.webp){kind=icon}
Investicije su ključni motor ekonomskog rasta i dugoročnog razvoja svake države. One ne samo da podstiču otvaranje novih radnih mjesta, već i unapređuju infrastrukturu, poboljšavaju životni standard i jačaju konkurentnost zemlje na globalnom tržištu.
Ulaganja igraju ključnu ulogu u povećanju produktivnosti i uvođenju inovacija koje su od esencijalnog značaja za održivi ekonomski razvoj.
Posebno su važna ulaganja u strateške sektore poput energetike, koja omogućavaju prelazak na zelenu energiju i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.
Bosna i Hercegovina (BiH) se nalazi na prekretnici, sa značajnim potencijalom za privlačenje stranih investicija i ostvarivanje dugoročnog ekonomskog rasta. Investicije i energetska tranzicija presudne su za budućnost kako svijeta tako i Bosne i Hercegovine. U trenutku kada se globalno suočavamo s izazovima održivog razvoja, transformacija naše ekonomije nikada nije bila potrebnija.
Upravo o tome su na Bloomberg Adria konferenciji u Sarajevu - Investicije 360 - "Kako investicijama staviti BiH na mapu svjetskog tržišta?", govorili vrhunski stručnjaci iz različitih sektora – strani investitori, predstavnici Vijeća stranih investitora, međunarodnih finansijskih institucija, komercijalnih banaka, kao i agencije za unapređenje stranih investicija.
Kroz njihova iskustva uvidjeli smo da postoji dosta prepreka na putu ka privlačenju kapitala, ali da je ipak mnogo više prilika koje se konstantno otvaraju za investitore u Bosni i Hercegovini. Kao najveće probleme istakli su zakonske regulative koje produžuju rokove i tako odugovlače realizacije investicija.
Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora kazala je da je jako važna saradnja na svim nivoima. Pojednostavljenje procedura i skraćivanje rokova je nešto na čemu se mora i može radit. Trebaju nam provodiva i jasna rješenja.
"Trudimo se da budemo partneri svima i da budemo podrška u usvajanju povoljnijih rješenja na svim poljima. Bez obzira na to koliko neka zakonska rješenja bila dobra, uvijek negdje postoje prepreke za njihovo provođenje", kazala je Miovčić.
Energetika najinteresantnija investitorima
Prema njihovim dosadašnjim analizama, energetika je ta koja se u BiH izdvojila kao potentan sektor za ulaganje. Iskustvo pokazuje da je za ovaj sektor najveći interes. Tu su još turizam, prerađivačka industrija i nearshoring za one koji traže potencijalne saradnike za daljnji razvoj.
Miovčić kaže da je interes investitora konstantan. "Unapređenje poslovne klime utječe na investitore, tu smo u zastoju iako su naše kompanije dobri poslovni ambasadori da je ovdje sigurno ulagati, mnogo toga još nije posloženo. Mnogo je i negativne retorike i imidža koji doprinosi lošoj slici za potencijalne investitore", kazala je.
Pravna nesigurnost je nešto na čemu treba raditi, Miovčić kaže da je to ozbiljan izazov i ne treba to da nam bude kamen spoticanja za velike investicije, već prilika za poboljšanje.
Prema mišljenju Armina Ridžalović, šefa Ureda IFC za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, investicije vežu i inovacije, i u ovom smjeru jako je važna podrška međunarodnih institucija.
"Izazov, kada je riječ o BiH, jeste da privatni kapital nije nešto što je najbolje regulirano. Kompanije nemaju novca da realiziraju projekte same, zato mi pokušavamo mobilizirati privatni kapital i pomoći im u realizaciji značajnih investicija", kazao je Ridžalović.
Pojasnio je da nismo baš kultura velikog zaduživanja i realiziranja investicija. Energetska tranzicija, infrastruktura su nešto u čemu najviše djelujemo.
Olakšano finansiranje
Prema njegovom mišljenju, potencijal je veliki, al dosta toga se ne realizira. "U narednom periodu ćemo, nadam se, imati bolji trend kada je riječ o investicijama. Mnogo je infrastrukturnih projekata koji čekaju, a privatni kapital i mi ćemo tome sigurno doprinijeti u narednom periodu", kazao je.
Osvrnuo se na značaj finansiranja, te na to da je u okruženju u kojem se nalaze privrednici polje niskih kamatnih stopa, koje je u ovom slučaju dobro samo za privatni sektor. Ali kada je riječ o investicijskom finansiranju, oni tu nisu spremni da ulažu, što usporava kompletan ciklus.
"Kratkoročno zaduživanje je trenutno dobro samo za privatni sektor", kazao je.
Javno privatno partnerstvo je nešto čemu se trenutno posvećuju, kaže Ridžalović, jer mišljenja su da su to dobri projekti od interesa za sve.
"Značajne investicije jesu one infrastrukturne, ako ih pokrenemo, sve drugo će ih pratiti", zaključio je.
Almir Gredić, član Uprave odgovoran za Korporativno bankarstvo UniCredit Bank d.d., istakao je značaj saradnje bankarskog sektora s privredom, jer prema podacima, oko 90 posto internacionalnih preduzeća odabire upravo njihovu banku kao potencijalnog finansijera.
"Imamo mlade i sposobne ljude koji znaju iznijeti velike infrastrukturne i energetske projekte. Do sada je finansirano oko 40 miliona eura samo za fotonaponske elektrane, kroz saradnju s EBRD-om konstantno tražimo prilike, pa tako kroz kreditne linije učestvujemo i u Koridoru 5C. Važna je veza s našim privrednicima i time se vodimo kroz poslovanje", kazao je.
Privatni kapital potrebno pravilno usmjeriti
Najviše investicija, prema njegovom mišljenju, dolazi iz privatnog kapitala, međutim fali nam novih investitora, ne onih koji reinvestiraju. Kako kaže, to nas zadržava na mjestu, ne možemo se dalje razvijati, GDP nam ostaje isti.
"Mala i srednja preduzeća rastu i razvijaju se, ali motori pokretači su veliki infrastrukturni projekti kojih nedostaje", rekao je.
Pravna sigurnost je nešto što je i prema njegovom mišljenju trenutno najbitnije. Kažu investitori su u vakuumu koji se treba zatvoriti. "Jesmo potentni, ali ne treba uvijek da budemo samo potencijal".
Iako je energetika sektor koji je najviše tražen, tu postoje dvije problematike, pored zakonske, tu je i nemogućnost spajanja na mreže. 110 kW mreža je već popunjena, a 220 kW i 400 kW je još uvijek dostupna, ali ne u punoj mjeri. Ovdje je infrastruktura ta koju moramo riješiti, kako bi investitori došli i pokrenuli projekte.
Sanela Karić, direktorica korporativnih poslova Adriatic Metals BH, kazala je da su do sada unijeli 250 miliona dolara u BiH i time izgradili jedan rudnik i zaposlili stotinu domaćih ljudi.
"Snaga nam je timsko igranje i visokoobrazovani ljudi koji učestvuju u jednom ovako velikom projektu. Najveći problemi su svakako zakonodavne i administrativne prepreke. Nije jednostavno, ali pokazalo se da je moguće", kazala je.
Za otvaranje jednog rudnika prema nekim svjetskim prosjecima potrebno je 18 godina, oni su ga, kako je Karić rekla, i pored svih izazova otvorili za samo sedam.
"Najveći investitori se sada nalaze u problemima jer su stopirane ogromne finansijske podrške, ali zbog neprovođenja energetske strategije oni sada nisu dostupni", dodala je.
Maida Bećirović, sekretarka FIPA-e, prilikom izlaganja istakla je da na nivou države ne postoji jasna strategija upravljanja stranim investicijama, što stvara dodatne probleme.
"Mi želimo promovirati sav potencijal koji imamo. Jako je bitno da budemo konkurentni u odnosu na susjede, jer nas investitori posmatraju kao region", kazala je.
U prilivu direktnih stranih investicija, prema podacima FIPA-e, u prošloj godini oko 60 posto čine reinvestiranja postojećih investitora, malo je novih koja se realiziraju.
Bećirović je istakla kako je pored nedefiniranja zakonskih regulativa i njihovog sporog provođenja, nedostatak infrastrukture također ključan kada je riječ o novim investicijama.
"U ovom slučaju trebamo raditi na razvoju poslovnih zona, logistika i infrastruktura su tu ključne, trebamo to imati na umu kada želimo privući nove investicije", rekla je Bećirović.
Prema mišljenju panelista, jasno je da naša zemlja ima puno toga za ponuditi – od strateške lokacije, mladog i obrazovanog kadra, do ključnih sektora poput energetike, infrastrukture i IT tehnologija. Međutim, izazovi s kojima se susreću investitori moraju se prebroditi samo zajedničkim radom i učešćem svih strana.
