.webp){kind=icon}
U trećem tromjesečju 2022. realna potrošnja kućanstava po glavi stanovnika porasla je za 0,5 posto u eurozoni, nakon povećanja od 0,5 posto u prethodnom tromjesečju. Realni dohodak kućanstava po stanovniku u istom je razdoblju porastao za 0,4 posto, nakon pada od 0,7 posto u drugom kvartalu lani, pokazuju podaci Eurostata dobiveni iz sezonski prilagođenih tromjesečnih računa.
U EU-u je realna potrošnja kućanstava po glavi stanovnika u trećem kvartalu 2022. porasla za 0,7 posto, nakon povećanja od 0,4 posto u prethodnom kvartalu. Istodobno, realni dohodak kućanstava po stanovniku je u istom razdoblju porastao za 0,1 posto, nakon pada od 1,1 posto u drugom kvartalu 2022.
Komponente bruto raspoloživog dohotka kućanstva
Tijekom trećeg tromjesečja 2022. bruto raspoloživi dohodak kućanstava (nominalno, desezonirano) porastao je za 2,4 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU-u. Taj se porast uglavnom objašnjava velikim pozitivnim doprinosima naknada za zaposlene, bruto mješovitog dohotka te neto dohotka od imovine i ostalih neto tekućih transfera. S druge strane, tekući porezi i neto socijalni doprinosi imali su velik negativan doprinos.
Stopa štednje kućanstava smanjena je u eurozoni i u EU-u
U trećem tromjesečju 2022. stopa štednje smanjena je za 0,2 postotna boda (pp) u eurozoni i za 0,6 postotnih bodova u EU-u, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.
Među državama članicama za koje se objavljuju podaci, stopa štednje kućanstava porasla je u četirima državama članicama, a smanjena u njih 11. Najveća povećanja zabilježena su u Austriji (9,1 pp), Poljskoj (2,5 pp) i Češkoj (2,1 pp), zbog rasta bruto raspoloživog dohotka kućanstava bržim tempom od potrošnje. Istodobno su najveći pad imale Mađarska (9,2 pp), Portugal (3,9 pp) i Španjolska (2,6 pp).
Stopa ulaganja kućanstava smanjena i u eurozoni i u EU-u
U trećem tromjesečju 2022. stopa ulaganja kućanstava smanjila se za 0,2 pp u eurozoni i EU-u, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.
Među državama članicama za koje se objavljuju podaci, stopa ulaganja kućanstava porasla je u pet država članica, ostala je stabilna u jednoj (Španjolska), a smanjena je u devet zemalja. Mađarska (0,9 pp) Irska (0,6 pp) i Finska (0,4 pp) zabilježile su najveći porast, dok je najveći pad zabilježen u Austriji (1,2 pp), Nizozemskoj (0,6 pp) i Poljskoj (0,5 pp).
