Od 15. marta počinje drugi val projekta "Zaključavamo cijene", a trajat će do 16. juna. Popis proizvoda sa sniženom cijenom proširen je sa 40 na 60 proizvoda. Međutim, ombudsmani za zaštitu potrošača BiH smatraju da odluka nije donesena u pravo vrijeme.
U novi popis uvršteni su i proizvodi koje koriste oboljeli od celijakije i dijabetesa. Naime, na prijedlog udruženja ovih grupa, trgovci su izašli u susret i cijene za četiri proizvoda za poseban režim ishrane snizili su i zaključali u naredna tri mjeseca, saopćili su iz Federalnog ministarstva trgovine.
Projekt koji je startao 15. decembra 2023. godine ocijenjen je uspješnim, kažu iz ministarstva dodajući da su kupci mogli uštedjeti na ovoj korpi proizvoda oko 15 do 20 posto. Proizvođači su ocijenili da je znatno poraslo zanimanje za proizvode koje su uvrstili u ovu korpu, te su se i oni dodatno angažirali da sudjeluju u nastavku projekta.
Čitaj više
Različita mišljenja o produženoj akciji 'Zaključavanje cijena'
Produženje akcije do 15. juna, sa većim brojem artikala, 50 plus
15.02.2024
Šta potrošači trebaju znati, a najčešće ne znaju o svojim pravima
Zakoni nisu usklađeni po entitetima, što stvara nejednakost među građanima.
19.02.2024
Rekordan broj žalbi potrošača u BiH
30 posto žalbi među sektorima isporuke električne energije, odvoza smeća, isporuke vode, usluga grijanja.
07.02.2024
Šest potrošačkih trendova na koje kompanije moraju obratiti pažnju u 2024.
Izvještaj donosi trendovi koji motiviraju potrošače za kupovinu.
19.11.2023
Analiza BBA: Rast maloprodaje u BiH među najvećim u Adria regionu
Maloprodaja u Adria regionu početkom ove godine pokazala je mješovitu sliku.
08.05.2023
Ipak, u prvom dijelu ovog projekta potrošači su istaknuli problem nedovoljno transparentnog označavanja proizvoda kod pojedinih trgovaca.
Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić kazao je da zamrzavanje cijena u ovom trenutku možda i nije najmudrija odluka koja je donesena. Iako odluka nije loša, kako ombudsman ističe, radi statistike je trebala biti donesena prije jednu ili dvije godine.
"U trenutku zamrzavanja cijene su bile na vrhuncu. Već sada imate na stranicama UN-a da su cijene na slobodnim svjetskim tržištima od ljeta 2022. godine u padu, za 20 do 40 posto većine proizvoda, osim šećera. To se polako reflektira i te cijene se vrlo brzo mogu vidjeti na policama u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj", kazao je Marić uoči panel rasprave ''Dan potrošača u službi financijske sigurnosti'' koja je organizirana na Ekonomskom fakultetu SUM-a, u suradnji s GS1 BiH.
Spomenuo je i kazne za kršenje zaštite potrošača, rekavši kako su one propisane raznim zakonima, a kreću se u rasponu od 500 maraka do 20.000 maraka.
"Kazne su sasvim adekvatne. Međutim, problem je što nedostaje broj inspektora na terenu. Županijski inspektorat u HNŽ-u ima ukupno četiri inspektora. Ako uzmemo u obzir da u županiji ima preko tisuću dućana, oni fizički ne mogu obići sve objekte, ugostiteljske objekte, kafiće, hotele ili trgovine", naglasio je on.
Govoreći o načinu sprječavanja ''divljanja cijena'', Marić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina slobodno ekonomsko tržište, kapitalističko i demokratsko uređeno tržište, te da se razlike u cijenama ne mogu regulirati.
Digitalne prevare
U prošloj godini zabilježen je rekordan broj prijava kršenja potrošačkih prava s ukupno 1400 žalbi. Marić je upozorio i na prevare u digitalnom poslovanju koje se značajno razvilo u BiH od pandemije koronavirusa.
Kako je kazao, oko 99 posto žalbi uspješno se riješi, međutim potrebno je raditi na usklađivanju zakona sa EU.
"Žalbe koje ne možemo riješiti su zapravo kaznena djela, prevare i krađe, prije svega putem prodaje na društvenim mrežama gdje se neki pojedinci, koji i ne moraju biti u BiH, predstavljaju kao trgovci i prodaju proizvode i usluge koje zapravo ne postoje. To je veliki problem, ne samo kod nas, nego i u regiji", kazao je on.
U ime organizatora GS1 BiH, međunarodne organizacije za standardizaciju, Nevena Kravec-Stevanović kazala je kako često nismo upoznati sa svojim pravima, međutim na tržištu se dešavaju promjene.
"Jedna od njih je e-fiskalizacija koja je u RS-u već donesena, međutim u Federaciji još uvijek nije. Time se suzbija crna ekonomija. Potrošači mogu biti osigurani na neki način. Naša uloga tu je na identifikaciji. GS1 treba osigurati standarde koji će omogućiti da se sve robe i usluge jedinstveno identificiraju putem međunarodnih standarda za identifikaciju", pojasnila je Kravec-Stevanović.
Dekan Ekonomskog fakulteta SUM-a Igor Živko rekao je da je potrošač centar svih događanja u ekonomiji i njemu je okrenuta sva ponuda. S druge strane, da biste danas imali potrošača s obzirom na sve promjene, morate voditi računa da on bude zadovoljan i odan.