Zbog otkazivanja ugovora sa stranim partnerima, oko 1.110 radnika iz drvne i prerađivačke industrije u Republici Srpskoj ostalo je bez posla. Kriza u zapadnoj Evropi najviše je pogodila ove sektore zbog njihove izvozno orijentisane prirode, dok se ukupna zaposlenost u RS-u blago smanjila.
Ministar rada RS-a Danijel Egić pojasnio je da smanjenje broja zaposlenih u ovim sektorima nije značajno utjecalo na ukupnu zaposlenost, jer je došlo do zapošljavanja u drugim sektorima.
"Činjenica je da ćemo se morati okretati drugim privrednim granama, odnosno napraviti privredni zaokret", smatra Egić.
Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, na dan 31. marta 2024. godine u RS-u je bilo zaposleno ukupno 289.755 osoba, od čega je 246.425 zaposleno u poslovnim subjektima, dok je 43.330 zaposlenih u preduzetničkom sektoru.
U poređenju s martom 2023. godine, ukupna zaposlenost smanjena je za 0,2 posto, a u odnosu na septembar 2023. godine za 0,3 posto.
Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u julu 2024. iznosila je 1.416 KM, što je 0,7 posto manje u odnosu na juni 2024., ali 10,8 posto više nominalno i 8,8 posto realno u odnosu na juli 2023. godine. Bruto plata u julu bila je 2.165 KM. Najviša neto plata isplaćena je u Finansijskim djelatnostima (1.909 KM), dok je najniža bila u Građevinarstvu (1.115 KM).
Nedostatak radne snage u cijeloj zemlji
Stručnjaci smatraju da zvanična statistika u našoj zemlji, ne odražava pravo stanje na tržištu rada te da nedostaje kvalifikovane radne snage. Povećan uvoz radnika postaje nužnost, a izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca trebale bi olakšati ove procese i pomoći poslodavcima.
Tako u našoj državi praktično postoje dva tržišta rada.
Jedno je konkurentno tržište rada s visokokvalifikovanom radnom snagom, na kojem vlada gotovo potpuna zaposlenost i gdje poslodavci vrlo brzo pronalaze ili mijenjaju radnu snagu. Drugo tržište je nekonkurentno, s neaktivnim i nekvalifikovanim radnicima, te onima čije kvalifikacije nisu tražene na tržištu rada. Na ovom tržištu je nezaposlenost izuzetno visoka, a osobe često trebaju dodatnu edukaciju ili prekvalifikaciju kako bi se aktivno uključile na tržište rada, kaže za Bloomberg Adriju Mersiha Mima Mehić, direktorica MojPosao.ba/Kolektiv.
Zvanična statistika u Bosni i Hercegovini ne daje pravu sliku nezaposlenosti, smatra i Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar.
"Ovo je posljedica distorzije koju stvaraju postojeće inicijative da se građani vode na evidenciji Zavoda za zapošljavanje samo kako bi ostvarili zdravstveno osiguranje, tako da je u Bosni i Hercegovini vjerovatno dosta manje nezaposlenih, moguće oko 187.000, shodno anketnoj stopi", kaže Čavalić za Bloomberg Adriju.
Analiza tržišta rada portala MojPosao.ba za prvi kvartal 2024. godine pokazuje nastavak trenda usporavanja u odnosu na proteklu godinu, ali i porast broja oglasa u specifičnim kategorijama poput građevinarstva i zdravstva. Primjećuje se zaustavljanje zapošljavanja u određenim industrijama uslijed različitih faktora.
U drugom kvartalu zabilježeno je povećanje potražnje za radnicima, što je uglavnom posljedica sezonskih poslova.
Prosječna neto plata šesnaesti mjesec zaredom nastavlja realno rasti usljed popuštanja inflatornih pritisaka, ali i manjka dostupnih radnika, pojašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije. Zaposlenost u BiH je rasla za jedan posto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti kvartal prošle godine, te je zaposlenost u bh. ekonomiji trenutno na istorijskom vrhuncu.
"Takođe, registrovana nezaposlenost pala je za 4,9 posto u prva četiri mjeseca ove godine što daje dodatan pritisak na rast plata s obzirom na sve manji bazen domaće radne snage", ističe analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Mihael Blažeković.
.webp){kind=icon}
