Medicinski turizam u regiji treba 'suplemente' da bi privukao više stranaca

Imam prijatelja koji već sedam-osam godina živi u SAD-u. Ovog ljeta ponovno dolazi s obitelji u Sjevernu Makedoniju, a svaki posjet koristi i za rješavanje nekog zdravstvenog problema. Iako ima prilično solidno zdravstveno osiguranje, mnoge potrebe i dalje zadovoljava u ovom dijelu Europe. To je zato što njegovo osiguranje ne pokriva sve troškove, a posebno ne stomatološke usluge. Kaže i da će ga to, čak i da plati avionsku kartu samo radi odlaska zubaru ovdje, svakako izaći jeftinije.

Sličnu „misiju“ kao njegovu imaju i brojni drugi iseljenici, najčešće tijekom novogodišnjih praznika ili ljetnih odmora, pa uz druženje s rodbinom i prijateljima, usput rješavaju i neke zdravstvene potrebe, gdje su stomatološke usluge samo dio šireg spektra medicinskih usluga koje u domovini koštaju višestruko manje.

Svi oni spadaju u grupu „zdravstvenih turista“, koje ne nalazimo samo u Sjevernoj Makedoniji, tu su i iseljenici iz ostalih zemalja Adria regije koji uvijek kada dolaze u svoje rodne krajeve troše značajne iznose novca na razne medicinske tretmane. I nisu samo oni važni kao zdravstveni turisti, već i oni koji nemaju nikakve veze sa zemljom u koju dolaze. Ili kako kaže za Bloomberg Adriju doktor Igor Ristić iz Centra za dentalnu estetiku i implantologiju u Beogradu, kada govorimo o pravom medicinskom turizmu, mislimo na njegovu podjelu u dvije kategorije.

„Prva kategorija su Srbi koji žive u inozemstvu, govore srpski i obraćaju se nama, ili su nedavno emigrirali pa su nekada bili naši pacijenti. Druga kategorija su pravi pacijenti iz inozemstva – oni koji dolaze iz cijelog svijeta u Srbiju na liječenje, iako nemaju nikakvu vezu s ovom državom“, kaže Ristić. Prema njegovim riječima, razvoj dentalnog medicinskog turizma temelji se uglavnom na upornosti druge kategorije pacijenata. „Pacijenti iz inozemstva dolaze po preporuci, ili nas jednostavno pronađu na internetu. U suštini, ipak je preporuka presudna da pokucaju na vrata ordinacije. Dolaze s konkretnim problemima koje žele riješiti na konkretan način. To često nije samo obična plomba ili čišćenje zubnog kamenca već i ozbiljni tretmani koji zahtijevaju više intervencija u roku od, recimo, godinu dana“, objašnjava.

U Hrvatskoj se također, iako su razvijena sva tri glavna oblika zdravstvenog turizma (lječilišni, medicinski i wellness), posljednjih godina posebno ističe dentalni turizam. Zajedno s estetskom kirurgijom i drugim složenijim medicinskim tretmanima, dentalni turizam zauzima najveći broj stranih dolazaka u zemlju povezanih sa zdravstvenim uslugama, prema tamošnjim turističkim djelatnicima.

„Kvarner i Istra posebno su prepoznatljivi po stomatološkim uslugama koje nude klinike u tim regijama. Pacijenti dolaze uglavnom iz inozemstva, zbog visokokvalitetnih usluga i znatno nižih cijena u usporedbi s mnogim zapadnoeuropskim zemljama“, kaže Lana Petrović Blajić iz Sektora za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Veće stomatološke klinike u zemlji nude i kompletnu organizaciju – prijevoz, smještaj, tretmane wellnessa i turističke aktivnosti. Jedan od takvih je Adria Dental Group, iz kojeg kažu da su u 2024. godini opslužili više od 60 tisuća pacijenata, od kojih je oko 40 posto bilo iz inozemstva – najviše iz Italije, zatim iz Austrije, Njemačke, Švicarske i Velike Britanije.

„Naše usluge uključuju vrhunsku stomatološku skrb, a s partnerima nudimo potpunu organizaciju dolaska i boravka stranih pacijenata – za besprijekorno iskustvo“, istaknuli su iz tvrtke.

Razloge za tu ekspanziju vide u visokokvalitetnoj stomatološkoj skrbi, cijenama koje su u prosjeku 30 posto niže od zapadnoeuropskih, članstvu u EU-u, dobroj povezanosti, turističkoj ponudi, kao i političkoj stabilnosti i gostoljubivosti lokalnog stanovništva.

Depositphotos

U Sjevernoj Makedoniji pak, stomatološke usluge koštaju i do 70 posto manje nego u zapadnim zemljama, kako je navedeno na stranici veće stomatološke ordinacije iz Skoplja, na kojoj postoji i posebna rubrika „dentalni turizam“, gdje, slično kao u hrvatskom primjeru, navode da preuzimaju potpunu brigu o pacijentima, praktički od njihova dolaska u grad – osiguravaju prijevoz, mobilni telefon, smještaj u apartmanu u centru grada, a mogu pomoći i oko rezervacije avionske karte i slično.

Ako je nekada razvoj dentalnog turizma u Sjevernoj Makedoniji bio karakterističan uglavnom za Gevgeliju ili Bitolu, mjesta blizu granice s Grčkom, pa je bilo logično da grčki državljani preplavljuju lokalne stomatološke ordinacije zbog jeftinijih usluga, posljednjih godina sve više stomatoloških biznisa u metropoli, ali i u drugim gradovima, prepoznaje potencijal zdravstvenog turizma. Posebnu rubriku za dentalni turizam pronašli smo na stranicama još nekoliko domaćih stomatoloških ordinacija/klinika gdje se nude paketi po principu „sve na jednom mjestu“, odnosno, uz usluge iz stomatologije, oralne kirurgije i implantologije, gostima/pacijentima iz inozemstva mogu organizirati posjete poznatijim turističkim atrakcijama u Skoplju i oko njega, ili pak predivnom Ohridu itd.

No to je samo dio mogućnosti koje zdravstveni turizam nudi za ekonomije u Adria regiji. Dentalni turizam očigledno se dobro razvija praktički u svim zemljama, iako uglavnom spontano i bez neke osobite sustavne podrške i vizije, osim spomenutih Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije, i u Sloveniji te Bosni i Hercegovini situacija je slična, ali tu su i lječilišni turizam, estetska kirurgija, kao i drugi tretmani. Svake godine svjedočimo porastu broja oboljelih od raka i kardiovaskularnih bolesti, primjerice, što s rastućim troškovima zdravstvene zaštite u razvijenim zemljama poput SAD-a, Velike Britanije, Njemačke i dr. predstavlja ključne faktore za rast globalnog tržišta medicinskog turizma. Prema Bloombergu, vrijednost svjetskog tržišta medicinskog turizma u 2024. iznosila je više od 31 milijardu dolara. Procjene su da će do 2032. godine doseći oko 163 milijarde dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 23 posto. Regija nastoji zahvatiti što veći dio tog vrijednog kolača, ali prema riječima naših sugovornika na ovu temu, u nekim zemljama manje, u nekim više, postoje faktori koji otežavaju brži razvoj zdravstvenog turizma – prije svega nedovoljna suradnja i koordinacija između nadležnih ministarstava, agencija, turističkih asocijacija i privatnog sektora, koji bi trebali udružiti snage.

Konkretno u Sjevernoj Makedoniji, službene informacije, brojke i statistike o zdravstvenom turizmu vrlo su oskudne i često nepotpune. Nacionalna strategija za razvoj zdravstvenog turizma za razdoblje od 2012. do 2018., koju je izradilo ministarstvo zdravstva, odavno je istekla, a na novu se još uvijek čeka. Štoviše, niti ta strategija nema evaluaciju kojom bi se izmjerila stopa njezine realizacije ni učinak koji je imala na makedonski turistički sektor. Ne postoje dostupne statistike o turistima koji su boravili u zemlji i ostvarili noćenja zbog zdravstvenih usluga, a još manje podataka ima o tome koji su domaći turoperatori, ako ih uopće ima, specijalizirani za tu granu i organiziraju ovakva putovanja.

„Sve u svemu, ovaj prestižni segment turističke industrije razvija se spontano, bez jasne vizije i strategije od nadležnih ministarstava, koja bi trebala imati razvojne planove, strateški pristup i viziju u kojem smjeru treba razvijati zdravstveni turizam, uključujući i neminovnu digitalizaciju sektora te razvojni plan za sljedećih deset godina. Kada nemate jasne pakete usluga, izrađene u suradnji s domaćim privatnim, ali i državnim medicinskim centrima, ni digitalne platforme za njihovu ponudu, kao ni jasnu razvojnu strategiju, što uopće imate promovirati“, kaže docent doktor Ljupčo Janevski, sveučilišni profesor turizma i bivši direktor Nacionalne agencije za podršku turizmu.

Depositphotos

Jedini segment u kojem je, prema njegovim riječima, ostvaren određeni iskorak lječilišni je turizam, i to u centrima koji su posljednjih godina investirali u topličke usluge, medicinske tretmane i koji uglavnom privlače turiste iz zemlje, rjeđe iz regije i inozemstva. No prema službenoj statistici, u 2024. godini, od ukupno 3,3 milijuna turističkih noćenja u Sjevernoj Makedoniji, nešto više od 206 tisuća, odnosno tek 6,3 posto, ostvareno je u lječilištima. Od toga je samo 12 posto otpalo na strane turiste.

Za usporedbu, u Sloveniji je lječilišni turizam jedna od najstarijih i najrazvijenijih grana turizma, zahvaljujući prirodnim termalnim i mineralnim izvorima. Prema podacima Slovenske turističke organizacije, četvrtina svih turističkih noćenja ostvarena je u lječilišnim regijama, a lječilišta postaju sve popularnija među domaćim i stranim gostima. „U siječnju smo zabilježili 9,1 posto više stranih gostiju i ukupno povećanje posjećenosti od 8,6 posto. Zanimljivo je da su prvi put najbrojniji strani gosti iz Hrvatske, ispred Italije i Austrije“, poručuju iz Zajednice slovenskih prirodnih lječilišta.

U Bosni i Hercegovini (BiH), točnije u entitetu Republika Srpska (RS), za koji postoje službene statistike o turističkim noćenjima u lječilištima, lječilišni turizam zapravo predstavlja okosnicu cjelokupne turističke industrije. Prema riječima ministra trgovine i turizma RS-a Denisa Šulića, najveći broj stranih turista u ovaj dio BiH dolazi upravo u lječilišno-rekreacijske centre.

„Iskorištenost kapaciteta lječilišta tijekom godine je na razini od 80 posto ili više. Zbog toga je izmjenama zakona ukinuta naplata boravišne pristojbe za posjetitelje lječilišta u RS-u, kako bi ta turistička odredišta postala konkurentnija. Također se radilo na regulativi za zračna lječilišta, a općini Han Pijesak i lječilištu Guber dodijeljen je status zračnih lječilišta“, izjavio je Šulić.

Lječilišta uglavnom posjećuju građani Srbije, Slovenije, susjednih zemalja, Njemačke i drugih europskih država.

Međutim, slično kao i u Sjevernoj Makedoniji, i u RS-u, odnosno BiH, za snažniji razvoj lječilišnog, ali i cjelokupnog medicinskog turizma, prije svega nedostaje suradnja između različitih institucija, kao i zakonska regulativa koja bi osigurala sigurnost pacijentima u vezi s brojnim procedurama. Ili kako kaže doktor Nikola Baroš iz privatne zdravstvene organizacije Medical Grupa, mora biti jasno tko se može baviti određenim medicinskim zahvatima, tko izdaje i dobiva dozvole, koje se procedure moraju poštovati, tko je nadležan za eventualne pogreške i komplikacije, te da su u sve to uključene i osiguravajuće kuće i druge institucije. „Potrebna nam je povezanost cijelog sustava i jedna javno-privatna platforma“, smatra Baroš, specijalist estetske kirurgije.

Inače, kada govorimo o zdravstvenom turizmu, korisno je napraviti određeno pojašnjenje, odnosno, kako kaže dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci i bivši ministar zdravstva Ranko Škrbić, „potrebno je razlikovati zdravstveni i medicinski turizam“.

„Zdravstveni turizam predstavlja širi okvir, jer svi žele raditi na svom zdravlju, pa u tom kontekstu govorimo o lječilištima, zračnim kupkama i drugim preventivnim terapijama. S druge strane, kada govorimo o ljudima kojima je potreban specifičan tretman, tada govorimo o medicinskom turizmu“, objašnjava profesor Škrbić. Dodaje kako se tu posebno izdvajaju estetska kirurgija i stomatologija te da su edukacija i povjerenje u kvalitetu usluge ključni za razvoj medicinskog turizma.

Iako zemlje regije imaju kapacitete za snažniji razvoj medicinskog turizma, uključujući i složenije dijagnoze i tretmane, Sjeverna Makedonija, iako među najmanjim državama regije, postala je poznata po tome što ima vjerojatno najrazvijeniji privatni sektor u segmentu tercijarne zdravstvene zaštite, s nekoliko velikih privatnih bolnica s razvijenim odjelima za gotovo sve medicinske grane, najnovijom opremom i tehnologijom te strogim međunarodnim standardima za bolničko liječenje.

Predstavnici dviju najvećih privatnih bolnica u zemlji kažu da bilježe kontinuirani porast interesa i dolazaka stranih državljana na medicinske tretmane.

„Važno je naglasiti da nije riječ samo o kvantiteti već i o kvaliteti slučajeva. Sve više stranih pacijenata dolazi s kompleksnim dijagnozama, što govori o njihovu povjerenju u našu stručnost“, poručuju iz Kliničke bolnice Žan Mitrev. Najveći broj stranih pacijenata dolazi iz regije, najviše s Kosova, ali ima ih i iz Srbije, Hrvatske, Italije, Njemačke, Švicarske, Švedske, Engleske i drugih zemalja.

Depositphotos

„Zanimljivo je da s nama kontaktiraju pacijenti i iz arapskih zemalja i Afrike, no nažalost zbog viznog režima i kompliciranih procedura rjeđe odlučuju doći. Potražnja za zdravstvenim uslugama varira i obuhvaća razne intervencije, specifične dijagnostike, estetske zahvate, kao i personaliziranu terapiju u raznim medicinskim granama. Najviše su zainteresirani za kardiološke, ortopedske i ginekološke operacije, za koje se u njihovim matičnim zemljama dugo čeka. Također dolaze zbog brze i kvalitetne dijagnostike“, dodaju iz Klinike Žan Mitrev.

Njihovi konkurenti, Klinička bolnica Adžibadem Sistina, osim kardiokirurgije, onkologije, ortopedije i traumatologije, posebno su postali prepoznatljivi u regiji po svom odjelu za asistiranu reprodukciju. Mnoge žene iz Hrvatske, Srbije i drugih zemalja Balkana, ali i šire, dolaze rješavati probleme s plodnošću u IVF centru te bolnice, o čemu su izvještavali i brojni regionalni mediji.

„Pacijente privlači mogućnost brze organizacije termina, kompletan tretman na jednom mjestu te personalizirani medicinski pristup“, kaže profesor doktor Igor Kaftandžiev, medicinski direktor Adžibadem Sistine.

No, kako kaže, postoji nekoliko prepreka koje ograničavaju brži razvoj zdravstvenog/medicinskog turizma u zemlji. „Prije svega, potrebna je bolja međunarodna promocija zemlje kao destinacije za medicinske tretmane uz koordiniranu podršku institucija. Drugo, vizne i administrativne procedure za pacijente iz pojedinih zemalja još uvijek su relativno složene. Tu bih uključio i infrastrukturne probleme u smislu izgradnje novih cesta i uvođenja više avionskih linija.“

Iz Klinike Žan Mitrev dodaju da su bez sustavne podrške, kroz marketing, regulirane pakete, viznu politiku i prometnu povezanost, privatne klinike prepuštene same sebi da nose sav teret promocije i logistike.

„Ako usporedimo s Turskom, koja je regionalni, pa i svjetski lider u tom području, daleko smo. Od njih se mnogo može naučiti. Tamo sama država motivira privatne klinike da traže pacijente izvan granica i za to odobrava subvencije za svakog dovedenog stranog pacijenta. Također, država sudjeluje i s financijskom pomoći pri organizaciji i predstavljanju klinika na sajmovima i događajima posvećenima medicinskom turizmu.“

Kada smo već kod sustavne podrške, vrijedi spomenuti da je u Srbiji, primjerice, 2018. godine Ministarstvo zdravstva pokrenulo projekt „Zdravstveni turizam Srbije“, ali je zbog pandemije koronavirusa zaustavljen.

S povratkom na vlast tadašnjeg ministra Zlatibora Lončara, na čiju je inicijativu projekt pokrenut, zdravstveno-turističkim djelatnicima obećana je pojačana podrška države.

„Intenzivno pripremamo aktivnosti i provodimo mjere u okviru naših nadležnosti kako bi projekt mogao što prije biti nastavljen. Naša zemlja je prepoznata širom Europe po svojim kvalitetnim zdravstvenim uslugama i vrhunskim stručnjacima. Činjenica je da Srbija, uz to, ima i konkurentne cijene, prekrasnu prirodu i tradicionalno gostoljubive ljude. Zato namjera ministarstva zdravstva jest obnoviti projekt ‘Zdravstveni turizam Srbije’, kako bi se to područje sustavno reguliralo, jer to je u interesu svih strana“, izjavili su za Bloomberg Adriju iz srbijanskog Ministarstva zdravstva.

Nadležno ministarstvo će institucionalno stati iza privatnih ordinacija (putem dodjele certifikata i njihove promocije u inozemstvu) koje ispunjavaju određene kriterije (kvaliteta prakse, uvjeti za rad, osoblje, oprema, ali i kvalitetna stranica te osoblje koje govori više stranih jezika) kako bi privukli veći broj turista, a ujedno garantirali sigurnost i kvalitetu usluge, dodaju iz Ministarstva.

--- U pisanju pomogli Anika Bečki, Urban Červek, Svjetlana Šurlan i Marta Premužak.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar