Ukrajina treba deminiranje, BiH ima iskustvo - zašto nema dogovora?

Dok se Ukrajina suočava s jednim od najvećih minsko-eksplozivnih zagađenja u modernoj Evropi, Bosna i Hercegovina nudi rijetko i dugogodišnje iskustvo koje bi moglo biti ključni resurs, iako formalna saradnja još čeka konkretne korake.

Rat u Ukrajini ostavlja iza sebe ogromne površine kontaminirane minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima, što  utječe na povratak stanovništva, obnovu infrastrukture i pokretanje ekonomskih aktivnosti. U takvim okolnostima, deminiranje nije samo humanitarno pitanje, već i preduslov za bilo kakav dugoročan oporavak zemlje.

Iskustvo Bosne i Hercegovine pokazuje koliko je taj proces složen i dugotrajan.

I gotovo tri decenije nakon rata, značajne površine i dalje su pod sumnjom kao minska polja, što ograničava razvoj pojedinih lokalnih zajednica, posebno u ruralnim područjima.

Prenos znanja i otvorena vrata saradnje

Predstavnici ukrajinskih centara za deminiranje u dva su navrata boravili u Bosni i Hercegovini u okviru posjeta koje je organizirao Norwegian People’s Aid, gdje su se upoznali s domaćim modelom protuminskog djelovanja.

Fokus je bio na organizaciji sistema, metodologiji rada i izazovima kroz koje je BiH prolazila tokom više od dvije decenije uklanjanja mina.

Upravo tu leži ključna prednost naše države.

Depositphotos

Za razliku od mnogih zemalja, BiH je prošla kroz dugotrajan i kompleksan proces deminiranja nakon rata, razvijajući pritom institucije, procedure i operativne modele koji su testirani u realnim, često izuzetno teškim uslovima.

Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC) danas raspolaže znanjem koje obuhvata planiranje i upravljanje akcijama, precizne metodologije čišćenja terena, upravljanje podacima, ali i obuku stručnog kadra.

Takvo iskustvo, kako navode iz BHMAC-a u razgovoru za Bloomberg Adriju, i takva vrsta razmjene znanja mogu biti od koristi državama koje se suočavaju s velikim minsko-eksplozivnim zagađenjem - poput Ukrajine

"Ovaj vid podrške je ponuđen i predstavnicima Ukrajinskih centara za deminiranje", naveli su iz BHMAC-a.

Dodaju da se međunarodna saradnja u oblasti deminiranja često suočava s izazovima koji uključuju usklađivanje institucionalnih okvira, pravnih procedura, kao i koordinaciju različitih međunarodnih aktera.

U praksi, značajan dio međunarodne saradnje odvija se kroz multilateralne mehanizme, poput saradnje sa Ženevskim međunarodnim centrom za humanitarno deminiranje (GICHD), kao i kroz sastanke država potpisnica Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina. 

BHMAC aktivno učestvuje u ovim forumima i kontinuirano doprinosi razmjeni iskustava i dobrih praksi. To znači da domaći stručnjaci ne nude samo operativno iskustvo, već i razumijevanje kompleksnih međunarodnih procedura i koordinacije.

Ipak, upravo tu leže i izazovi.

Međunarodna saradnja u deminiranju često zahtijeva usklađivanje pravnih okvira, institucionalnih nadležnosti i koordinaciju velikog broja aktera. Zbog toga, uprkos obostranom interesu, formalni bilateralni sporazum između BiH i Ukrajine još nije zaključen.

Bez obzira na to, vrata saradnje ostaju otvorena.

Kako kažu, BHMAC je izrazio spremnost da podijeli svoja iskustva i ekspertizu s Ukrajinom. Tokom ranijih razgovora ukrajinska strana je, uz BHMAC, razmatrala mogućnosti saradnje i s drugim državama koje imaju relevantno iskustvo u deminiranju.

"Do sada nije zaključen bilateralni sporazum o saradnji između Bosne i Hercegovine i Ukrajine u ovoj oblasti", ističu.

BiH je i ranije ostvarivala različite oblike međunarodne saradnje u oblasti protuminskog djelovanja, uključujući razmjenu iskustava i stručnu podršku s državama poput Turske, Sudana i Vijetnama.

Depositphotos

Prema procjenama iz januara 2025. godine, sumnjiva minska površina u našoj državi obuhvata 822,87 km², što čini 1,6 posto ukupne teritorije države. U približno 110 ugroženih općina, odnosno 1.261 lokalne zajednice, pod direktnim rizikom od mina živi 93.071 stanovnik.

Prema podacima BHMAC-a, u operativnoj evidenciji i dalje se nalaze 8.673 minska zapisnika, dok je od početka procesa deminiranja minska opasnost uklonjena sa 10.408 zapisnika.

Kad pogledamo Ukrajinu, ova zemlja se ubraja među najminiranije zemlje svijeta - procjenjuje se da je oko 25 posto njene teritorije, odnosno približno 139.000 kvadratnih kilometara, potencijalno zagađeno nagaznim minama, kasetnom municijom i drugim eksplozivnim ostacima rata.

Depositphotos

Zbog svega toga, znanje koje je BiH akumulirala tokom godina postaje sve relevantnije u globalnom kontekstu. Kako se sve više zemalja suočava s posljedicama sukoba, potreba za provjerenim modelima i praktičnim iskustvom raste.

Upravo tu BiH ima priliku da, osim vlastitog oporavka, odigra i važnu ulogu u međunarodnim naporima obnove i stabilizacije.