Konferencija Bloomberg Adria "INVESTICIJE 360", koja je održana u Sarajevu, pružila je dubok uvid u trenutnu investicijsku klimu u Bosni i Hercegovini, ali i široj regiji i svijetu. Vrlo detaljno, uz mnoštvo korisnih informacija, osvrnuli smo se na tri ključne teme koje interesuju potencijalne ulagače - Kakve su prilike i izazovi prilikom investiranja u BiH u različitim sektorima, kakav je investicioni potencijal domaćeg energetskog sektora te najnoviji globalni i domaći trendovi u ulaganju.
Stručnjaci, analitičari i predstavnici vodećih investicijskih i poslovnih organizacija okupili su se kako bi osvijetlili ključne odgovore na pitanja o ulaganju, s posebnim naglaskom na sektore koji su u BiH povoljni za investiranje, prepreke koje se kriju iza prilika te na rješavanje problema s ciljem razvoja i pozicioniranja BiH na svjetskoj sceni.
Analizom Bloombergovog stručnjaka za makroekonomiju Mihaela Blažekovića, koji je dao iscrpan odgovor na pitanje gdje su BiH i regija na karti tržišta kapitala, započeli smo ovu jesenju biznis konferenciju.
"Da, tržišta kapitala Adria regije se bude, ali u dijelu obveznica, pogotovo retail i green, dok kod dionica mislim da tržište još uvijek drijema", naglasio je.
Promo/Bloomberg Adria
Do sada je 2024. godina bila idealna za Adria regiju, kada je riječ o prinosu dioničkih indeksa. U pogledu BiH, Sarajevski SASX10 indeks je narastao 11 posto ytd, dok je banjalučki BIRS u minusu 5 posto, rekao je Blažeković predstavljajući situaciju na različitim berzama.
"Što se tiče valuacije, BIRS je precijenjen, dok je SASX10 fer vrednovan te ne očekujemo dodatan rast tih dioničkih indeksa", kazao je on.
Investicijski fondovi u BiH čine samo 2,1 posto BDP-a, dok su u Sloveniji i Hrvatskoj znatno jači po imovini pod upravljanjem. Isto tako vrijedi i za mirovinske fondove, koji su beznačajni za tržište kapitala u BiH. Što se tiče ESG obveznica i retail obveznica, također, BiH znatno kaska za ostalim zemljama Adria regije, no ostaje potencijal ako se država odluči za takav oblik izlaska na tržište kapitala, posebno zbog rastućih depozita i realnog rasta plata stanovništva.
MBI10 odnosno indeks u Sjevernoj Makedoniji, zahvaljujući performansu bankarskog sektora (43% indeksa), trenutno je dionički indeks u Adria regiji koji ima najviši prinos. Kad pogledamo ostale indekse u regiji, i tu investitori mogu biti zadovoljni s obzirom na to da su outperformali i širi evropski Stoxx 600, ali i američke SPX i Nasdaq. Sve u svemu, pozitivna prognoza našeg analitičara za investicijsko tržište u regiji.
Koji sektori u BiH su najbolji za ulaganje i šta su potencijalni izazovi za investitore
Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za privlačenje stranih investicija, čime bi ostvarila dugoročan ekonomski rast, a posebno ima šta ponuditi u sektoru energetike, finansija, turizma, telekomunikacija… Međutim, suočavamo se i s mnogim izazovima, od složenog regulatornog okvira do potrebe za dodatnim investicijama u infrastrukturu i digitalizaciju.
Panel "Investicije u BiH" okupio je ključne učesnike koji se bave ulaganjima, kako bismo kroz njihova iskustva uvidjeli prepreke na putu ka privlačenju investicija i prilike koje se investitorima otvaraju na tržištu BiH.
Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora Sanja Miovčić, direktorica korporativnih poslova Adriatic Metals BH Sanela Karić, šef Ureda IFC Bosna i Hercegovina i Crna Gora Armin Ridžalović, sekretar FIPA Maida Bećirović i član Uprave odgovoran za Korporativno bankarstvo UniCredit Bank d.d. Almir Gredić prvo su predstavili svoje uloge u investicijskom svijetu.
Direktorica korporativnih poslova u Adriatic Metals BH Sanela Karić istaknula je izazove s kojima se prilikom svog rada suočila kompanija na čijem je čelu, u odnosu na korist koju sa sobom donosi ovakva kompanija.
Promo/Bloomberg Adria
"Adriatic Metals je jedan od najvećih poslijeratnih investitora u BiH, unijeli smo 250 miliona dolara u BiH i potrošili ih za izgradnju našeg rudnika. Izazovi postoje u svakom poslu, ali ono što nam daje snagu sve vrijeme jeste jedno timsko igranje i opredijeljenost visokoobrazovanih ljudi da učestvuju u ovako velikom projektu za BiH. Ja kad spomenem da smo ishodovali 450 dozvola na četiri nivoa vlasti, svi ostanu malo šokirani, naravno da je to izazov i naravno da je to problem, ali ja volim reći da mi zaspimo s problemom, a probudimo se s rješenjem. Mi ne možemo čekati ništa, ni vlast, ni zakonodavstvo, ni relaksaciju propisa, ni lakši rad sa birokracijom i jednostavno moramo raditi svaki dan", kazala je ona, istaknuvši pozitivan primjer u kojem su rudnik otvorili za sedam godina, iako je uobičajeno da takvo nešto potraje 18 godina.
Izvršna direktorica u Vijeću stranih investitora Sanja Miovčić predstavila je rad ove poslovne asocijacije, opisujući dvodecenijsko iskustvo intenzivne saradnje s vlastima i kompanijama s ciljem stvaranja što povoljnije investicijske klime.
"Trudimo se biti partneri donosiocima odluka i podrška u usvajanju povoljnijih rješenja. Svjesni smo koliko je ovdje podijeljeno i kompleksno društvo i za poslovanje i za život. Mi smo servis za podršku prije svega našim kompanijama, članicama", kazala je.
Šef Ureda IFC u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori Armin Ridžalović naglašava da je njihova uloga rušenje negativnih narativa i prepreka za investiranje.
"Mi u javnosti imamo narativ da privatni kapital nije nešto dobro i problemi u velikoj mjeri dolaze iz tog narativa. Mi imamo više od 100 elektroenergetskih projekata, koji stoje jer Elektroprivreda BiH to ne može sama. Tu negdje vidimo našu ulogu, da napravimo most javnog s privatnim sektorom. Naši klijenti su najmanje zaduženi u regiji i samim tim ostaje puno prostora za investiranje. Naš fokus je da prije svega otključamo prepreke koje stiču energetske tranzicije, infrastrukture i digitalizacije", rekao je on.
Član Uprave odgovoran za Korporativno bankarstvo UniCredit Bank d.d. Almir Gredić na prvo mjesto u ovoj kompaniji stavlja kvalitetne ljude, koji su vodeći fokus kompanije.
"Mi iste proizvode imamo u cijeloj Evropi i većina banaka nudi iste finansijske proizvode. Šta nas razlikuje od drugih? To su ljudi. Oni su ključni u svakom poslu, pa i u bankarskom. Imamo mlade i sposobne ljude. Zatim, izuzetno smo aktivni i tražimo i pronalazimo prilike kroz kreditne linije. Trudimo se dati dodatni impuls našim privrednicima", rekao je.
Maida Bećirević je sekretar FIPA-e, Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, koja je istaknula da kod nas ne postoji jedinstvena strategija i zakonska regulativa za privlačenje investicija te da oskudijevamo u velikim projektima.
"U tom pravcu, najviše sarađujemo s entitetskim vladama, nižim nivoima, a onda smo uključili i privrednike i Vijeće stranih investitora. U sinergiji svih nas, gledamo da promovišemo onaj potencijal koji BiH ima. S druge strane, ne treba zanemariti činjenicu da smo mi u svakom pogledu mala zemlja i da nas investitori gledaju kao regiju. Stoga, naš prvi zadatak bi bio da budemo konkurentni u odnosu na regiju. Mi pokušavamo na sve načine istaknuti prednosti BiH koje imamo, a o tome govori to da oko 60 posto investicija čine reulaganja. To šalje poruku da iako je teško, nije nemoguće ostvariti profit u BiH i da kompanije koje rade ovdje već i šire svoje poslovanje", poručila je.
Na pitanje zašto je Adriatic Metals odabrao baš BiH da posluje, Karić pored prednosti naše zemlje navodi i da je politička klima bila odgovarajuća u tom trenutku. S druge strane, saglasna je s Bećirović da trenutno nedostaje strateško opredjeljenje BiH kada je riječ o tržištu.
"Moramo znati ide li BiH u smjeru rudarstva, turizma, energetike? Gdje? Moraju donijeti opredjeljenje da bi mi investitori mogli ići tim putem. Mi smo prilično frustrirani u udruženju, gdje sam dobila podatak da je tri milijarde investicija obustavljeno zbog potpune pravne nesigurnosti prilikom zelene tranzicije", istaknula je ona.
Almir Gredić s pozicije kreditora objašnjava da većina investicija dolazi iz privatnog i domaćeg kapitala te tvrdi da u BiH nema novih investitora i reinvestiranja upravo zato što imaju probleme ovdje. U tome vidi problem jer smatra da se, uprkos značaju malih preduzeća u privredi, ne možemo razvijati bez velikih projekata, pogotovo infrastrukturnih.
Promo/Bloomberg Adria
Grad Tešanj navodi kao dobar primjer u kojem su privrednici naučili vladin sektor o svojim potrebama te ih "natjerali" da osiguraju potrebne uslove i infrastrukturu za njihove investicije. "Tešanj ima jako udruženje privrednika koje diktira kantonalnoj vladi potrebe i želje investitora. Kakanj, Gradiška isto. Trebamo tako postaviti stvari, da privrednici daju zadatke mikronivoima u kojem smjeru treba da idu", naveo je primjere pozitivnog razvoja investicija na lokalnom nivou.
Maida Bećirović je saglasna da je potrebna infrastruktura za velike investicije i da to nisu samo putne komunikacije, te da je potrebno ubrzano raditi i na digitalizaciji.
U Vijeću stranih investitora, govoreći o najprivlačnijim sektorima za strane ulagače, ističu energetiku kao sektor koji se u BiH posebno izdvojio kao potentan za investiranje. Sanja Miovčić kaže da je uprkos neharmonizaciji propisa u tom segmentu, interes investitora i dalje najveći. Navodi primjer politički nestabilnog njemačkoj područja koje je ipak značajan privredni uspjeh. Zatim, kao potentan u BiH navodi i sektor turizma, te prerađivačke industrije, kao uvijek atraktivan.
Na kraju, Gredić kao ključno postavlja pitanje: "Gdje smo za pet godina?", a kao najperspektivnije sektore izdvaja finansijski i telekomunikacijski. Dvije prednosti BiH kod stranih ulaganja za koje ističe da bi bilo šteta ne iskoristiti su niske kamatne stope i niska cijena električne energije. Kada je riječ o energetskom sektoru i ulaganju, smatra da tu BiH ima problema. Npr. kapacitet elektroenergetskih mreža u BiH je već popunjen ili je na nekima ostalo malo prostora te ističe da bi fokus trebao biti na pripremi mreže za nove investicije.
Želja za držanjem monopola koči demokratizaciju energetskog tržišta
Gredićeva završnica o energetskom sektoru bila je odličan uvod za narednu diskusiju tokom Bloombergove konferencije o investiranju, koja je održana u Sarajevu 5. novembra. Jedna od najvažnijih tema današnjice kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za cijeli svijet, upravo je prelazak na zelenu energiju. Na panelu "Gdje nas vodi energetska tranzicija" smo se sa stručnim sagovornicima osvrnuli na to gdje se BiH nalazi na tranzicijskom putu sa "prljave" na "čistu" energiju.
Lako je nabrojati glavne izazove u tom smislu. Oni obično nisu daleko od zastarjele infrastrukture, loših zakonskih propisa i komplikovanog sistema. Međutim, "svaka sunčeva zraka koja se ne koristi za energiju je propuštena prilika za bolji, čišći svijet, ali i održiviju ekonomiju", što je i poruka glavnog urednika Bloomberga sa samog početka razgovora o ovoj temi, u kojoj smo zajedno s izvrsnim sagovornicima pokušali otvoriti nove prilike.
Član upravnog odbora RESET-a - Centra za održivu energetsku tranziciju Damir Miljević ističe ogroman potencijal BiH za prelazak na obnovljive izvore u odnosu na regiju s obzirom na to da smo jedini koji imamo dovoljno tehničkog i ekonomskog potencijala.
Promo/Bloomberg Adria
"Imamo i vjetra, i hidra i solara, za razliku od Kosova koje nema takvo rješenje, Sjeverna Makedonija uopće nema vjetra, Crna Gora ima manje vjetra nego mi. Srbija ima vjetar, ali ga nedovoljno koristi. Mi treba da energetski prelazak smatramo kao potencijal i šansu, a ne kao obavezu", kazao je, objašnjavajući da ubrzo počinje i naplata za korištenje "prljave" energije te da će kompanije zahtijevati od nas zelenu energiju kako bi uopće htjele investirati u BiH.
Ono što Miljević posebno ističe jeste da u BiH nažalost postoji otpor demokratizaciji energetskog tržišta. Naime, tržište električne energije je važan indikator investitorima o tome u kojem pravcu se kreće cijena struje na tržištu na kojem planiraju investirati, ali BiH uporno ne uspijeva uspostaviti tržište električne energije
"Zakon o tržištu električne energije je sada tek ušao u javne konsultacije. Kasnimo u segmentu demokratizacije, decentralizacije tržišta i pravimo puno bespotrebnih prepreka samo jer neko i dalje misli da može imati monopol nad tržištem električne energije", kazao je Miljević.
Dao nam je i uvid u to na koji način je energetski sektor regulisan u BiH, navodeći da zakonski propisi kod nas omogućavaju transparentno dodjeljivanje investicija, ali da je BiH jedina zemlja u regionu koja ne koristi taj sistem, kao što su aukcije.
"Imamo tri zakonska okvira, a tu imate relativno različite situacije, u Brčko distriktu osim zakona nema nikakve implementacije, nema podzakonskih akata. Oba entiteta imaju aukcije u zakonima, ali opet nema podzakonskih akata pa se to ne primjenjuje. Tamo gdje imamo odgovarajuće regulative i imamo podzakonske akte, imamo i otpor na terenu. Mi vodimo spor pred regulatorima da neko ko je dobio status prozjumera, Elektroprivreda RS-a im ne da ugovor, jer imaju političku odluku da to ne rade. Mi imamo državu u državi. Otpor sve tri elektrodistibucije. U FBiH smo prvi imali situaciju da su stotine firmi zbog poskupljenja stavile solare, ali je bilo krivično djelo da to puste u mrežu, sad već imaju odgovarajući zakonski akti. Imamo čudnu situaciju gdje ima novca za investiranje, a imamo i mnogo pravilnika koji nisu doneseni. U FBiH fali 13 pravilnika, u RS-u 7-8 da bi se taj pravni sistem zaokružio", pojasnio je Miljević.
Aukcija u zakonskom propisu, koje ne koristimo, dotaknuo se i zamjenik direktora Senior Bankar EBRD-a Tamir Mostarac, govoreći o tome šta nam je potrebno za privlačenje većih investicija u ovaj sektor, odnosno šta nam pravi problem na tom putu.
"Aukcije su u drugim zemljama regiona bile motor za razvoj, a mi to nemamo. Zatim imamo problem pravnih regulativa u energetskom sektoru države, ali i problem državnog zemljišta", istaknuo je Mostarac.
Project manager u UNDP-u Aldin Međedović ističe da u BiH i dalje 2/3 energije dolazi iz "prljavih" izvora uprkos tome što smo još 2006. ratificirali sporazum o osnivanju energetske zajednice, čime smo se obavezali transponovati pravnu stečevinu EU u naš pravni sistem.
"Privlačenje investicija implicira poštivanje međunarodno preuzetih obaveza. Ono što je bitno za nas, pored zakonske regulative je i strateška odrednica zemlje u tom pravcu. Potrebni su nam i podzakonski akti koji bi omogućili provođenje zakona. Navest ću jedan primjer: Radili smo na instaliranju solarnih elektrana u domaćinstvima i nailazili smo na različite poteškoće u zavisnosti od toga koji je nivo vlasti, jedni to tretiraju na jedan način, drugi na drugi. To usporava proces. Bilo bi dobro da imamo i jasno određene obaveze", kazao je on.
Ulaganje u nekretnine – tradicija osvježena novim trendom
Trendovi u ulaganju na svjetskom i domaćem planu posebno su zanimljiva tema kojom smo zaokružili priču o investicionim prilikama. Dobili smo informacije o tome kako građani mogu investirati, čak i od kuće, te prijedloge velikim ulagačima za ulaganja u najpopularnije sektore.
Neke od teza posljednjeg panela su da tehnološke kompanije nastavljaju privlačiti rekordne iznose investicija, ali da im je potrebna transformacija kako bi prošli kroz krizu. Brokerske kompanije ukazuju na brojne mogućnosti investiranja na bh. tržištu, a bilježe i značajan porast aktivnosti manjih ulagača. Tradicionalno omiljeno tržište za ulaganje kod nas su nekretnine, ali najnoviji trend, u trenutku sve veće osviještenosti o klimatskim promjenama i potrebom za prirodom, postaje zelena gradnja.
Najbolji pogled na trendove i tradiciju ulaganja u nekretnine u BiH ima jedan od panelista na ovu temu izvršni direktor MM Real Estate Minet Musić, koji ističe da još uvijek čvrsto vjerujemo u to da su nekretnine najsigurniji vid ulaganja.
Promo/Bloomberg Adria
"Ljudi u našoj regiji su tradicionalno vezani za investiranje u nekretnine, naši djedovi su investirali u zemlje i šume, i navikli smo da imamo svoj dom. Drugi razlog je nerazvijeno tržište kapitala, što znači da ljudi nemaju baš previše alternative za investicije i u nekretninama pronalaze sigurno utočište gdje će plasirati svoj novac u sve nesigurnijem tržišnom ambijentu", kazao je Musić.
Promjene u svijetu donose promjene na ovo tradicionalno tržište te zelene nekretnine postaju sve popularnije za gradnju. Kecman naglašava da se uslijed klimatskih promjena i potrebe za zelenim rješenjima stvorio i ovaj trend, u kojem treba razlikovati zelenu gradnju u smislu korištenja zdravih materijala i u smislu energetske održivosti.
"U BiH se malo promijenio način razmišljanja ljudi, koji treba još da se promijeni i ima premalo dizanja svijesti ljudi o okolini. Mislim da javnost nije najbolje upućena u to šta to znače zelene nekretnine, a također ni vlast. Kada govorimo investitorima, tu treba posebno naglasiti da su fokusirani uglavnom samo na profit i da treba napraviti i isplativu priču", naveo je on, ali ističe da ljudi sve više imaju potrebu za ekološki prihvatljivijim življenjem: "Klijenti sve više preferiraju nekretnine izvan centra grada, izvan urbane sredine, pogotovo kod nas na planine. Ljudi bježe od zagađenja i žele imati više dodira s prirodom".
Branko Kecman, direktor kompanije Advantis Broker, kaže da naše tržište pruža dosta prilika za investiranje, među kojima su ulaganje u obveznice i nekretnine, ali je moguće i učešće na svjetskom tržištu.
Promo/Bloomberg Adria
Po definiciji investiranja, državne obveznice se smatraju najsigurnijim ulaganjem, a ono što Kecman preporučuje je da sredstva od zakupa nekretnine ulažete u obveznice ili akcije na berzi s obzirom na to da se sredstva od zakupa ukamaćuju i povećavaju svakog dana, prilikom čega značajno povećavate ukupnu zaradu. U konačnici, na taj način puno brže možete sakupiti novac za kupovinu sljedeće nekretnine.
"Za ulaganje u obveznice vam je potrebno minimalno 100 KM, što znači da bilo ko ko izdaje neku nekretninu može uložiti u obveznice i na taj način početi odmah ostvarivati zaradu kroz kamatu od obveznica ili kod ulaganja u akcije kroz dividendu i rast cijena akcija", pojašnjava Kecman.
Nermin Hadžić, izvršni direktor Bloomteqa, govoreći o očiglednom tehnološkom napretku, ističe da je umjetna inteligencija ono na šta se svi trebamo maksimalno fokusirati. Dok svijet korača u tom smjeru, on pravi i razliku između SAD-a i Evrope u stepenu razvoja, navodeći izostanak podsticaja u Evropi kao glavni uzrok problema na tržištu.
"Evropa ima problem jer ne nagrađuje inovacije u velikoj mjeri, kako je to prisutno u svijetu. Kod nas su to najviše kompanije koje rade automatizaciju kreativne prirode i to je budućnost. Ove kompanije trebate prigrliti. Fokus je i dalje na AI-u, on je važan za bazične procese i trebamo ga pustiti da se razvija", rekao je Hadžić, ističući da AI nisu samo autonomna vozila i dronovi, nego automatizacija i pojednostavljenje u stvarnom svijetu.
Nažalost, u BiH nemamo velikih ulagača u AI i svjetske kompanije nemaju interese da se brojnije šire na naše malo tržište. Međutim, postoji mnogo prostora za svrsishodno uvođenje umjetne inteligencije poput automatizovanog supporta kako bi ljude koji su u kompaniji radili podršku efikasno rasporedili na druge pozicije.
Direktorica za isporuku u kompaniji CODAXY Radmila Kecman ističe da se inovacije dešavaju globalno i da u tom smislu nema potrebe za utrkivanjem, te da bi bilo korisno za početak implementirati pozitivne primjere iz svijeta: "Razvoj inovacija se dešava na velikim univerzitetima, što mi nemamo. Treba da primijenimo postojeće inovacije", kazala je.
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Hadžić je dodao da se "IT community treba fokusirati, pored strateškog partnerstva s Amazonom, Microsoftom i drugim velikim kompanijama, na ukrupnjavanje jedinica i partnerstvo unutar države: "Mi imamo puno manjih kompanija u BiH, to je za svjetski standard sitno", rekao je, naglašavajući potrebu da se u ovom poslu prevaziđe ego kako bismo svi zajedno prevazišli izazove kojima je industrija izložena.
Direktor Advantis Brokera Branko Kecman istaknuo je da oni pružaju i digitalne usluge investiranja u koje se možete uključiti i uz pomoć mobilnog telefona.
"Klijenta ne moramo uživo ni vidjeti, što je za zemlju u kojoj živimo velika stvar. Mnogo toga je automatizovano da klijent ne bi morao čekati bilo koju informaciju. Mi trenutno možemo ponuditi svim građanima Bosne i Hercegovine ulaganje na svjetskim berzama s veoma malim početnim iznosima, koji se kreću od 1.000 KM. Imamo dosta klijenata. I imate platformu na svom telefonu 24 sata dnevno", rekao je.
U konačnici, za završetak konferencije, savjetuje da je idealno vrijeme za početak razmišljanja o ulaganju još u srednjoj školi, a da bismo znanje o kamatama, porezu i razvijanju biznisa koje smo naučili uz monopol trebali konačno iskoristiti u stvarnom životu.
Konferenciju Investicije 360 podržali su: Unicredit bank, MM Real Estate, Adriatic Metals i Advantis Broker.
.webp){kind=icon}
