.webp){kind=icon}
Puno se toga promijenilo u trgovini u posljednjih nekoliko godina, fizičke dućane sve više zamjenjuju online shopovi, ali jedna stvar je ostala konstantna – naručili vi preko interneta ili otišli nešto kupiti u trgovački centar, možete biti sigurni da je roba do vas stigla kamionima.
Cestovni teretni promet je nezamjenjiv dio krvotoka globalne ekonomije, jer svi vidovi transporta za onaj najdelikatniji, kapilarni dio, ovise upravo o njemu. Upravo zato su kamionski prijevoznici najpouzdaniji vjesnici gospodarskih promjena i među prvima na svojoj koži osjete ono što analize tek najavljuju.
Ne čudi stoga da je nakon pandemijskog šoka kamionski prijevoz snažno rastao u zadnjih par godina, paralelno s oporavkom globalne ekonomije. Prema istraživanju Truck Transport Global Marketa, u 2023. godini tržište kamionskog transporta bilo je vrijedno dva bilijuna dolara, dok će u 2024. ta brojka narasti za gotovo 10 posto, na 2,2 bilijuna.
Optimistične su i dugoročne prognoze prema kojima bi prosječna složena godišnja stopa rasta (CAGR) tržišta trebala iznositi oko devet posto i do 2028. doseći 3,1 bilijun dolara.
No kad se spustimo na lokalnu razinu, europsku i hrvatsku, slika je nešto drugačija.
Cestovni teretni promet je u Europskoj uniji (EU) u posljednjih pet godina rastao po stopi od 2,1 posto, a slična je situacija i kod nas.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je cestovni prijevoz lani rastao za dva posto, odnosno prevezeno je preko 88 milijuna tona robe. Od te ukupne brojke, 72 milijuna je ostvareno u unutarnjem prometu, po 5,5 milijuna tona je otišlo i došlo iz stranih zemalja, dok 4,8 milijuna tona otpada na prijevoz u inozemstvu.
Schengen anuliran nedostatkom radne snage
Veliki vjetar u leđa domaćim prijevoznicima bio je ulazak Hrvatske u Schengen. Osjetno su se ubrzali prelasci granice prema Uniji, naročito u vrijeme turističke sezone, kada cvate uvoz.
S druge strane, nedostatak radnika po skladištima diljem Europe usporio je transportne procese. Sve duže se čeka na utovare i istovare, a troškovi tog čekanja lome se preko leđa prijevoznika i onemogućuju im optimalno iskorištavanje flote.
S obzirom na to da je njihova branša idealan lakmus-papir za sve ekonomske promjene, pitali smo najveće domaće kamionske prijevoznike osjete li usporavanje europske ekonomije u praksi. Većina nije bila raspoložena za razgovor, ali ono što nas je interesiralo detaljno nam je pojasnio Mario Mesaroš, predsjednik uprave Ralu logistike, jedne od najvećih regionalnih logističkih kompanija.
Mario Mesaroš, predsjednik uprave Ralu logistike
"Ekonomsko usporavanje je dosta izraženo. Manjak roba se osjeća na svim tržištima, a pogotovo na njemačkom tržištu. Robna razmjena prema Njemačkoj značajno je smanjena jer potrošnja stagnira. Situacija u Njemačkoj, kao jednoj od najvećih i najjačih europskih gospodarstava, utječe i na druge zemlje te će sigurno utjecati i na usporavanje ostalih tržišta. Hrvatski izvoz nije dostatan za sve hrvatske prijevoznike (posebno u segmentu hladnog lanca), a za očekivati je daljnji pad zbog krize u ostalim EU-ovim državama", istaknuo je Mesaroš.
Trošak zelene tranzicije
Zanimalo nas kako sveprisutna zelena tranzicija utječe na cestovni teretni promet, budući da je ta branša odgovorna 35 posto emisija CO₂ u prometu i drži petinu godišnje svjetske potražnje za naftom.
Po svemu sudeći, dizelsko gorivo će još desetljećima carevati u kamionskoj industriji, iako tvrtke zanimljivih imena – Nikola i Tesla – obećavaju da će elektrificirati i ovu granu transporta. Kompanija Nikola je prije par godina testirala kamion koji sagorijevanjem vodika napaja električni motor i daje mu domet od 500 kilometara sa samo 20-minutnim punjenjem, no ta je priča u posljednje vrijeme zamrla, a tvrtka se suočila s optužbama za prijevare.
Tesla u vlasništvu Elona Muska također je godinama pripremala svoj električni kamion koji je svjetlo dana ugledao s par godina zakašnjenja, a od 2022. nekoliko njihovih Semi modela čini dio flote tvrtke PepsiCo., no i dalje su miljama daleko od nekakvog ozbiljnijeg širenja u flotama svjetskih prijevoznika.
No ne treba zbog toga zanemariti inkrementalni napredak kamiona s klasičnim motorima koji su sve ekonomičniji i učinkovitiji.
Mesaroš naglašava kako Ralu obnavlja svoju flotu svake godine i da zelena tranzicija, posebice u trenutnim okolnostima, predstavlja veliko financijsko opterećenje za prijevozničku branšu.
"Troškovi u prijevozničkoj branši su u kontinuiranom porastu, i to ne samo trošak goriva, već i trošak radne snage, osiguranja, dijelova, dok s druge strane vozarine ne prate taj trend poskupljenja", elaborira.
Osim troška nabave ekoloških vozila, izazov je i infrastrukturna mreža za punjenje električnih vozila te vrijeme prijevoza koje se produljuje i povećava trošak svima u lancu.
"Veći trošak zbog prijelaza na zeleniji način prijevoza bi se trebao ravnomjernije rasporediti kako bi to bilo održivo", poručuje Mesaroš.
Nedostatak radnika trn u oku
Dok se u Bruxellesu kuju grandiozni planovi ozelenjivanja transporta, kamionski promet će iz tog trenda u velikoj mjeri ostati izuzet. Problem koji ih najviše muči je manjak radne snage, i to u svim dijelovima logističko-distribucijske industrije.
Na ruku im ne idu i geopolitička zbivanja koja se posljednjih godina zaoštravaju u sukobe i tako guše ekonomski oporavak, a već smo spomenuli da kamionski prijevoznici među prvima osjete svaki gospodarski udar.
