Putnici koji stižu na pojedine evropske aerodrome primorani su satima čekati u redovima zbog uvođenja novog digitalnog sistema kontrole granica. Dugo odgađani sistem Evropske unije "Entry/Exit System" (EES) počeo je da se primjenjuje ove godine, zamijenivši ručno pečatiranje pasoša za većinu putnika iz zemalja van EU automatiziranom registracijom i provjerom biometrijskih podataka.
Mnogi posjetioci suočili su se s dugim čekanjima nakon što je EES uveden prošlog oktobra i postepeno počeo da se primjenjuje širom regije. Problemi su se dodatno intenzivirali posljednjih sedmica, s početkom ljetne turističke sezone.
Evropska komisija (EK) procjenjuje da širom Evrope postoji oko 20 problematičnih tačaka koje u pojedinim dijelovima dana imaju poteškoće, a razlozi su tehnički problemi sa sistemom, nedostatak osoblja i dodatno vrijeme potrebno za registraciju putnika koji prvi put ulaze u sistem.
Šta je EES
Novi sistem za registraciju državljana zemalja van EU koji ulaze u šengenski prostor predložen je prije deset godina, nakon što su vlade zatražile strožu kontrolu granica poslije niza terorističkih napada na evropskom kontinentu.
Početak primjene EES-a prvobitno je bio planiran za 2022. godinu, ali je više puta odgađan. U oktobru 2025. države su dobile rok od šest mjeseci za implementaciju sistema, koji je postao potpuno operativan 10. aprila.
Podaci, u koje spadaju otisci prstiju, fotografija lica i informacije iz putnih isprava, prikupljaju se prilikom prvog ulaska u šengenski prostor, bilo na samouslužnim kioscima ili kod graničnih službenika. Za naredna putovanja u periodu od tri godine potrebna je samo provjera biometrijskih podataka sačuvanih u sistemu. U teoriji, to bi trebalo omogućiti brže ulazne i izlazne kontrole. Kada sistem funkcionira kako treba, registracija traje svega 70 sekundi, navodi Evropska komisija.
Ko mora koristiti novi sistem
Sistem se primjenjuje na državljane zemalja van EU koji putuju u države šengenskog prostora na boravak do 90 dana. Šengensku zonu čini 25 od 27 članica EU, zajedno s Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom, u kojima su ukinute unutrašnje granice i omogućeno slobodno kretanje.
Kipar i Irska su dvije članice EU koje nisu dio šengenskog prostora, pa se EES u njima ne primjenjuje. Izuzeci postoje i za određene kategorije putnika, uključujući državljane zemalja van EU koji imaju boravišnu dozvolu ili dozvolu stalnog boravka u nekoj od država EU, kao i osobe koje putuju radi istraživanja ili studija.
Sistem obuhvata i putnike kojima je potrebna viza, kao i one koji mogu putovati bez vize.
Koliko je situacija ozbiljna i šta može da se uradi
Još prije početka glavne ljetne turističke sezone, postupak prikupljanja biometrijskih podataka uzrokovao je kašnjenja. Putnici i aviokompanije prijavljivali su uska grla u periodima najvećih gužvi, kao i tehničke probleme i nedostatak osoblja za upravljanje novim sistemom.
Vrijeme čekanja na graničnoj kontroli za putnike iz zemalja van EU redovno dostiže dva sata, dok u periodima najvećih gužvi raste i do pet sati, pokazuju podaci udruženja aerodroma Airports Council International. To je dovelo do propuštanja presjedajućih letova, a avioni su letjeli poluprazni jer su putnici ostajali zaglavljeni u redovima na graničnoj kontroli, navodi Airports Council International. Pojedine evropske niskobudžetne aviokompanije zato savjetuju putnicima da na pogođene aerodrome dolaze tri sata prije polijetanja.
Neal Mekmahon, glavni operativni direktor Ryanaira, najveće evropske niskobudžetne aviokompanije, pozvao je na privremenu obustavu primjene EES-a. "Putnici i porodice ne bi smjeli biti zamorci za nedovoljno pripremljen sistem kontrole pasoša koji ovog ljeta rizikuje da izazove duge redove, propuštene letove i nepotreban stres na aerodromima", rekao je on.
Mario Troncone, izvršni direktor kompanije Aeroporti di Roma, koja upravlja rimskim aerodromima Fiumicino i Ciampino, izjavio je za Financial Times da će aerodromi možda morati privremeno obustaviti prikupljanje biometrijskih podataka kako bi spriječili ono što je nazvao "katastrofom".
Šta EU kaže o kašnjenjima
Evropska komisija usprotivila se ideji o privremenoj obustavi primjene EES-a. Istakla je da je graničnim službenicima već dozvoljeno da do septembra privremeno obustave prikupljanje biometrijskih podataka, da je zahtjev za strožom kontrolom granica potekao od samih država članica EU, kao i da avioindustrija mora više ulagati kako bi pomogla nacionalnim vlastima da organiziraju protok putnika.
Jedan visoki zvaničnik EU izjavio je da su problemi ovog ljeta uglavnom posljedica prevelikog broja letova koji slijeću u isto vrijeme, posebno na aerodromima s ograničenim kapacitetima. Komisija je navela da situaciju dodatno otežava to što pojedini aerodromi u istim redovima miješaju državljane EU i putnike iz trećih zemalja, te da bi putnicima iz zemalja van EU trebalo omogućiti veći pristup posebnim EES prolazima.
EU je razvila i mobilnu aplikaciju koja bi trebalo da ubrza proces predregistracije. Ona se trenutno koristi u Portugalu i Švedskoj, dok se još pet ili šest zemalja priprema za njeno uvođenje, navode zvaničnici.
Zašto je Evropska unija uvela EES
Prije svega, radi unapređenja sigurnosti. Iako zvaničnici EU tvrde da bi sistem trebalo da pojednostavi proceduru ulaska, njegovi glavni ciljevi su sprečavanje kriminala, identificiranje osoba koje su prekoračile dozvoljeni boravak, suzbijanje zloupotrebe identiteta i smanjenje neregularnih migracija, koje predstavljaju sve veći izazov za evropske vlade.
Mnogi ljudi koji ilegalno borave u EU stigli su kopnenim ili morskim putem, ali su neki doputovali avionom s važećim privremenim vizama i potom ostali nakon isteka dozvoljenog boravka. Zvaničnici EU očekuju da će novi sistem otežati korištenje falsificiranih dokumenata, jer je biometrijske pasoše znatno teže falsificirati od papirnih isprava. EES će također digitalno bilježiti podatke o ulasku u šengenski prostor i izlasku iz njega, kako bi granične službe mogle utvrditi ko je prekoračio dozvoljeni boravak.
Putnici na aerodromu u Berlinu / Bloomberg
Hoće li biti novih promjena na granicama EU
Nakon uvođenja EES-a očekuje se i početak primjene Evropskog sistema za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS). Riječ je o programu namijenjenom državljanima zemalja van EU kojima nije potrebna viza za ulazak u šengenski prostor i na Kipar, a koji će zahtijevati prethodnu online autorizaciju.
ETIAS će funkcionirati po uzoru na američki Elektronski sistem za odobravanje putovanja (ESTA).
Odobrenje će važiti tri godine ili do isteka pasoša u tom periodu, a koštat će 20 eura. Primjenjivat će se na putnike iz 59 zemalja i teritorija kojima nije potrebna viza, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, i važit će za kratkotrajne boravke u 30 evropskih zemalja.
Vlasnici ETIAS odobrenja bit će evidentirani u EES-u svaki put kada pređu vanjsku granicu neke od država šengenskog prostora.
.webp){kind=icon}
