Procvat plastične hirurgije privlači preopterećene južnokorejske ljekare

Jednog svježeg oktobarskog jutra Julie Miller je izašla iz taksija ispred zgrade od 16 spratova u otmenoj četvrti Gangnam, u kojoj se obavljaju različite estetske intervencije. Ova 46-godišnja stanovnica Nju Džersija doputovala je u petodnevnu posjetu s namjerom da posjeti stare carske palate u Seulu i strogo čuvanu granicu sa Sjevernom Korejom, ali i da se podmladi. Pošto je ušla u kliniku Renovo Skin, Korejka ju je ponudila kafom i pecivom na savršenom engleskom. Menadžer klinike odveo ju je zatim na pregled skenerom da bi utvrdili koliko joj je koža masna i elastična, kao i da li ima bore, pore, sunčeve pjege i druge promjene. 

Klinika nudi široku lepezu usluga: filere i injekcije za razgradnju masti, laserske tretmane za podmlađivanje kože i neinvazivne metode zatezanja lica. Miller se opredijelila za injekcije botoksa i terapiju visokofrekventnim ultrazvukom kako bi zategla kožu. To je sve koštalo oko 3.000 dolara. Nije jeftino, ali je najmanje 40 odsto jeftinije nego u SAD, što je važna stavka s obzirom na to da osiguranje obično ne pokriva troškove takvih intervencija. "Nadam se da ću malo vratiti vrijeme unazad", kaže ona. "Pored toga, nije bilo teško odlučiti se na to budući da je povoljnije nego kod nas, u SAD."  

Miller je jedan od stotina hiljada stanovnika SAD, Evrope i Azije koji masovno dolaze u Južnu Koreju zbog različitih estetskih intervencija, od liposukcije do naprednijih intervencija, poput tretmana matičnim ćelijama. U Južnoj Koreji, zdravstveni i estetski turizam koji obuhvata sve, od liječenja raka do aplikacije filera za kožu, ostvario je 2023. godine prihod od više do dvije milijarde dolara, podaci su kompanije za istraživanja tržišta Imarc Group. Vlada smatra ovaj sektor važnim pokretačem rasta s obzirom na to da se broj pacijenata više nego udvostručio u 2023. na 600.000. 

Bloomberg Businessweek

 

Međutim, dok ovaj sektor cvjeta (samo u Gangnamu postoji više stotina klinika za estetsku hirurgiju) ta zemlja sa 52 miliona stanovnika suočava se sa krizom u oblasti zdravstva. Zbog iscrpljujućih uslova rada u bolnicama i manjka zdravstvenog osoblja, stažisti su stupili u štrajk. Pošto ljekari napuštaju bolnice zarad isplativijeg posla liječenja stranaca, bolnice su primorane da odbiju teško bolesne pacijente. "Zdravstveni sistem je u velikoj krizi, i to nepovratno", kaže In Sook Park, dječji kardiolog u penziji i bivši poslanik u južnokorejskom parlamentu. "Vlada sada mora da zdravstvenu zaštitu postavi za prioritet." 

U Južnoj Koreji je posebno izražen trend koji je prisutan širom svijeta. Iako je većina ljekara u bolnicama obično dobro plaćena, uz to idu prekovremeni rad i neprospavane noći. Estetska hirurgija nudi mogućnost za veću zaradu i ne toliko pretrpan raspored. U SAD, na primjer, dermatolozi su u prosjeku zarađivali 469.000 dolara 2023. godine, gotovo dvostruko više od pedijatara, podaci su Doximity Inc, kompanije koja pruža platformu za povezivanje medicinskih radnika. Prema zvaničnim podacima iz 2021. godine, dermatolozi u Njemačkoj mogu da zarade 344.000 evra (358.000 dolara), dok ljekari opšte prakse zarađuju 292.000 evra. 

Južna Koreja nije jedina koja nastoji da izvuče korist iz zdravstvenog turizma. U Tajlandu, koji je postao glavna destinacija za ljude koji traže različite zdravstvene usluge, od liječenja neplodnosti do redovnih pregleda, očekuje se još veći priliv stranaca nakon što su vlasti 2022. godine počele da pacijentima izdaju vize na godinu dana. Maleziju je posjetilo 850.000 zdravstvenih turista 2022. godine, što je za 52 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Singapur takođe bilježi rast, dok Kina postaje sve privlačnija zdravstvenim turistima pošto regulatorna tijela odobravaju za sve više i više injekcija i uređaja poput lasera za uklanjanje bora, kaže konsultant iz kompanije Deloitte. 

Bloomberg Businessweek

 

Južnoj Koreji postaje sve teže da privuče zdravstvene turiste zbog političkih previranja. Ta zemlja nema izabranog lidera otkako je južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol opozvan, nakon što je proglasio vanredno stanje u zemlji u decembru. Vjerovatno će tako i ostati sve dok ustavni sud ne odluči o njegovoj sudbini. Po izbijanju nemira, strani državljani su otkazali oko 20 odsto pregleda zakazanih u južnokorejskim bolnicama, javila je Asocijacija za promociju zdravstvenog turizma Koreje. 

Izvještaji o neuspjelim estetskim operacijama u Južnoj Koreji takođe su izazvali zabrinutost. Zbog brzog rasta industrije koja turistima nudi injekcije botoksa za šest dolara i tretmane na zahtjev, pojedine južnokorejske klinike prepuštaju posao nedovoljno iskusnom osoblju. To je za posljedicu imalo povrede, pa i smrtne slučajeve. Južnokorejska vlada je zato nedavno donijela uredbu kojom se nalaže postavljanje kamera za snimanje zahvata koji se izvode pod anestezijom. 

Poznata nasljednica iz Hongkonga umrla je 2020. godine poslije liposukcije i zahvata uvećanja grudi kojima se podvrgla u Seulu. Kineska ambasada u Seulu izdala je u januaru prošle godine upozorenje na opasnosti estetskih zahvata pošto je Kineskinja od dvadesetak godina umrla poslije tri liposukcije koje su izvedene u periodu kraćem od dvije nedjelje, piše list "Global Times".  

To nije spriječilo Amiru Yildiz da svake godine putuje u Seul zbog estetskih tretmana. Počela je sa injekcijama botoksa i tretmanima laserom 2019. godine, da bi tokom godina prešla na ugradnju zubnih implanata i uvećanje grudi. Jedna službenica iz Njemačke provela je u oktobru dan na klinici gdje su joj ljekari, da bi povratila vitalnost, izdvojili matične ćelije iz krvi i zatim ih ubrizgali u tijelo. Ona tvrdi da sada bolje spava, da ima više energije i da joj lice sija. "Obožavam Koreju", kaže ova 33-godišnjakinja. "Ako želite da dobro izgledate i da se osjećate dobro, uvijek postoji nešto novo što vam može pomoći." 

Južna Koreja je nesumnjivo imala koristi od zdravstvenog turizma i turista kao što su Yildiz i Miller. Međutim, u toj zemlji je zbog manjka ljekara umrlo više od 3.750 ljudi od 2017. godine, navodi se u izvještaju južnokorejskog Univerziteta Dankook. Imajući u vidu da će, prema projekcijama, zemlji nedostajati 15.000 ljekara do 2035. godine, vlasti su predložile da se za dvije trećine poveća broj mjesta za prijem studenata na medicinske fakultete i škole, odnosno na oko 5.000 godišnje. Iako će to pomoći da se otkloni manjak osoblja, ljekari kažu da se plan ne bavi strukturnim problemima zbog kojih se ljekari okreću profitabilnijim specijalizacijama poput estetske hirurgije. Gotovo 13.000 ljekara i stažista širom zemlje stupilo je u štrajk u februaru i malo ih se vratilo na posao. 

Zbog toga su jedinice za hitne intervencije prazne, a teško oboljeli pacijenti čekaju mjesecima na preglede. Nacionalni zdravstveni sistem pruža kvalitetnu njegu, ali se zbog sistema niskih naknada za bolnice i dnevnica za ljekare mnoge zdravstvene ustanove bore da finansijski opstanu. Neki stažisti su primorani da rade i 80 sati nedjeljno za platu koja jedva da je nešto viša od minimalne zagarantovane zarade od šest dolara po satu. "U ključnim oblastima zdravstva poput porodilišta i intenzivne njege, ljekarima se ne ukazuje dovoljno poštovanja niti su adekvatno plaćeni", kaže Nayoung Jung, ljekar koji se prošlog ljeta pridružio klinici Renovo, u kojoj se Miller podvrgnula tretmanu botoksom i zatezanju lica. 

Bavljenje estetskom hirurgijom podrazumijeva i znatno veću zaradu, pošto južnokorejski estetski hirurzi često izvode oko 10 intervencija dnevno. Međutim, to bi moglo da dovede do toga da se radi kao na traci, kaže Tony Medina, osnivač jedne od 1.200 kompanija sa državnom licencom koje pomažu strancima da se snađu u južnokorejskom zdravstvenom sistemu. Jednom je, što se rijetko dešava, hirurg odbio da ponovo operiše nos nezadovoljnom pacijentu, pa je Medina, kako kaže, morao da pronađe novog doktora koji će ga operisati. "Toliko je klijenata i toliko posla da može doći do snižavanja standarda", kaže on. "Bavimo se ljudskim licima i zdravljem."

– U saradnji sa  Stellom Ko.