.webp){kind=icon}
Međunarodno društvo estetskih plastičnih hirurga (ISAPS) je nedavno objavilo rezultate svoje godišnje globalne ankete o estetskim zahvatima za prošlu godinu. Izvještaj pokazuje globalno povećanje od devet odsto u hirurškim i nehirurškim zahvatima. Dok je pet vodećih zemalja na listi — Amerika, Brazil, Japan, Italija i Meksiko — odgovorno za gotovo polovinu svih zabilježenih operacija širom svijeta, zemlje s najvećim udjelom stranih pacijenata su Kolumbija, Meksiko, Turska, Sirija i Tajland.
U Srbiju godišnje dođe oko 10.000 ljudi iz inostranstva radi neke medicinske usluge, navodi se u tekstu Bloomberg Adrije. Ali, postoji mogućnost za daleko veći broj posjetilaca. Prema podacima Ministarstva zdravlja Republike Srbije, najčešće medicinske usluge koje pacijenti iz inostranstva traže u Srbiji su iz oblasti stomatologije i estetske i plastične hirurgije. Na globalnom nivou najtraženije hirurške procedure su: liposukcija (14,2 odsto), uvećanje grudi (12 odsto), operacija kapaka (11 odsto) i abdominoplastika (7,3 odsto). Kada je riječ o nehirurškim procedurama, uvjerljivo vodi botulinom toksin, sa čak 46,3 odsto obavljenih tretmana, zatim hijaluronske injekcije sa 29 odsto i uklanjanje dlaka 8,4 odsto. Šta inostrani pacijenti najviše traže u Srbiji?
"Pacijentkinje iz inostranstva još uvijek najviše traže operacije grudi i intervencije na licu kao što su zatezanje lica i operacije opuštenih očnih kapaka, ali su podjednako popularne i sve antiage hirurške i nehirurške procedure. Kod muškaraca iz inostranstva najviše radimo operacije opuštenih kapaka i liposukciju", kaže dr. Katarina Anđelkov, specijalista rekonstruktivne i estetske hirurgije iz klinike "Bel Prime" iz Beograda i nacionalni sekretar ISAPS-a za Srbiju.
Ona kaže da najviše pacijenata dolazi iz Švajcarske, zatim Austrije i Velike Britanije.
"Naša klinika je specifična jer se bavimo primjenom matičnih ćelija iz masnog tkiva kako u svrhu tretmana bolesti tako i za podmlađivanje kože i podsticanje rasta kose. S obzirom na to da su ovi tretmani trenutno trend u estetskoj medicini, imamo pacijente koji se odlučuju da dođu u Srbiju i iz udaljenijih zemalja", objašnjava Anđelkov. Ipak, kada je riječ o nekim od ovih tretmana, konkretno, transplantacija kose, Anđelkov objašnjava da je Turska i dalje lider kako u odnosu na zemlje u regionu tako i na ostatak svijeta.
Razlog za to je cijena ove operacije koja je zbog nižeg standarda u Turskoj dosta pristupačnija. "Intervencija se obavlja u lokalnoj anesteziji, moguće je izvesti je u ambulantnim uslovima. Najčešće je izvode medicinski tehničari, nadgledaju ljekari koji vrlo često nisu specijalisti, a utrošak materijala je minimalan", kaže Anđelkov. Cijena se formira u odnosu na broj presađenih folikula dlake (dlake se uzimaju s potiljačne regije i presađuju naprijed gdje je potrebno). Prosječna transplantacija kose podrazumijeva oko 1.500-2.000 folikula, a u "Bel Prime" klinici cijena je oko 1,5 evra po folikulu.
Ona smatra da je cijena usluga jedan od najbitnijih faktora koji privlači pacijente iz inostranstva i da su troškovi plastičnih operacija u Srbiji znatno niži u poređenju s mnogim zapadnim zemljama. Ovo uključuje ne samo operaciju već i prateće troškove kao što su boravak u klinici i postoperativna njega. Kao druge faktore, dr. Anđelkov ističe kvalitet i stručnost. "Srbija ima stroge medicinske regulative i standarde koji osiguravaju kvalitet usluga i bezbjednost pacijenata. Nivo medicinske usluge iz oblasti plastične hirurgije ne zaostaje za drugim zemljama u svijetu", kaže naša sagovornica.
Procedure inspirisane izgledom poznatih ličnosti
Kada je riječ o dentalnom turizmu, djeluje da je dominantna motivacija nešto drugačija. Dr. Igor Ristić iz Centra za dentalnu estetiku i implantologiju iz Beograda kaže da finansijski aspekt čini svega 15 odsto razloga prilikom donošenja odluke. On navodi da njihovo istraživanje pokazuje da 40 odsto pacijenata traži napredne procedure i najnovije tehnologije, 30 odsto želi da to bude brže i lakše dostupno nego u zemljama u kojima žive, što uključuje i dostupnost vrhunskih stručnjaka. On takođe ističe da cijene kvalitetne stomatološke usluge, i zbog cijene materijala i uvođenja viših standarda, nisu znatno ispod cijena koje su prisutne u Zapadnoj Evropi. "Ali, kvalitetom i obučenošću smo konkurentni i to je ključni aspekt prilikom donošenja odluke", smatra Ristić.
Oba sagovornika kažu da im se pacijenti iz inostranstva najviše obraćaju preko preporuke.
Oni su takođe saglasni u tome da su savremeni trendovi u estetskim procedurama pod značajnim uticajem društvenih mreža. "Kako domaći tako i međunarodni pacijenti često dolaze sa specifičnim zahtjevima, inspirisani izgledom poznatih ličnosti. Društvene mreže pružaju platformu na kojoj se popularizuju određene estetske intervencije, a poznate ličnosti svojim primjerom dodatno podstiču interesovanje za te procedure", kaže dr. Anđelkov.
Dodatni razlog za to je, objašnjavaju naši sagovornici, što su u određenim kulturama ljudi više zabrinuti za svoj izgled nego u drugim. "Francuska i Italija su oduvijek bile lideri u ljepoti u Evropi i njihov broj plastičnih operacija je visok. U Kolumbiji je, recimo, televizija izuzetno popularna i gotovo isključivo prikazuje lijepe ljude, pa ne čudi što su ljudi više podložni tome, dok je Brazil istorijski povezan s fenomenom lijepo oblikovanog tijela", objašnjava Anđelkov. Ovaj fenomen oblikuje očekivanja i želje pacijenata kada dolaze u Srbiju, ali dr. Ristić smatra da su korisnici sve svjesniji toga da treba duplo da provjere reklamnu poruku prije nego se odluče za određenu kliniku.
Depositphotos
Ipak, moderne tehnologije imaju svoje prednosti, a naši sagovornici ističu da je to prvenstveno na polju mogućnosti video konsultacija, odnosno popularno nazvano "telemedicine".
Oni ističu da se prilikom inicijalne konsultacije stvara povjerenje, ali i skraćuje put ka dobijanju relevantnih medicinskih podataka od pacijenata, uključujući istoriju bolesti, alergije, trenutno stanje i prethodne zahvate. Nakon te inicijalne konsultacije određuje se detaljan plan liječenja, individualizovan i adaptiran za svakog pacijenta pojedinačno, a koji uključuje sve faze operacije, postoperativnu njegu i preporuke za oporavak.
Dr. Anđelkov posebno ističe važnost definisanja vremenskog okvira za preoperativne preglede, samu operaciju i postoperativni boravak, kako bi se osiguralo da pacijenti mogu bezbjedno putovati nakon intervencije.
"Druga faza počinje nakon njihovog povratka kući, takozvanim nadzorom na daljinu, a kada god je moguće, dajemo uputstva i ostvarujemo i kontakt s njihovim lokalnim ljekarima u zemljama iz kojih dolaze pacijenti, kako bi se osigurao kontinuitet njege, ako je potrebno dostavljamo kompletne medicinske izvještaje i planove njege lokalnim ljekarima koji će nastaviti da prate pacijente nakon povratka", kaže Anđelkov.
Dr. Ristić ističe važnost saradnje s kolegama iz drugih zemalja kada je riječ o nastavku liječenja u zemlji korisnika. "Naše kolege iz susjednih zemalja vrlo često odlaze u ordinacije u Velikoj Britaniji i Italiji da pruže usluge svojim pacijentima koji se tamo nalaze. Iz Srbije je to zbog nedostatka letova ka destinacijama malo teže, ali ako imamo kolege, onda ih možemo uputiti za minorne korekcije. Ako ne postoji takva solucija, to potencijalno odvraća korisnike da se upute u stranu zemlju za obimne procedure."
Iako cijena nije presudna za same tretmane, za logistiku jeste
I dok cijena samih medicinskih usluga ne mora nužno da bude odlučujući faktor, drugi finansijski aspekti to jesu. Na prvom mjestu niži troškovi smještaja i sveobuhvatni paketi usluga čine medicinski turizam u Srbiji atraktivnom opcijom za mnoge pacijente koji traže kvalitetnu zdravstvenu njegu po pristupačnoj cijeni.
Mnoge klinike i bolnice nude pakete koji uključuju ne samo operaciju, već i troškove preoperativnih pregleda, postoperativnu njegu, smještaj i prevoz. Ovi paketi mogu biti vrlo privlačni za pacijente jer pružaju sveobuhvatnu uslugu po fiksnoj cijeni, a ušteda može biti značajna, smatra Anđelkov i kaže da je ovakav pristup neophodan kada je riječ o stranim pacijentima, jer ne samo da ističe posvećenost pacijentima, već pokazuje i sveobuhvatan paket usluga koji može biti ključan za privlačenje pacijenata iz inostranstva.
Ti paketi uključuju saradnju s renomiranim hotelima, provajderima smještaja i profesionalnim vozačima (aerodromski transfer i lokalni prevoz), dakle, brigu o svim logističkim detaljima.
Dr. Ristić smatra da je pozicioniranje Srbije kao pouzdane destinacije za dentalni turizam bitno prepoznati na državnom nivou kao jedno od bitnih polja prihoda. "Dostupnost avionskog transporta je izuzetno važna. Low cost kompanije su bile posebno korisne u tom smislu", kaže naš sagovornik. Dostupnost mnogobrojnih destinacija putem avionskog prevoza on ističe kao veliku prednost zemalja u okruženju. "Dok mi radimo, ni drugi ne spavaju. Druge nacije adaptiraju i svoje zakonodavstvo i servisne usluge kako bi bile kokurentnije", kaže Ristić. On navodi primjer Albanije kao destinacije koja se veoma organizovano bavi tim pitanjem u pravcu šire turističke ponude.
Iako smatra da je zdravstveni sistem u Srbiji u smislu fundusa znanja kojim raspolaže stomatološka struka spreman da praktično odgovori zahtjevima inostranih pacijenata, on navodi da se polje drugih usluga može dodatno unaprijediti. Strani pacijenti troše novac na smještaj, hranu, transport, kao i na dodatne turističke aktivnosti, što doprinosi razvoju ugostiteljske i turističke industrije.
"Jedna grupa naših pacijenata je dijaspora koja održava veze s domovinom, a drugi su stranci koji dolaze specijalno zbog te namjere. I to i iz Amerike i Kanade, sve češće iz Rusije. To su ljudi koji vole da potroše, ali i da posjetu vide kao ne samo medicinsku, već i kulturološku. Odlaze na izlete, u restorane…", navodi Ristić. Kao posebnu prednost profesionalca iz Srbije u njegovoj branši navodi to što uglavnom koriste i druge jezike, što je posebno važno kada je riječ o strancima. Ristić kaže da oni imaju egzaktnije zahtjeve i da najčešće traže zahtjevnije tretmane, implantate, velike protetske rekonstrukcije, te da je mogućnost komunikacije na njihovom jeziku od velike važnosti za nivo usluge.
Dr. Anđelkov kaže da je osim služenja stranim jezikom bitna i edukacija medicinskog osoblja o kulturološkim razlikama, navikama i ishrani kako bi se bolje razumjeli i poštovali običaji i očekivanja pacijenata i unaprijedilo ukupno iskustvo.
