Države Europske unije izdvojile su više od 10 milijardi eura kako bi zaštitile potrošače i poduzeća dok rat s Iranom podiže cijene energije, podaci su istraživačkog centra Bruegel.
Sredstva nisu učinkovito raspoređena, pri čemu je gotovo četiri petine mjera – poput općih poreznih olakšica – loše usmjereno, pokazala je studija ovog istraživačkog centra sa sjedištem u Bruxellesu. Dio ponuđene potpore nije u skladu sa savjetima Europske komisije da pomoć treba biti privremena i da ne bi smjela poticati potražnju. Na Španjolsku otpada gotovo polovica ukupnog iznosa, dok je Njemačka na drugom mjestu po potrošnji.
Energetski šok pogoršava gospodarske izglede EU-a, a pritisak na državne proračune vjerojatno će dodatno rasti ako se sukob nastavi. To pogađa i rast i inflaciju u Njemačkoj –najvećem europskom gospodarstvu – dok je talijanska premijerka Giorgia Meloni prošlog tjedna upozorila da nemaju sve zemlje EU-a fiskalni prostor za ublažavanje udarca visokih cijena.
Čitaj više
Evropska tržišta kapitala gube energiju
Analitičari očekuju da će indeks Stoxx Europe 600 kraj 2026. godine dočekati sa samo dva posto višom vrijednošću nego danas.
28.04.2026
Trgovci naftom upozoravaju da bi najveći udar na potražnju zbog rata tek mogao uslijediti
Otkako je rat s Iranom počeo krajem februara, opskrba sirovom naftom i naftnim derivatima iz Perzijskog zaljeva smanjena je za otprilike 13 miliona barela dnevno.
22.04.2026
Izlazak UAE iz OPEC-a predstavlja egzistencijalnu prijetnju za naftni kartel
Izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) iz naftnog kartela, najavljen u utorak, a koji stupa na snagu 1. maja, kvantitativno je ozbiljniji od prethodnih povlačenja i predstavlja najveću egzistencijalnu krizu s kojom se grupa suočila od svog osnivanja prije više od pola vijeka.
28.04.2026
U ratu u Iranu najveći pobjednici su naftne kompanije
Rast cijene nafte ide u prilog velikim naftnim kompanijama.
24.04.2026

Sukob na Bliskom istoku događa se dok se Unija od 27 nacija još uvijek nosi s posljedicama ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, koja je dovela do skoka cijena plina na rekordne razine. Tijekom te energetske krize, vlade EU-a rezervirale su i dodijelile više od pola bilijuna eura potpore potrošačima.
"Loša vijest je da se čini kako vlade EU-a nisu naučile mnogo iz energetske krize 2022. godine", izjavio je za Bloomberg Simone Tagliapietra, analitičar u Bruegelu. "Unatoč svim preporukama europskih i međunarodnih institucija, oni doista daju prednost brzim i neusmjerenim mjerama. To je socijalno nejednako i riskira dodatno poticanje problema guranjem potražnje u trenucima oskudice."
Čelnici EU-a apelirali su prošlog tjedna za nove mjere kako bi se ublažio udarac rastućih cijena energije, poručivši da je plan koji je Komisija stavila na stol – a koji uključuje veću koordinaciju, mjere za gorivo za zrakoplove i smanjenje poreza na energiju – nedovoljan.
Komisija je priopćila da je od početka rata s Iranom EU platila više od 20 milijardi eura više za fosilna goriva koja koristi.
Cijene nafte ponovno su porasle u utorak, pri čemu je sirova nafta tipa Brent porasla za 2,5 posto na preko 110 dolara po barelu.