurentnosti i naše pozicije."
Izvršni direktor TotalEnergies SE Patrick Pouyanne rekao je investitorima u New Yorku u srijedu da vlada "nažalost želi da poveća oporezivanje u Francuskoj umjesto da smanji troškove, što tržišta više očekuju". Dodao je da će taj potez donekle uticati na Total, koji većinu svojih poreza plaća u inostranstvu.
Bloomberg Mercury
Neke francuske kompanije su saopštile da su se pomirile s odlukom o povećanju svojih poreskih obaveza. Međutim, naglasile su i da država prvo mora da prioritizuje smanjenje troškova.
Dok je francuski predsjednik priznao da je povećanja poreza neophodno zbog trenutne situacije, naveo je i da je glavni prioritet za francusku ekonomiju i dalje povećanje zaposlenosti među najmlađim i najstarijim radnicima. Upozorio je da je veoma teško smanjiti socijalne troškove i da Francuska ima malo prostora za manevar kada je riječ o oporezivanju, s obzirom na to da već ima najveće poreze u Evropi u odnosu na veličinu svoje ekonomije.
Premijer Michel Barnier izjavio je da se oslanja na povećanje poreza jer izazov javnog duga gura zemlju ka provaliji. Očekuje se da će javni deficit ove godine premašiti šest odsto BDP-a. Francuski javni deficit je 2023. godine dostigao 154 milijarde evra, ili 5,5 odsto BDP-a.
Politička nestabilnost i fiskalna neizvjesnost podstakli su investitore da prodaju francusku imovinu. Investitori sada traže dodatni prinos za posjedovanje francuskih obveznica kako bi manje ulagali u sigurnije njemačke obveznice.
Francuski premijer Michel Barnier/Bloomberg Mercury
U međuvremenu, posljednja ponuda obveznica Francuske prije objavljivanja budžeta sljedeće nedjelje prošla je bez problema, pružajući novoj administraciji Barniera potrebnu pobedu.
Francuska je prikupila 12 milijardi evra (13,2 milijarde dolara) prodajom obveznica u četvrtak, u skladu s maksimalnim iznosom koji je vlada tražila, prenio je Bloomberg. Potražnja za dugom, koji je bio podijeljen na rokove dospijeća od 10 do 30 godina, bila je 2,5 puta veća od prodatog iznosa, što je u velikoj mjeri odgovaralo potražnji viđenoj na dvije posljednje prodaje sličnih rokova dospijeća.
"Francuska još nije izašla iz problema, a predstavljanje budžeta je sljedeće nedelje, ali premijer Barnier može da odahne jer je prodaja prošla bez problema", rekla je Evelyne Gomez-Liechti, strateg u Mizuho International Plc.
.webp){kind=icon}
