Potraga za korijenima - turistički biznis vrijedan milijarde evra

"Zdravo, moje ime je Charmaine i pokušavam da istražim istoriju očeve porodice i pronađem bilo koga ko ga je možda poznavao ili poznavao njegove rođake", piše u objavi u jednoj javnoj grupi na Facebooku. Charmaine zatim detaljno opisuje očevo porodično stablo, mjesto rođenja i kasnije mjesto boravka. Navodi i da je njen otac tokom poslijeratnih migracija živio u izbjegličkom kampu u Austriji. Pregledajući porodične fotografije, odlučuje da sa drugog kraja svijeta otputuje u Sloveniju, domovinu svog oca, gdje želi da pronađe njegove tragove.

Neki ljudi ne putuju samo da bi posjetili zemlju iz koje potiče njihova porodica. Oni traže konkretna mjesta, kuće, grobove, crkve i ljude povezane sa svojim precima. U turizmu se za ovakva putovanja ustalio izraz turizam potrage za korijenima, odnosno "roots tourism". Riječ je o putovanjima emigranata i njihovih potomaka u zemlju porijekla, odnosno mjesta iz kojih potiču njihovi preci. U prvom planu nisu nužno najpoznatije turističke atrakcije, već lična istorija – selo iz kojeg je predak otišao, kuća u kojoj je porodica živjela, crkva, groblje, arhivski zapisi ili ljudi sa istim prezimenom.

U našem regionu je ovaj oblik turizma prilično dobro dokumentovan kroz istraživanja, iako se kao zaseban turistički segment ne prati sistematski u zvaničnoj statistici. 

Jedno od ključnih istraživanja je djelo geografa Mihe Kodermana sa Univerziteta na Primorskom i američke geografkinje Lidije Mihelič Pulsifer, objavljen 2012. godine u časopisu Dvije domovine. Autori su turizam potrage za korijenima definisali kao posjete emigranata i njihovih potomaka zemlji svojih predaka i utvrdili da je taj izraz, recimo u Sloveniji, tada još bio relativno nepoznat, iako je van zemlje živjelo više od 300.000 ljudi slovenačkog porijekla. Istraživanje je, međutim, bilo ograničeno na slovenačko-američku zajednicu, pa se njegovi rezultati ne mogu generalizovati na sve potomke Slovenaca širom svijeta. Ipak, nalazi veoma jasno pokazuju šta pokreće ovakva putovanja.

Ne dolaze samo u obilazak, već po svoje korijene

Čak 72 odsto odgovora bilo je povezano sa posjetom rodbini i prijateljima, odnosno otkrivanjem nasljeđa predaka. Klasično razgledanje znamenitosti kao motiv je navelo 22 odsto ispitanika, dok su poslovni i drugi razlozi činili još šest odsto. Autori zato zaključuju da su među ispitanom grupom motivi povezani sa potragom za korijenima bili ubjedljivo najvažniji razlog za dolazak u Sloveniju.

Ispitanici su to opisivali veoma lično. "Da nemam porodicu koju mogu da posjetim, posjeta Sloveniji bi bila manje privlačna", napisala je jedna ispitanica iz Merilenda. Drugi ispitanik, iz Ohaja, rekao je da su on i njegov brat zbog sličnosti sa lokalnim stanovništvom u njima prepoznali svoje tetke, stričeve i bake i deke i da su nakon posjete bili "još ponosniji što smo Slovenci". Treći ispitanik, sa Floride, napisao je: "Sloveniju sam otkrio kao skriveno blago. Prije nego što sam počeo da istražujem svoje korijene, nisam mnogo znao o toj zemlji."

Za ovakve posjetioce putovanje može biti znatno duže i intenzivnije od uobičajenog turističkog izleta. Ispitani slovenačko-američki posjetioci u Sloveniji su u prosjeku ostajali 12,2 dana, dok je 76 odsto njih ostajalo duže od nedjelju dana. U Sloveniju su dolazili u prosjeku dva do tri puta u deset godina, pri čemu su se neki vraćali svake godine, a drugi jednom u deset godina ili još rjeđe.

Kada porodična istorija postane turistički proizvod

Važan dio iskustva bilo je i mijenjanje odnosa prema sopstvenom identitetu. Gotovo 93 odsto ispitanika reklo je da je posjeta pozitivno uticala na njihov odnos prema nasljeđu. Koderman i Mihelič Pulsifer zato ovakva putovanja opisuju kao "intenzivna emocionalna hodočašća". Nije riječ samo o obilasku mjesta, već o potrazi za dijelom sopstvene istorije.

Danas je potencijalni krug ljudi zainteresovanih za ovakva putovanja još veći. 

Istraživanje korena često krene od porodičnih fotografija | Depositphotos

Upravo tu se otvara i poslovna strana priče. Koderman navodi da je turizam potrage za korijenima potencijalno zanimljiv tržišni segment jer povezuje putovanja sa genealogijom, porodičnom istorijom, kulturnim nasljeđem i posjetama rodbini. Autori navode da su u okolini sjevernog Ohaja, gdje je postojala velika slovenačko-američka zajednica, još tada radile turističke agencije koje su organizovale posebne izlete u Sloveniju. Oni su bili namijenjeni kako posjetama rodbini, tako i ljudima koji su željeli da istraže svoju porodičnu istoriju i uspostave veze sa slovenačkim korijenima.

Slovenačka turistička organizacija (STO) turiste inače segmentira i prema njihovim motivima i ponašanju, ali turizam potrage za korijenima u javno objavljenoj segmentaciji ne izdvaja kao posebnu ciljnu grupu.

"Turizam potrage za korijenima ne pratimo posebno", naveli su iz STO. Istovremeno su ukazali na Hrvatsku, gdje postoje specijalizovane agencije koje iseljenicima pomažu u potrazi za njihovim korijenima. Prema njihovom iskustvu, ljudi podatke o precima najčešće traže u starim crkvenim knjigama, u koje su nekada upisivani svi rođeni i vjenčani. "Detaljnije podatke o tome nemamo", objašnjavaju iz STO.

 

Turizam potrage za korenima za manja mesta predstavlja način da se turistička potrošnja usmeri i van najposećenijih destinacija | Depositphotos

Italija je u korijenima pronašla tržište vrijedno više milijardi

Italija je ovom potencijalu pristupila mnogo sistematičnije. Zemlja je turizam potrage za korijenima uključila u svoje razvojne i turističke politike, a italijansko Ministarstvo spoljnih poslova je 2022. godine pokrenulo projekat "Turismo delle Radici", koji povezuje Italijane širom svijeta i njihove potomke sa mjestima iz kojih potiču njihove porodice.

Prvobitni projekat, finansiran iz italijanskog plana za oporavak, vrijedio je 20 miliona evra i bio je usmjeren i na razvoj malih mjesta i ruralnih područja. U maju ove godine ministarstvo je za dalje jačanje programa iz Fonda za razvoj i koheziju za period 2021–2027. dobilo još 200 miliona evra.

Razlog za takav pristup je i veličina potencijalnog tržišta. Italijansko Ministarstvo spoljnih poslova procjenjuje da širom svijeta živi gotovo 80 miliona ljudi italijanskog porijekla. Prema podacima ministarstva, Italiju je 2024. godine posjetilo 6,6 miliona "turista korijena", dok je njihova potrošnja iznosila oko pet milijardi evra. Za 2026. godinu ministarstvo očekuje više od 7,4 miliona takvih posjetilaca i više od 5,5 milijardi evra potrošnje.

Italija pritom ne prodaje samo smještaj i obilaske. Centralni program Italea posjetiocima pomaže tokom cijelog putovanja – od otkrivanja italijanskog porijekla i genealoških istraživanja do organizacije putovanja kroz mjesta njihovih predaka.

U mreži učestvuju lokalni pružaoci usluga, vodiči, smještaji, muzeji i drugi ponuđači, dok Italea Card povezuje više od 760 partnera. Regionalne kancelarije Italea za tri godine primile su više od 10.000 upita za putovanja ili genealoška istraživanja.

Važan dio italijanske strategije jeste i geografija. Turistu koji traži svoje korijene ne zanimaju nužno Rim, Firenca ili Venecija, već često malo mjesto, selo ili ruralno područje iz kojeg je potekla njegova porodica. Upravo zato italijansko ministarstvo "root tourism" vidi kao način da se posjetioci usmjere i ka manje poznatim mjestima, gdje njihova potrošnja može koristiti lokalnim smještajima, ugostiteljstvu, proizvođačima hrane i pića i drugim uslugama.

Charmaine, koja je svoju porodičnu priču počela da istražuje na Facebooku, dio je mnogo šireg fenomena. Kada neko pređe okean da bi pronašao kuću u kojoj je nekada živio njegov predak, ne kupuje samo avionsku kartu i hotelsku sobu. On kupuje pristup sopstvenoj istoriji. Pitanje za zemlje u Adrija regiji jeste da li taj interes umiju da prepoznaju i kao tržište.