Blažeković: Dionički indeksi u Adria regiji, prinosi i perspektive

Dionički indeksi u Adria regiji i koji od početka godine do danas (ytd) ima najviši prinos? Zanimljivo, ali najbolji je MBI10, odnosno indeks u Sjevernoj Makedoniji, koji je zahvaljujući performansu bankarskog sektora (43 posto indeksa) trenutno najbolji, rekao je analitičar Mihael Blažeković na konferenciji Investicije 360, koja se u organizaciji Bloomberg Adrije održava danas u Sarajevu.

Kad pogledamo ostale indekse u regiji, i tu investitori mogu biti zadovoljni s obzirom na to da su nadmašili i širi evropski Stoxx 600, ali i američke SPX i Nasdaq.

Bloomberg, Bloomberg Adria Analytics

 

"Kad ih pogledamo na 5Y godišnjem nivou, zapravo je ova godina idealna zasad za indekse u regiji, gdje su nadmašili prosječni 5y godišnji prinos. Imamo tu i nekoliko iznimaka, poput indeksa Banjalučke berze te poljskog WIG20, koji su trenutno u minusu. Ključno pitanje je mogu li se ti prinosi nastaviti?", istakao je Blažeković. 

 

Likvidnost dioničkih tržišta regije u odnosu na ostatak CEE i EU

Što se tiče likvidnosti dioničkih tržišta regije, Blažeković ističe da je vrlo niska u odnosu na ostatak CEE regije i EU. No, ako izuzmemo trenutno retail investitore, postoji solidna snaga institucionalnih investitora u Adria regiji.

"Kad pogledamo investicijske fondove, tu prednjače slovenski fondovi s oko devet posto udjela u BDP-u. Vidimo kako taj udio pada, tako pada i razvijenost tržišta kapitala, a najveći uzrok niskim brojkama je finansijska kriza već sada davne 2008. godine, kada je većina retail investitora izgubila svoj novac te se nikad nisu vratili investicijskim fondovima u globalu", naglašava on. 

Mihael Blažeković (Bloomberg Adria)

 

S druge strane, hronično loša finansijska pismenost dodatan je uteg razvoju tržišta kapitala na ovim područjima. Kad pogledamo OECD-ovo posljednje istraživanje o finansijskoj pismenosti, vidimo da su zemlje regije ispod prosjeka. Tako su npr. Hrvatska i Poljska na 62 boda, Albanija 56, a Rumunija svega 54 od maksimalnih 100.

Isto tako, snažan uzlet ETF-ova kao jednostavnijeg oblika izlaganju širem skupu imovine oduzeo je dio kolača investicijskim fondovima. Izuzev investicijskih fondova, potražnju proizvode mirovinski fondovi koji su daleko najjači investitor u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, s obzirom na sistem s tri penziona stupa.

"Penzioni sistem u Hrvatskoj je jak oko 30 posto BDP-a, odnosno 23 milijarde eura. U ostatku regije prevladavaju većinom dobrovoljni penzioni fondovi s vrlo niskim udjelom u BDP-u i samim utjecajem na tržište kapitala, dok je BiH na samom početku", rekao je Blažeković.

Imaju li dionički indeksi još prostora za rast?

Veličinu i atraktivnost dioničkog tržišta Adria regije možemo procijeniti kroz prizmu prosječne tržišne kapitalizacije. Situacija ovdje, kao i s tržišnom likvidnošću, nije previše optimistična.

Konkretno, rumunske listane kompanije imaju prosječnu tržišnu kapitalizaciju npr. dva puta veću od slovenske, prema ostalim tržištima u Adria regiji, taj je omjer puno viši. Zanimljivo je da, kada bismo zbrojili sve prosječne kapitalizacije od Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije, došli bismo do svega polovice prosječne kapitalizacije poljskog WIG indeksa.

Blažeković ističe da to pokazuje da čak i kada bi strani investitori htjeli ulagati u dionice Adria regije, oni bi se suočili s preprekama u preuzimanju određenog dijela tvrtki - naprimjer, lokalna su tržišta relativno nisko likvidna za izvršenje dioničkih transakcija veličine dovoljno da ulaganje ima smisla u odnosu na jedinične troškove pojedinačne transakcije, što znači da bi izgradnja značajne pozicije u jednoj kompaniji bila skupa i trebalo bi prilično vremena.

Bloomberg, Bloomberg Adria Analytics

 

"Je li neatraktivnost uzrok potcijenjenosti pojedinih indeksa u regiji ili su još uvijek neotkriveni dragulji, teško je odgovoriti. Na desnom grafu stavili smo u omjer dva tzv. američka modela valuacije FED i BEER model i vidimo da su gore lijevo još uvijek potcijenjeni indeksi u Mađarskoj, Sloveniji i Poljskoj. Na posve drugom kraju su indeksi bh. burzi i crnogorske, koji su zapravo precijenjeni kad pogledamo odnos prinosa na državne obveznice i prinosa na zaradu dionica, a vidjeli smo i da su ti indeksi zapravo ytd i u minusu", objašnjava Blažeković.

Obveznice - "the" teme posljednjih mjeseci/godina su ESG obveznice

Obveznice - "the" teme posljednjih mjeseci/godina su ESG obveznice i retail obveznice. U većini CEE i Adria regije bilježimo državna ESG izdanja, bilo E, S ili G. Prema udjelu u ukupnom javnom dugu, zanimljivo je da prednjači Srbija, no to su samo dva izdanja.

Najveći broj aktivnih green izdanja, što bismo mogli staviti kao aproksimaciju razvijenosti ESG državnih bondova, ima Mađarska. Jedna od zanimljivosti ovog dijela marketa je izdanje Slovenske social obveznice i to u japanskim jenima, koja ja prošla vrlo uspješno, po čemu je Slovenija uspješno ušla na azijsko tržište te prema najavama očekujemo izdanje u kineskom juanu.

Eurostat, Bloomberg, Bloomberg Adria Analytics

 

Kad se prebacimo na coporate ESG segment, i tu je Mađarska prvak. Doduše, po segmentu zaduženosti nefinansijskog sektora prednjači u široj regiji, pa su tako mađarske kompanije duplo zaduženije u odnosu na npr. rumunske. No, prema broju i veličini izdanja mađarske kompanije osjećaju se vrlo komotno u izdanju ESG bondova, i to čak 52 posto trenutno aktivnih je u domaćoj valuti.

"Što se tiče povoljnosti ESG izdanja, pitanje je vremena i troška same uspostave ESG kriterija, dok na samom izdanju ipak dolazi do većeg suženja spreada u odnosu na plain vanilla bondove, kao i većeg bid to cover omjera (u 2023. npr. 18bps na green, a 17bps na plain u prosjeku, 3.2x-2.7x), a Rumunija 2024. 5x, 45bps. ESG je postao must have pa tako u svijetu bilježimo 5y CAGR uplata u sve vrste ESG fondova preko 13 posto, dok podsegment social bilježi najviši rast, preko 74 posto", navodi Blažeković.

Retail obveznice

Blažeković se osvrnuo i na sveprisutne retail obveznice, odnosno da li je za retail investitora bolje uložiti u državnu obveznicu ili trezorski zapis ili u običnu štednju.

U Adria regiji, Hrvatska je najbolji primjer kako privući višak raspoloživog dohotka na tržište kapitala. Definitivno, jedan od najboljih načina širenja finansijske pismenosti i baze investitora na tržištima kapitala može se smatrati retail obveznica/trezorski zapis. Naime, od početka prošle godine pa do danas udio retail duga je blizu devet posto ukupnog javnog duga uslijed sada već učestalih izdanja državnih obveznica i trezoraca.

Bloomberg, Bloomberg Adria Analytics

 

"Isplati li se to retail investitorima - apsolutno da. Naime, obveznica i štednja imaju dosta sličnosti, posebno u dijelu sigurnosti, dok kod poreza obveznica u Hrvatskoj ima prednost s obzirom na to da se na štednju plaća porez. Naime, razlika između kamatne stope na dvogodišnju državnu i prosječnu kamatnu stopu na depozit sličnog dospijeća je 1,8 postotnih poena. Isti takav primjer imamo i kod Rumunije, koja je pri vrhu udjela narodnog duga, nakon Mađarske. Ostaje pitanje, hoće li retail investitori nakon ulaganja u državne obveznice posegnuti za drugim proizvodima poput korporativnih obveznica ili dionica ili će samo pasivno promatrati kako im kupon sjeda na račun", kaže Blažeković.

Unatoč širenju ponude na tržištima kapitala u Adria regiji, još postoji niz proizvoda koji bi mogli proširiti bazu investitora. Nalazimo se u pogodnom krajoliku za obnovljive izvore energije, dodaje analitičar, te bi etiketa green država zasigurno povećala interes stranih investitora za green izdanjima u regiji. To je jedan od način diverzifikacije.

"S druge strane specifični proizvodi poput inflation indeksiranih bondova bili bi u budućnosti vrlo poželjni kada i ako inflacija ponovo postane main topic te bi bili sjajan proizvod zaštite od inflacije. No, ipak mislim da smo u Adria regiji još daleko od takvih proizvoda. Tržišta kapitala Adria regije se bude, ali u dijelu obveznica, pogotovo retail i green, dok kod dionica mislim da tržište još uvijek drijema", zaključio je Blažeković.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar