Je li bojkot uspio? Evo šta kažu podaci poreznih uprava

Bojkot potrošnje u Bosni i Hercegovini nije dao očekivane rezultate, prema podacima nadležnih poreznih uprava. Na dan 31. januara promet je bio veći nego prethodnih dana, a podaci poreznih uprava nisu direktno uporedivi zbog problema s metodologijom i obuhvatom. Statistike obuhvataju i uvoz te veleprodaju, pa ne odražavaju samo maloprodaju. Također, kraj mjeseca donosi veće fakturisanje firmi, što je moglo utjecati na brojke.

U Federaciji BiH ukupni promet tog dana iznosio je 251,5 miliona KM, dok je u Republici Srpskoj promet preko fiskalnih kasa dostigao 59,3 miliona KM, što je znatno više u odnosu na sedmicu ranije. Zbog razlika u metodologiji evidentiranja, podaci dva entiteta nisu direktno uporedivi.

Prema službenim podacima Porezne uprave FBiH, na dan bojkota potrošnje 31. januara 2025. godine, ukupan evidentirani promet u ovom entitetu iznosio je 251.568.163 KM, dok je promet trgovinske djelatnosti dostigao 101.908.646 KM. Ovaj sektor obuhvata veleprodaju, maloprodaju, uvoz/izvoz i e-commerce, što znači da su visoki iznosi mogli biti rezultat i većih transakcija, a ne nužno svakodnevne potrošnje građana.

Dan ranije, 30. januara, ukupan promet u FBiH bio je 199.668.251 KM, dok je trgovinski sektor zabilježio 101.538.760 KM, što pokazuje da je na dan bojkota promet u trgovini bio veći za nekoliko stotina hiljada maraka. Također, u poređenju s 24. januarom, kada je promet u trgovini iznosio 92.287.812 KM, evidentno je da se potrošnja na dan bojkota nije smanjila, već povećala.

Podatke poreznih uprava treba uzeti s rezervom iz nekoliko razloga, najprije zbog širine obuhvata podataka, jer nije izdvojena samo maloprodaja, već ukupan promet zabilježen fiskalnim kasama. Iako podaci pokazuju rast prometa na dan bojkota, važno je naglasiti da se trgovinska djelatnost u njihovoj evidenciji odnosi na širok spektar transakcija, uključujući uvoz, prodaju automobila i kupovinu tehničke opreme, a ne samo na potrošnju u prodavnicama i trgovačkim lancima.

Fotografije i videosnimci jasno pokazuju da su građani 31. januara izbjegavali kupovinu u velikim marketima, što upućuje na to da je bojkot imao efekta. Iako je u trgovačkim centrima, prema podacima s terena, bio primjetan manji broj kupaca, u kafićima nije bilo značajnijih razlika – mnogi su izašli na svoju prvu jutarnju kafu.

Bloomberg Adria

Također, možda ni odabir 31. januara za bojkot nije bio najsretniji, jer krajem mjeseca brojne kompanije rade fakturisanja, pa je i to moglo utjecati na rezultate. Za realniju analizu efekata bojkota potrebno je razdvojiti promet u lancima robe široke potrošnje od ostalih trgovinskih aktivnosti.

Šta je s RS-om?

Prema podacima, sličan trend bilježi i Republika Srpska, gdje su podaci Poreske uprave pokazali da je 31. januara promet preko fiskalnih kasa iznosio 59,3 miliona KM – čak 16 miliona KM više nego dan ranije. Također, to je znatno više u odnosu na 24. januar 2025. godine, kada je evidentiran promet od 42,7 miliona KM, kao i u poređenju s 31. januarom 2024, kada je promet bio 39,8 miliona KM.

Dodatni faktor u Republici Srpskoj je i novi sistem fiskalizacije, koji omogućava preciznije evidentiranje prometa u realnom vremenu, što se odražava na rast zvanično prijavljenih transakcija.

"Možemo reći da povećanje prometa preko fiskalnih kasa pokazuje i dobre efekte novog sistema fiskalizacije u kojem se svaki pojedinačni račun evidentira u realnom vremenu", navodi se u saopćenju Poreske uprave RS-a.

Ekonomski analitičari su predvidjeli da jednodnevni bojkot može poslati snažnu poruku, ali su upozorili da bi dugoročni efekti na cijene zahtijevali duže trajanje ovakvih akcija.

Podsjećamo, građani BiH su, slijedeći primjer iz Hrvatske, odlučili bojkotovati trgovine, benzinske pumpe i restorane u znak protesta protiv visokih cijena osnovnih životnih namirnica.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar