Građani Bosne i Hercegovine danas su, slijedeći primjer iz Hrvatske, odlučili bojkotovati trgovine, benzinske pumpe i restorane u znak protesta protiv visokih cijena osnovnih životnih namirnica. Iako je u trgovačkim centrima primjetan smanjen broj kupaca, u kafićima nema značajne razlike – mnogi su izašli na svoju prvu jutarnju kafu.
Poziv na bojkot kruži društvenim mrežama već danima.
Bh. građani pridružili su se regionalnom talasu bojkota trgovina, benzinskih pumpi i restorana. Inicijativa, inspirirana masovnim bojkotom u Hrvatskoj, poziva građane da 31. januara ne troše novac u trgovačkim centrima, pekarama i drugim prodajnim mjestima, kako bi poslali jasnu poruku trgovcima i vlasnicima tržnih lanaca. Također, bojkot su počeli provoditi i građani Srbije i Crne Gore.
Kad pogledamo Sarajevo i Banju Luku, prema informacijama s terena, u tržnim centrima je primjetno manje kupaca, dok je posjećenost kafića i restorana ostala na nivou uobičajenih radnih dana.
Posjetili smo nekoliko trgovačkih centara u Sarajevu, uključujući SCC, Bingo City Centar i Mercator Ložionička, gdje smo zatekli znatno manji broj posjetilaca nego inače. Ipak, u pojedinim radnjama, posebno onim s prehrambenim artiklima i osnovnim potrepštinama, promet nije bio potpuno obustavljen, jer su neki građani ipak odlučili obaviti kupovinu.
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Šta kažu analitičari?
Ekonomski analitičari ističu da jednodnevni bojkot može poslati snažnu poruku, ali upozoravaju da bi dugoročni efekti na cijene zahtijevali duže trajanje ovakvih akcija.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove navode da provode pojačane kontrole, a naredne sedmice bit će objavljeni prvi statistički podaci o učincima bojkota.
Ekonomista Igor Gavran u razgovoru za Bloomberg Adriju rekao je da bi bojkot imao pozitivnih efekata u smislu signala onima koji zloupotrebljavaju stanje na tržištu i "praktično pljačkaju svoje kupce nerealno visokim cijenama".
"Da možda kupci ipak mogu biti spremni nešto poduzeti po tom pitanju i da je jednodnevni bojkot tek prvi korak, a također i signal vlastima da građani jesu u stanju nešto organizirano i masovno uraditi i da bi mogli jednako djelovati i prema vlastima (što bi ustvari i imalo puno više smisla zbog brojnih razloga), pa da nećemo vječno ostati društvo koje pasivno trpi sve od svakoga", kaže Gavran.
Potrošački bojkot legitiman je u okviru tržišne ekonomije, jer omogućava potrošačima da pošalju poruku ponuđačima i naglase svoje prioritete, smatra i ekonomista Admir Čavalić. Dodao je da su bojkoti historijski povezivani s političkim i društvenim pitanjima, a bojkot protiv visokih cijena predstavlja specifičan oblik tog fenomena.
Prema njegovim riječima, potrošači svakodnevno komuniciraju o cijenama kroz tržišni mehanizam, donoseći odluke o kupovini, posjeti trgovinama ili odabiru brendova, te je ponašanje potrošača u tom kontekstu važniji faktor od samog bojkota.
"Otvara brojna pitanja - hoće li se promet prebaciti na druge dane, prije ili poslije bojkota (zabrana rada nedjeljom je onda neki vid sedmičnog bojkota); hoće li ponuđači zarad cjenovne konkurentnosti ponuditi proizvode slabijeg kvaliteta, nepoznatih brendova i slično; koliko će procentualno potrošača reagirati na bojkot i vrijedi li samo za FBiH ili čitavu Bosnu i Hercegovinu itd.", kaže Čavalić za naš medij.
Bojkot
Dodaje da, dugoročno posmatrano, potrošački bojkot može imati niz negativnih posljedica, ali uglavnom za određenu kompaniju, brend, proizvod. "Teže za čitavu industriju".
.webp){kind=icon}