Privilegije za javni sektor? Kako kompanije gledaju na izmjene zakona o koncesijama

Skupština KS usvojila je izmjene Zakona o koncesijama kojim će javna preduzeća i ustanove izuzeti od obaveza plaćanja koncesije na sunčevu energiju. Premijer KS Nihad Uk najavio je da s ministrom privrede Zlatkom Mijatovićem pokrenuo i inicijativu da se u hitnoj proceduri predloži i ukidanje koncesione naknade za pravna lica. Iako ova mjera na prvi pogled djeluje kao podsticaj razvoju obnovljivih izvora, analitičari upozoravaju da selektivno oslobađanje od koncesione obaveze narušava tržišnu ravnotežu i da otvaraju ozbiljna pitanja ustavnosti i institucionalne dosljednosti. 

Suprotnost sa ustavnim principima

Premijer Uk je ranije za medije izjavio da na taj način žele dodatno podstaći ulaganja u solarne elektrane, kako za vlastite potrebe, tako i u komercijalne svrhe. Dalje navodi da obnovljivi izvori energije, naročito solarna energija, predstavljaju strateški pravac razvoja KS, posebno u trenutku kada se cijela regija suočava sa ozbiljnim izazovima u energetskom sektoru.

Vlada KS

 

"Ne smijemo dozvoliti da dodatni nameti i administrativne barijere obeshrabre građane i investitore. Naša je obaveza da stvaramo ambijent koji podstiče energetsku tranziciju, sigurnost i održivost", kazao je Uk. Istovremeno je poručio da u tom pravcu nastavljaju sa konkretnim reformama.

Analitičari upozoravaju da selektivno oslobađanje od koncesione obaveze stavlja aktere na tržištu u neravnopravan položaj, što je u suprotnosti s ustavnim principima jednakosti.

Damir Miljević, stručnjak za energetsku tranziciju i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET), za Bloomberg Adriju kaže da usvojene izmjene zakona o koncesijama nisu u skladu sa ustavom jer stavljaju aktere u neravnopravan položaj, tako da se koncesiona naknada mora ukinuti za sve.

"U praksi ovo znači niže troškove investiranja i eksploatacija solarnih elektrana što je naročito važno za građane, javna preduzeća i ustanove", ističe Miljević.

Damir Miljević (reset.ba)

 

Iako je ukidanje koncesione naknade pozitivna mjera, Miljević smatra da ona neće imati značajniji uticaj na investicije u kantonu s obzirom na to da su pozdakonski akti i procedure za netržišnu proizvodnju energije iz solara još uvijek nedorađeni ili ih nema.

"Tako svako ulaganje u vlastitu proizvodnju električne energije iz solara, a pogotovo na objektima, predstavlja 'tantalove muke' za investitora", ističe Miljević. 

Miljević ističe da je institucionalni kapacitet u Bosni i Hercegovini za provođenje energetske tranzicije općenito na niskom nivou. Tome najbolje svjedoči činjenica, kaže, da je BiH najlošije rangirana među članicama Energetske zajednice kada je riječ o implementaciji tranzicije, a najnižu ocjenu bilježi upravo u oblasti institucionalnih kapaciteta.

"S obzirom na to da je najbogatiji kanton u zemlji, s visokom koncentracijom poslovnih i obrazovnih resursa, bilo je za očekivati da će Kanton Sarajevo prednjačiti u ovom procesu, ali, nažalost, to nije slučaj", kaže Miljević.

Dodaje da odgovornost ne leži isključivo na kantonalnom nivou, jer više instance vlasti često predstavljaju glavnu prepreku bržim reformama i energetskoj tranziciji. Prema njegovim riječima, ono što generalno nedostaje svim nivoima vlasti u BiH jeste jasna vizija tranzicije, adekvatno znanje i hrabrost da se u proces ozbiljno krene, posebno u segmentu gdje su koristi od tranzicije odmah vidljive i direktno utiču na građane i privredu.

"Riječ je o građanskoj energiji, odnosno masovnom postavljanju solarnih panela na krovove. Svaka vlast u BiH ima na desetine strateških dokumenata i akcionih planova, ali se malo toga zaista provodi u praksi", zaključuje Miljević.

Prema njegovim riječima, sve ove godine pri razvoju solara u zemlji išlo se u korist investitora i tržišnih proizvođača električne energije, istovremeno sputavajući i ograničavajući mogućnost građanima, privredi i lokalnim zajednicama da proizvode energiju za svoje potrebe a eventualni višak daju u mrežu.

"Ekonomski i društveno posmatrano najisplativija je proizvodnja energije na mjestu potrošnje odnosno vizija bi trebala biti solar na svaki krov", ističe Miljević. No, u zemlji se, kaže, samo priča o proširenju prenosnih kapaciteta, što znači da ćemo energiju ili više uvoziti ili više prodavati izvan zemlja.

Depositphotos

 

"Ovakva politika ne vodi dekarbonizaciji domaće potrošnje energije, a pogoduje isključivo velikim tržišnim igračima", kaže Miljević. Dalje navodi da se gotovo i ne priča o razvoju distributivne mreže gdje je srednje naponski nivo već odavno napadnut od strane investitora u solar. S obzirom da nam je gotovo 70 posto finalne potrošnje električne energije na niskom naponu, kaže Miljević, odnosno 0,4kV tu bi se trebala nalaziti i proizvodnja.

Prema njegovim riječima, o ovome se malo razgovara, elektrodistribucije su u lošem stanju i sa kadrovskog, investicionog  i tehničkog aspekta tako da će priključivanje proizvodnje na mjestu potrošnje kroz različite modele građanske energije (prosjumeri, zajednice OIE, aktivni kupci) biti glavni problem energetske tranzicije u BiH kao što je već postao u na primjer u Sjevernoj Makedoniji čiji scenario bespotrebno ponavljamo.

Tržišna (ne)jednakost

Iz kompanije ASA ENERGIJA d.o.o. Sarajevo, koja ulaže u projekte obnovljivih izvora energije, u kontekstu ovih izmjena Zakona o koncesijama u Kantonu Sarajevo, poručuju kako još uvijek nisu vidjeli zvaničan tekst izmjena da bi ih mogli detaljno komentarisati. Međutim, ističu nekoliko važnih činjenica i potencijalnih problema.

Podsjećaju da je Kanton Sarajevo izmjenama Zakona iz 2022. godine uveo koncesije na "izgradnju i/ili korištenje postrojenja za pretvaranje energije sunca u električnu energiju". U praksi, kako navode, sunčeva energija ne podliježe koncesiji jer se ne smatra ekskluzivnim prirodnim bogatstvom, za razliku od vodotoka u slučaju hidroelektrana.

Smatraju da je izuzimanje javnog sektora od plaćanja koncesije u suprotnosti s načelima tržišne jednakosti.

"Tržište električne energije u BiH je potpuno liberalizovano, te selektivno oslobađanje pojedinih proizvođača – konkretno javnog sektora u KS – stavlja ih u povlašten položaj u odnosu na ostale tržišne aktere i stvara osnov za pritužbe zbog diskriminacije i narušavanja tržišne ravnoteže", navode iz ASA ENERGIJE.

Također izražavaju sumnju da će ukidanje koncesione naknade dovesti do masovnijeg ulaganja u solarne elektrane. Naglašavaju da do sada javni sektor Kantona Sarajevo nije značajnije ulagao u obnovljive izvore energije, izuzev ograničenih projekata za vlastite potrebe.

Dodatnu zabrinutost izaziva konfuzija u vezi s obavezama vezanim za koncesije.

"U proteklim mjesecima brojne kompanije koje su izgradile solarne elektrane za vlastite potrebe zaprimile su pozive i upite Ministarstva privrede KS, što ukazuje na ozbiljan nesporazum ili manjak koordinacije među institucijama – kako na kantonalnom, tako i na federalnom nivou", ističu.

Depositphotos

 

Iz kompanije ASA ENERGIJA d.o.o. pojašnjavaju da postoji suštinska razlika između proizvodnje električne energije za vlastite potrebe i obavljanja djelatnosti proizvodnje električne energije. Izgradnjom i korištenjem postrojenja za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe (termin definisan Zakonom o električnoj energiji u FBiH) privredno društvo ni na koji način ne može biti predmetom koncesije iz nekoliko razloga.

Društvo koje gradi postrojenje za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, kako navode, ne posjeduje dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije i zadržava status krajnjeg kupca. Pojašnjavaju da takva postrojenja nisu priključena na javnu mrežu već na interne instalacije, nalaze se na privatnim objektima i zemljištu, te 
ne koriste javna dobra ni infrastrukturu.

"Također, privredno društvo koje izgradi i koristi postrojenje za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, to postrojenje koristi isključivo za svoje potrebe i u skladu sa Zakonom o električnoj energiji u FBiH", ističu iz ASA ENERGIJE.

Zbog svega navedenog, smatraju da takva postrojenja ne mogu biti predmet koncesije.

"Ako je zamišljeno da i vlasnici postrojenja za vlastite potrebe plaćaju koncesionu naknadu, to bi bilo u suprotnosti sa Zakonom o električnoj energiji FBiH, ciljevima elektroenergetske politike Federacije, ali i međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela kroz Ugovor o energetskoj zajednici i pripadajući Acquis", zaključuju iz ASA ENERGIJE.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar