BiH nedostaje regulativa koja bi omogućila rast zdravstvenog turizma

Turizam u Bosni i Hercegovini (BiH) bilježi rast iz godine u godinu. Lani je broj posjeta turista dostigao 1,9 miliona uz rast od 10,3 odsto u odnosu na godinu ranije. Strani turisti ostvarili su 14,8 odsto posjeta više i mnogi od njih posjetili su BiH s ciljem dobijanja određene zdravstvene usluge. Problem je što statistika takve turiste i uopšteno zdravstveni turizam ne prepoznaje i što nema evidencije ko i s kojim razlogom dolazi u BiH.

Statistike među entitetima u smislu vrste smještaja gdje turisti borave su različite, ali iz jedne klasifikacije moguće je identifikovati i one turiste koji dolaze zbog određene zdravstvene njege, a to su noćenja u banjama. Ta evidencija dostupna je samo za jedan dio BiH, za Republiku Srpsku (RS), gdje je rast posjeta banjskim mjestima lani rastao za 7,9 odsto u odnosu na godinu ranije, dok je broj noćenja rastao za 9,6 odsto.

Ministar trgovine i turizma u Vladi RS Denis Šulić rekao je da podaci pokazuju da najveći broj ljudi iz inostranstva, koji dođu u RS, dolazi u banjsko-rekreativne centre,  što govori da su banje trenutno regionalni lideri i nosioci zdravstvenog turizma.

"Popunjenost banja tokom godine je na nivou od 80 i više odsto. Upravo zbog toga izmjenama zakona ukinuta je naplata boravišne takse za posjetioce banja u RS kako bi ove turističke lokacije bile konkurentnije, a radilo se i na regulativi za vazdušne banje i opština Han Pijesak i banja Guber su dobili status vazdušnih banja", naveo je Šulić.

Koliki je potencijal medicinskog turizma u Adrija regiji bila je tema koju smo analizirali u našem mjesečnom magazinu Bloomberg Businessweek Adria. Medicinski turizam u regiji treba 'suplemente' da bi privukao više stranaca

  

Banje u BiH uglavnom posjećuju državljani Srbije, Slovenije i zemalja iz okruženja, ali i Njemačke i drugih evropskih zemalja.

Dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci i bivši ministar zdravlja Ranko Škrbić ističe da treba razdvojiti zdravstveni i medicinski turizam.

"Zdravstveni turizam predstavlja širi okvir, svi žele da porade na svom zdravlju i u tom smislu se govori o banjama, vazdušnim banjama i drugim preventivnim terapijama. S druge strane, kada se govori o ljudima koji imaju potrebu za konkretnim liječenjem, onda govorimo o medicinskom turizmu", kazao je Škrbić na 1. međunarodnoj konferenciji zdravstvenog turizma "Booking Health in Srpska", koja je održana u Banjoj Luci.

Dodao je da se tu ističu estetska hirurgija i dentalna medicina, a da bi se medicinski turizam razvijao ključna je edukacija i povjerenje u kvalitet usluge.

Ranko Škrbić (Booking Health in Srpska - ustupljene fotografije)

 

Dr. Nikola Baroš iz Medical Groupe ističe da estetska hirurgija, kojom se bavi, ima ogroman potencijal da podstakne rast medicinskog turizma, s obzirom na to da se BiH nalazi blizu Evropske unije (EU).

"Primjenjujemo EU standarde, kvalitet domaćih usluga mnogo je bolji u mnogim sferama od usluga na nekim drugim top destinacijama, gdje pacijenti odlaze za korektivne i estetske operacije, prije svega u Tursku", naveo je Baroš.

Istakao je važnost što češćeg razgovora o medicinskom turizmu između privatnog i javnog sektora, ističući da su taj potencijal najviše iskoristile stomatološke ordinacije koje imaju stalne strane pacijente.

"Imamo kvalitetne ljekare, usluge u estetskoj hirurgiji, ali spona koja nedostaje je komunikacija između pružalaca usluga i onih koji te usluge traže. Usluga nije samo hirurška, na to se treba nadovezati i usluga hotelskog smještaja, komunikacija s aerodromom i na kraju online promocija. Cijeli sistem treba tome ozbiljnije pristupiti i pratiti privatne biznise", poručuje Baroš.

Nikola Baroš (Booking Health in Srpska - ustupljene fotografije)

 

Valentina Kecman, direktorka Aerodroma RS, složila se da aerodromi treba da budu partneri u razvoju medicinskog turizma u jednoj zemlji.

"Naši putnici su većinom naši ljudi iz dijaspore, a znamo da su ti ljudi i korisnici medicinskih usluga. Trebalo bi napraviti strategiju saradnje institucija kako bismo znali na koja tržišta ciljaju i da onda mi u skladu s tim kreiramo nove destinacije na koje se leti", kaže Kecman.

Nedostatak BiH je, dodala je, što ne postoji nacionalna aviokompanija s kojom bi se lakše dogovarala strategija i otvaranje linija ka destinacijama gdje su potencijalni korisnici medicinskih usluga.

"Privatne aviokompanije nemaju drugi razlog, osim finansijskog, da lete na neku destinaciju. Sve zemlje koje su lideri u medicinskom turizmu imaju svoje nacionalne aviokompanije. Razvoj medicinskog turizma je više pitanje strategije na državnom, republičkom nivou, gdje bi se više agencija i institucija udružilo. Sam aerodrom i turoperater neće moći da urade mnogo kako bi se to podiglo na određen nivo", poručila je ona na Međunarodnoj konferenciji u februaru ove godine.

Valentina Kecman (Booking Health in Srpska - ustupljene fotografije)

 

BiH za uspon na putu medicinskog turizma nedostaje prije svega saradnja različitih institucija, a zatim zakonska regulativa koja će dati sigurnost pacijentima, a u vezi s mnogobrojnim procedurama.

Baroš ističe da je neophodno da se zna ko može da se bavi određenim zahvatima, ko dobija i ko daje dozvole, koje procedure treba da se ispoštuju, ko je nadležan za eventualne greške i komplikacije, pa do toga da su u sve uključena osiguravajuća društva i druge institucije.

"Uvezanost cjelokupnog sistema i jedna javno-privatna platforma nam treba", smatra Baroš.

Na Međunarodnoj konferenciji zdravstvenog turizma istaknuta je i važnost opremljenosti zdravstvenih ustanova, od čega takođe zavisi vrhunski medicinski turizam.

"Imamo velike mogućnosti za razvoj medicinskog turizma i trebamo dodatno raditi na poboljšanju sistema kvaliteta usluge i kapaciteta koje nudimo", zaključio je Škrbić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar