Potrošači u RS-u se žale na poskupljenja uprkos kampanji snižavanja cijena

Šesnaest tržnih centara u Republici Srpskoj učestvovalo je u kampanji "Društveno odgovorni" i smanjilo cijene određenih prehrambenih artikala i higijenskih potrepština. Iako Ministarstvo trgovine i turizma RS ističe ovu kampanju, koja je započela 1. avgusta, potrošači smatraju da kampanja ne donosi značajna poboljšanja i da su cijene, posebno hrane, i dalje visoke.

Građani se žale udruženjima za zaštitu potrošača zbog toga što su trgovci povećali cijene proizvoda koji nisu obuhvaćeni kampanjom. Prema njihovom mišljenju, ova kampanja služi samo kao maska za poskupljenja. Trgovci, koji učestvuju u kampanji dobrovoljno, odlučuju koje će artikle ponuditi po sniženim cijenama, a trajanje kampanje varira od jednog do tri mjeseca.

Jovan Vasilić iz Udruženja za zaštitu potrošača Zvono iz Bijeljine ukazuje na to da kampanja ne ispunjava očekivanja, navodeći da su trgovci samo snižavali cijene jednog proizvoda, dok su cijene drugih proizvoda rasle. On sugeriše da su potrebne sistemske, dugoročne mjere kao što su izmjene zakona o maržama i PDV-u.

On podsjeća na činjenicu da je otkupna cijena pšenice po kilogramu oko 0,36 KM, a da se za taj novac ne može kupiti jedna kifla. Vasilić upozorava da su udruženjima za zaštitu potrošača dodijeljena mala sredstva iz budžeta, dok zakon o potrošačima ne donosi značajne promjene.

"Potrebne su nam sistemske, dugoročne mjere. Mi sada među trgovcima imamo kartelsko poslovanje, a i to je blaga riječ", upozorava Vasilić.

Murisa Marić iz Udruženja potrošača Don Prijedor smatra da je iako namjera Ministarstva bila dobra, kampanja nije dala rezultate. Prema njenom mišljenju, tržni centri koriste ovu kampanju kao marketinški trik, dok su cijene drugih proizvoda ostale visoke.

Marić naglašava da sistemske mjere, poput ograničenja marže, predstavljaju jedino efikasno rješenje u borbi protiv inflacije.

"Kod nas očigledno ništa drugo ne pomaže već samo ograničenje marže koja će se strogo kontrolisati - zaključuje ona.

Ministarstvo je krajem prošle godine takođe organizovalo ovu kampanju koja je trajala do prve polovine januara ove godine. Od maja do kraja juna na snazi je bila Uredba o ograničenim maržama na određene namirnice. Međutim, po podacima Zavoda za statistiku RS, hrana je u maju bila skuplja za 0,8 odsto u odnosu na peti mjesec prošle godine, a za 0,1 odsto skuplja u junu u odnosu na isti mjesec 2023.

Globalni pad cijena hrane

Cijene hrane globalno su u julu blago pale, zahvaljujući smanjenju indeksa cijena žitarica koje je nadmašilo rast indeksa cijena biljnog ulja, mesa i šećera. Indeks cijena mliječnih proizvoda ostao je stabilan. FAO indeks cijena hrane (FFPI) iznosio je 120,8 bodova, što je 3,1 posto manje u odnosu na prošlu godinu i 24,7 posto ispod vrhunca od 160,3 boda zabilježenog u martu 2022. godine.

 

 

Prema najnovijoj analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije, u Bosni i Hercegovini se inflacija još od oktobra 2023. kreće oko ciljanih dva odsto.

 

 

U junu je ukupna inflacija bila još niža i usporila je na 1,6 odsto. Hrana je povukla ukupnu inflaciju u BiH, ali su smanjeni i inflatorni pritisci u ostalim kategorijama. Kao i u ostatku regiona, i u Bosni i Hercegovini usluge predstavljaju glavni faktor rasta cijena.