Francuska vlada ove sedmice počinje zatvorene razgovore s poslanicima u pokušaju da spasi budžet iz gorke i spore parlamentarne rasprave koja prijeti da sruši premijera Sébastiena Lecornua.
Premijer je zatražio od svojih ministara da pozovu predstavnike različitih stranaka u okviru novog pokušaja da se postigne dogovor o "širokim principima" budžeta za narednu godinu, izvan partijskih pritisaka podijeljene Nacionalne skupštine. Kako je saopćeno iz njegovog kabineta, Lecornu će se u ponedjeljak sastati s predsjednicima poslaničkih grupa u Donjem domu Parlamenta.
Lecornu pokušava izbjeći sudbinu svojih prethodnika Michela Barniera i Françoisa Bayroua, koji su morali podnijeti ostavke nakon što su izgubili glasanje o povjerenju zbog svojih planova finansiranja u Francuskoj.
"Ovo je veoma neizvjesna trka izdržljivosti u kojoj možete posrnuti svakog trenutka i u kojoj stvari mogu 10 puta izmaći kontroli", rekao je Lecornu u intervjuu za sedmičnik Le Parisien. "Ako opozicione grupe žele izglasati nepovjerenje, izglasat će ga."
Bloomberg
Još jedan pad vlade gotovo sigurno bi doveo do vanrednih izbora i zaustavio proces usvajanja budžeta koji je Francuskoj hitno potreban kako bi se pozabavila najvećim deficitom u eurozoni. Nestabilnost je uzdrmala tržišta obveznica, gdje je prodaja francuskih vrijednosnih papira u proteklim mjesecima podigla troškove zaduživanja države. Proces budžeta za 2026. posebno je rizičan jer je Lecornu popustio zahtjevima opozicije da ne koristi član 49.3 Ustava, na koji su se ranije vlade oslanjale da bi usvajale zakone bez glasanja u parlamentu.
Poslije dvije sedmice rasprava i više od 2.000 amandmana koji su još na dnevnom redu, prijedlog zakona je znatno izmijenjen, uz niz poreskih povećanja kojima se vlada protivi. Ministrica budžeta Amélie de Montchalin rekla je poslanicima u petak kasno uvečer da bi, prema sadašnjem tekstu, porezi trebalo da porastu na 45,1 posto udjela u privredi, dok je vlada prvobitno ciljala 43,9 posto.
Zbog kašnjenja glasanje o prihodovnom dijelu budžeta neće biti moguće u utorak, kako je prvobitno planirano, rekao je izvjestilac Odbora za finansije Nacionalne skupštine Philippe Juvin. Taj dio zakona trebalo bi da se vrati na novu raspravu za oko 10 dana, ali ni tada se ne očekuje da će biti usvojen prije nego što dospije u Senat.
"Ne vidim kako se ovaj dio budžeta može izglasati jer neće zadovoljiti nikoga", izjavio je Juvin za kanal LCI u nedjelju.
Prijedlog zakona bit će ipak poslat u Senat do 23. novembra, čak i ako Nacionalna skupština ne uspije glasati o pojedinim dijelovima budžeta. Očekuje se da će sredinom decembra o njemu raspravljati zajednička komisija senatora i poslanika, koja bi pokušala pronaći kompromisni tekst prihvatljiv za oba doma parlamenta.
Ustupci socijalistima
U međuvremenu, Lecornu mora uvjeriti poslanike da ne obore vladu izglasavanjem nepovjerenja. Do sada je napravio niz ustupaka, uključujući i obustavu reforme penzionog sistema, Socijalističkoj partiji, koja u skupštini drži ključne glasove u takvim postupcima. Njihovo uzdržavanje prošlog mjeseca spasilo je Lecornua od smjene.
Socijalisti su poručili da će rasprava o poreskom dijelu budžeta biti presudna. Oni smatraju da su dodatni prihodi neophodni da bi se nadoknadili brojni predloženi rezovi u potrošnji. Ako ne budu zadovoljni ishodom, upozorili su da bi mogli glasati protiv budžeta, što bi gotovo sigurno pokrenulo glasanje o nepovjerenju i srušilo vladu.
U pokušaju da umiri lijevi centar, vlada je prošle sedmice predložila sopstveni amandman kojim bi se povećali porezi na velika preduzeća iznad ranije planiranog nivoa. Međutim, u petak je odbijen socijalistički prijedlog za porez na bogatstvo ultra-bogatih, nazvan po ekonomisti Gabrielu Zucmanu, u nizu glasanja u skupštini.
Lecornu je nakon toga rekao da se "može učiniti više" po pitanju poreskih mjera i obećao izmjene u rashodima, koji trenutno predviđaju zamrzavanje penzija i socijalnih davanja. Skupština je potom usvojila izmijenjeni porez na bogatstvo koji obuhvata i finansijsku štednju, nerezidencijalne nekretnine i luksuzne predmete poput jahti, luksuznih automobila i umjetnina.
Lider socijalista Olivier Faure nazvao je to "novim ISF-om", aludirajući na porez na bogatstvo koji je predsjednik Emmanuel Macron reformirao i usmjerio na nekretnine kada je prvi put izabran. Poslanik iste stranke Philippe Brun rekao je na mreži X da je taj porez "pobjeda" i da će državi donijeti dvije milijarde eura više od prethodne verzije.
Ipak, šef socijalista u Nacionalnoj skupštini Boris Vallaud zatražio je dodatne izmjene i ponovio prijetnje da će srušiti vladu.
"Ako bi nam danas bio podnesen budžet na glasanje, naravno da bismo glasali protiv, potpuno svjesni šta to znači: pad vlade", rekao je Vallaud u intervjuu za La Tribune.
.webp){kind=icon}
