Jemenska pobunjenička grupa Huti, šiitsko-radikalna milicija s podrškom i snažnim vezama s Iranom, pridružila se u subotu ujutro, raketnim napadom na teritorij Izraela, ratu u Iranu koji traje već mjesec dana.
Huti su tako, nakon libanske milicije Hezbolah i iračkih oružanih grupa okupljenih pod okriljem PMF-a, posljednji akter takozvane "osi otpora" – mreže iranskih nedržavnih posredničkih grupa u regiji – koji se uključio u regionalni sukob.
"Naše operacije će se, uz Božiju pomoć, nastaviti sve dok se ne zaustavi agresija na svim frontovima otpora", poručili su jemenski pobunjenici na društvenim mrežama, najavljujući intenziviranje napada ukoliko se ne obustave napadi na njihove saveznike u Libanu i Iranu. Vođa pokreta Abdul Malik al-Huti izjavio je pet dana nakon početka rata u Iranu da su spremni intervenirati.
Huti su u subotu saopćili da su izveli “prvu vojnu operaciju” u znak podrške Iranu. Izraelska vojska navela je da je detektovala lansiranje rakete iz Jemena. Za sada nema izvještaja o šteti, a projektil je, prema navodima, pao na jugu Izraela.
Jemenski pobunjenici od početka rata u Gazi ispaljivali su rakete prema Izraelu. S napadima su prestali nakon što je administracija Donalda Trumpa u oktobru posredovala u postizanju primirja na palestinskom teritoriju.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dolazi tačno mjesec dana nakon početka izraelsko-američkog napada na Iran, koji je uzdrmao energetska tržišta i povećao rizik od globalne stagflacije.
Potpuno uključivanje Huta moglo bi zadati dodatni udar globalnoj ekonomiji, jer ova pobunjenička grupa može blokirati drugo usko grlo regije – strateški važan morski prolaz Bab el-Mandeb, kroz koji brodovi prolaze prema Sueckom kanalu. Podsjetimo, tokom rata u Gazi Huti su uzrokovali značajne poremećaje u pomorskom prometu u Crvenom moru.
Zašto je napad na Izrael za sada izuzetak
Uprkos uključivanju Huta, analitičari za sada ne očekuju da će jemenski pobunjenici početi napadati druge ciljeve širom regije – posebno pomorski saobraćaj, američke ciljeve i zaljevske države koje su tokom jemenskog građanskog rata intervenirale protiv ovog pokreta.
Huti do sada nisu pokušali zatvoriti Crveno more zbog ograničenih kapaciteta, ali postoji i činjenica da Iran time zadržava važan adut u slučaju pogoršanja situacije. Njihovo uključivanje značilo bi dodatni stepen eskalacije koji bi Teheranu omogućio da održava pritisak i prijetnje, izjavio je politolog Alexander Purton.
Purton ističe da bi, ukoliko bi Teheran već iscrpio sve opcije i ne bi mu preostalo ništa u slučaju eventualnog iskrcavanja američkih snaga na iransko tlo, mogao poručiti: “Washington, ne igrajte se s nama ili ćemo zatvoriti Crveno more.” Ključno je, dodaje, da postoji uvjerenje da bi takav potez zaista mogao biti izveden.
Prema procjenama stručnjaka, ako bi se Huti u potpunosti uključili u sukob, ponovo bi pokrenuli napade na kontejnerske brodove u Crvenom moru, što bi dodatno povećalo cijene nafte i troškove osiguranja tereta. Pomorski promet kroz Crveno more i dalje se odvija, ali ispod nivoa prije prvih napada ove grupe u jesen 2023. godine.
Pod prijetnjom hutijskih raketa nalazi se i naftna infrastruktura te postrojenja za desalinizaciju u Saudijskoj Arabiji, koja je značajan dio izvoza sirove nafte, zbog potencijalne blokade Hormuškog moreuza, preusmjerila putem naftovoda prema Crvenom moru. Slični napadi, kakve su Huti izvodili prije nekoliko godina, dodatno bi podigli cijene energenata.
Ako se Huti u potpunosti uključe u rat, mogli bi dodatno skrenuti pažnju SAD-a i Izraela s Irana, jer bi obje strane – posebno Sjedinjene Američke Države, koje su i ranije redovno napadale ciljeve Huta u Jemenu – morale dio vojnih kapaciteta preusmjeriti na Jemen. Također, ostaje pitanje koliko bi američka zračna kampanja bila učinkovita protiv ovog pokreta, s obzirom na to da prošlogodišnje operacije nisu donijele željene rezultate, a SAD su u maju potpisale primirje s ovom grupom.
“Huti šalju poruku državama Zaljevskog vijeća za saradnju (GCC) da će i one postati mete ako se pridruže SAD-u u sukobu protiv Irana. Posebno žele napasti Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju”, izjavio je savjetnik za sigurnost i rizike Mohamed Abu Breeg.
Podsjetimo, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati prošle sedmice su neformalno signalizirali da razmatraju uključivanje u rat protiv Irana, posebno ako Teheran nastavi napade na energetsku infrastrukturu u Zaljevu. List New York Times objavio je i da je de facto lider Saudijske Arabije, princ Mohammed bin Salman, navodno ohrabrivao američkog predsjednika da nastavi vojnu kampanju.
Bloomberg
“U slučaju moguće eskalacije – posebno uz veći vojni pritisak na Iran – postoji realna vjerovatnoća da bi Iran potaknuo Hute na ponovno uključivanje, što bi otvorilo dodatne rizike za pomorski promet u Crvenom moru. To znači da rizik nije ograničen samo na jedno usko grlo”, izjavio je upravitelj imovine Rok Brezigar iz NLB Skladova.
Brezigar dodaje da bi eventualni istovremeni poremećaji u Hormuškom moreuzu i Crvenom moru značili dodatnu fragmentaciju globalnih lanaca snabdijevanja, veće troškove transporta te još snažniji pritisak na cijene energenata.
“Do sada se radilo o ograničenom angažmanu Huta i još uvijek nije riječ o najgorem mogućem scenariju nastavka napada na plovila, kojeg se pribojavaju zaljevske države poput Saudijske Arabije i velike brodarske kompanije”, ističe Bloombergov novinar Anthony di Paola.
Pregovori između Huta i Saudijske Arabije
Relativnu neaktivnost Huta u ratu u Iranu analitičar Luca Nevola iz organizacije ACLED pripisuje “trezvenoj procjeni troškova i koristi”. “Ono što mogu izgubiti veće je od onoga što mogu dobiti”, navodi.
Važan aspekt njihove suzdržanosti su i pregovori između Huta i Saudijske Arabije, koji su započeli u oktobru 2025. godine u omanskoj prijestolnici Maskatu. U početku su bili fokusirani na razmjenu zarobljenika, dok je krajnji cilj pronalazak političkog rješenja za trenutno zamrznuti građanski rat u Jemenu.
Wall Street Journal nedavno je izvijestio da saudijski zvaničnici tokom rata nastoje održati otvorene diplomatske kanale s Hutima i spriječiti njihovo uključivanje u sukob. Istovremeno, i Sjedinjene Američke Države i Izrael do sada su izbjegavali poteze koji bi mogli potaknuti Hute da uđu u rat.
“Proces sa Saudijcima bio bi ugrožen ulaskom u rat”, izjavio je za Deutsche Welle Nevola iz ACLED-a. Suprotno tome, suzdržavanje od eskalacije moglo bi pomoći u izgradnji povjerenja i otvoriti prostor za političke ustupke Hutima u budućem Jemenu.
Kakve karte imaju Huti u rukama?
Još je prerano prognozirati kakve će posljedice imati hutijski napad na Izrael, ali što se rat u Iranu bude duže odugovlačio i što se iranski režim bude osjećao ugroženije, veća je vjerovatnoća da će se Huti u potpunosti uključiti u regionalni sukob.
“Suzdržanost Huta odražava stratešku procjenu Iranske revolucionarne garde (IRGC). Odluke o tome kako i kada intervenirati donosi zajednička operativna soba ‘osi otpora’, kojom upravlja IRGC”, izjavila je ove sedmice na online brifingu Nadwa Al-Dawsari iz think-tanka Middle East Institute.
Al-Dawsari se poziva na izvore unutar Jemena koji, prema njenim navodima, nisu jedinstveni u stavu da li se odmah uključiti u sukob ili bi bilo mudrije sačuvati grupu za kasniju, odlučujuću fazu konflikta. To potvrđuje i bivši visoki komandant IRGC-a i član iranskog parlamenta Esmail Kowsari, koji je rekao da će Huti u ratu imati “posebnu ulogu”, ali “u pravom trenutku”.
Al-Dawsari navodi tri moguća scenarija uključivanja Huta: prvo, ograničenu eskalaciju u kojoj bi napadima na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru te raketnim i napadima dronovima na Izrael iskazali podršku Iranu, bez izazivanja snažne američke reakcije; drugo, obnovu prekograničnih napada na Saudijsku Arabiju kako bi pojačali pritisak u korist Irana i zadržali kredibilitet; te treće, najozbiljnije, potpunu eskalaciju uz korištenje raketa, dronova i pomorskih kapaciteta za ometanje saobraćaja u Crvenom moru i napade na regionalne aktere, uključujući Izrael i energetsku infrastrukturu Zaljeva.
.webp){kind=icon}
