Sedam najpopularnijih turističkih destinacija u Srbiji

Gdje na odmor? Sudeći po popunjenosti smještajnih kapaciteta širom Srbije, svi putevi vode na planine ili u banje, ako izuzmemo vodeće gradove poput Beograda, Novog Sada i Niša.

Prema podacima Bookinga, najatraktivnije srpske destinacije su Zlatibor, Vrnjačka Banja, Tara, Sokobanja, Divčibare, Nacionalni park Fruška gora i Kopaonik (ne tim redom).

Posmatrajući broj smještajnih objekata, Beograd na Bookingu prednjači sa 3.389, ali ako se usredsredimo na navedenih sedam atraktivnih srpskih destinacija - a da nisu gradovi, stvari stoje ovako:

Osim same potražnje turista, treba imati u vidu i dostupnost smještajnih i ugostiteljskih objekata u određenom mjestu. Zatim infrastrukturu, odnos cijena i kvaliteta, udaljenost od većih gradova u kojima je najveća koncentracija posjetilaca i gdje su, po pravilu, grupisani oni s najvećom platežnom moći.

Zlatibor

U zapadnom dijelu Srbije smještena je jedna od najpopularnijih domaćih planina, koja je kroz godine pomalo izgubila taj sjaj zbog neobuzdane gradnje. Na mapi gradilišta za 2024. godinu, na Zlatiboru su evidentirana tri, od početka godine do početka oktobra. Atrakcije koje treba obići pri posjeti ovoj planini su Stopića pećina, Sirogojno, Gostilje i Tornik, a cijene smještaja kreću se od okvirno 2.200 dinara po noćenju (apartman za dvoje) do otprilike 65.000 dinara, kao što je slučaj sa luksuznom vilom Zlatiborluxurycabin.

Osim gradnje u samom mjestu i pružanja kvalitetne hotelijersko-ugostiteljske ponude, te Gold gondole i drugih zabavnih sadržaja, infrastruktura je ono što Zlatibor čini dostupnijim i privlačnijim.

Depositphotos      Jezero na Zlatiboru

Vrnjačka Banja

Najpoznatija banja u Srbiji s vremenom je takođe dosta izgrađena i bila je jedna od ključnih destinacija domaćih turista za odmor u vrijeme pandemije. Obližnja planina Goč je među lokacijama koje treba posjetiti ako se opredijelite za Vrnjačku Banju, a ono što, između ostalog, privlači posjetioce i investitore jesu luksuzne istorijske vile. Inače, banjski turizam Srbije raste prosječnom godišnjom stopom od oko pet do sedam odsto.

Tara

Divlja, bujna Tara je sinonim za prirodne ljepote Srbije, a turisti je posebno cijene jer je uspjela da ostane imuna na beton i masovnu gradnju kakvu viđamo u nekim drugim sredinama. Za ovu planinu su sačinjeni planovi generalne regulacije koji definišu gdje je dozvoljena gradnja i na koji način. Shodno tome, gradnja kuća i objekata treba da bude u skladu sa klimatskim uslovima i tradicijom podneblja, pri čemu je za vikendice obavezna upotreba kamena, drveta, kosog krova i pokrivača od šindre, crijepa ili imitacije šindre.

Depositphotos   Kućica na Drini

Taru sa sjjeverozapadne i severne strane opasuje rijeka Drina, a iz Turističke organizacije Srbije (TOS) za Bloomberg Adriju kažu da je upravo čuvena Kućica na Drini jedna od lokacija van Beograda koju gosti iz Kine najradije obilaze.

Kao što znamo, Pančićeva omorika je simbol Tare, a istoimeni nacionalni park obuhvata površinu od 22.000 hektara na najvišem dijelu planine.

Sokobanja

Dominantna planina u krajoliku jedne od najstarijih banja u Srbiji, smještene u njenom istočnom dijelu, jeste Ozren. Poznata po svojim ljekovitim termalnim vodama i čistom vazduhu, Sokobanja je zasluženo dospjela u sam vrh liste najpopularnijih turističkih destinacija, a prema istraživanju Bloomberg Adrije, najveći potencijal Srbije u turizmu je upravo u banjama.

Sokobanja je posebno posljednjih godina, od perioda korone i jačanja domaćeg turizma, uspjela da izgradi reputaciju turističkog mjesta prve kategorije, a podaci TOS-a iz 2023. govore da je tokom prva tri kvartala banju posjetilo više od 110.000 turista. Tendencija rasta nastavljena je i 2024, uz gradnju novih objekata, a primetan je snažniji priliv gostiju iz S. Makedonije, Crne Gore, BiH.

Divčibare

Planinsko mjesto na visoravnima planine Maljen redovno obilaze individualci, porodice, ali i škole, jer posjetioci mogu uživati u čistoj prirodi, šetnjama, planinarenju, vožnji biciklom. Crni vrh je najviši vrh ove planine, a svega četiri kilometra od centra mjesta nalazi se vodopad Skakalo.

 

Kroz godine, na ovoj planini je porasla i cijena apartmana, tako da ona sada u prosjeku iznosi 40 evra po noćenju. Vile i kuće za odmor koštaju više, otprilike od 60 do 160 evra. Intenzivno raste i broj dozvola i prodaja građevinskog zemljišta na Kosmaju i Divčibarama, a cijene vikendica staju i 100.000 evra. 

Ivana Štrbac, šef odeljenja za procjenu i vođenje vrijednosti nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda, kazala je proletos za Bloomberg Adriju da je početkom 2024. primećen oporavak prometa građevinskog zemljišta upravo na lokacijama kao što su Kosmaj, Divčibare i Fruška gora.

 

Nacionalni park Fruška gora

Prvi srpski nacionalni park nalazi se u Sremu, a najviši vrh je Crveni Čot (539 metara). Fruška gora je poznata po dugoj vinskoj tradiciji, te su u ponudi razni obilasci ove planine i vinskih podruma. Obično se u toj kombinaciji posjete i Sremski Karlovci, a neke ture uključuju i pješačenje do vidikovca. Ako izuzmemo Novi Sad, Fruška gora je jedna od najposjećenijih vojvođanskih destinacija, gdje nastavlja da raste promet građevinskog zemljišta, što dovoljno govori u prilog njenoj popularnosti.

Prednost Fruške gore je što nudi sadržaje prilagođene skoro svačijem ukusu: od trim staze (dužine 5,5 km) sa spravama za vežbanje, do uređenih izletišta i gastronomskog turizma. Postoji nekoliko popularnih restorana na samoj planini, kao i okolnih vinarija, tako da je ovaj dio Srbije dobro tlo i za investiranje u ugostiteljstvo.

Depositphotos

Kopaonik

Pored Zlatibora, Kopaonik je vjerovatno najvoljeniji planinski biser Srbije. Njegov najviši vrh, Pančićev vrh, dostiže čak 2.017 metara nadmorske visine. Impresivna, robusna i divlja planina postajala je sve primamljivija turistima, ali i investitorima - prve su privlačile izazovne kopaoničke skijaške staze, a druge je podsticala potražnja ovih prvih.

Međutim, ako pitate lokalne vodiče, s obzirom na veličinu kopaoničkih masiva, ne može se reći da ova planina postaje "drugi Zlatibor" niti da je pretvorena u gradilište. I dalje je manje betona, a više prirode, samo ako ste radi da šetate van centra i onih dijelova gde je dozvoljena gradnja. Postoje i dijelovi gdje nije moguće podići nikakav tip objekta.

Kopaonik, dakle, predstavlja savršen spoj tradicionalnog i modernog, a svakako - najinteresantniji je skijašima. Ta popularnost nije prošla "ispod radara", te su i cijene smještaja i usluga rasle godinama unazad. Bloomberg Adria je krajem 2023. istraživala cijene na skijalištima i zaključak je da Kopaonik definitivno nije za svačiji džep.

Depositphotos   Kopaonik

 

Visoke cijene ne samo ski-pasa, već i smještaja i hrane, čine zimovanje na Kopaoniku manje dostupnim većem broju građana Srbije. Instruktor skijanja Milan Ostojić rekao je tada za Bloomberg Adriju da su cijene na Kopaoniku uvijek bile više u odnosu na ostala skijališta u Srbiji, pa i u regionu, ali da je taj jaz postao izraženiji posljednjih godina. Štaviše, Kopaonik je, prema našem istraživanju, skuplji i od skijališta u Sloveniji koja je članica EU.

 

 

Hoće li biti skijanja ove godine?

Interesovanje je i dalje tu, uprkos visokim cijenama, iako dobar dio građana Srbije u posljednje vrijeme bira i inostrane skijaške destinacije. Međutim, možda cijene i smještajni kapaciteti srpskoj planini neće biti tolika prepreka ubuduće - kao klimatske promjene.

Skijašku sezonu na Kopaoniku i drugim, nižim planinama u Srbiji, skijaši ove godine opisuju kao izazovnu. Svjedočili smo drugom najtoplijem decembru na Kopaoniku otkako se rade mjerenja (od 1951. godine), a ni prethodna sezona nije bila mnogo bolja - te zime bila su samo 24 snežna dana, što je najmanje u posljednjih 19 godina.

"Primera radi, osmotreni podaci govore da se od 1950. do danas dogodilo drastično zagrijevanje u zimskim mjesecima i da je ono bilo najizraženije na planinama. Najniža minimalna i najviša maksimalna temperatura izmjerena u toku zime povećala se za 1 °C po deceniji u planinskim oblastima jugozapada Srbije, što je najveća (zimska) promjena zabilježena u našim mjerenjima", piše za klima101.rs Irida Lazić, doktorand iz oblasti meteoroloških nauka, a više o ovoj temi saznajte na LINKU.

Bloomberg Adria je pisala o tome koje svjetske destinacije praktično gube svoje sunčane dane, pri čemu će neke od njih izgubiti čak polovinu do 2100. godine. Prema analizi Instituta Masačusets za tehnologiju (MIT), stanovnici sjevernih zemalja će do kraja vijeka, uglavnom, iskusiti toplije vreme u ranijim danima zime. Suprotno tome, oni na jugu će mahom uživati u manjem broju prijatnih dana tokom cijele godine.

Ovakve promjene bez sumnje utiču i na navike i potrebe turista, što je već počelo da se odražava kroz veću posećenost na planinama i u banjama tokom ljeta, u odnosu na more.