.webp){kind=icon}
Maloprodaja u Adria regionu početkom ove godine pokazala je mješovitu sliku, pri čemu je u prvom kvartalu u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji i dalje rasla, u Hrvatskoj je stagnirala, a u Sloveniji i Srbiji je pala, pokazuje najnovija analiza Bloomberg Adrije.
Analitičari za glavne faktore smanjenog tempa maloprodaje vide ekonomsko usporavanje i pogoršanje raspoloženja potrošača. S druge strane, jaki fundamenti potrošnje, koje podržava čvrsto tržište rada, zaustavljaju značajan pad trgovine na malo.
Cijelu analizu sektora trgovine možete preuzeti OVDJE.
Što se Srbije tiče, trgovina na malo realno usporava od druge polovine 2022. godine, a konačno je i pala u februaru, izgubivši 3,3 posto međugodišnje. Još brže je pala u martu, 9,2 posto međugodišnje. Srbija je trenutno jedina zemlja u regionu u kojoj nije došlo do usporavanja inflacije, iako postoje znaci pada potražnje (jedan od njih je pad u sektoru maloprodaje).
"U 2023. godini, za koju očekujemo da će biti obilježena usporavanjem potrošnje domaćinstava, vidimo jaku konkurenciju u sektoru kao šansu za izraženije povlačenje cijena", navode oni.
Nakon rekordne godine za slovensku maloprodaju, prva tri mjeseca 2023. godine donijela su negativnu stopu rasta od 0,5 posto međugodišnje. Iako su kretanja na tržištu rada i dalje solidna (nezaposlenost je, naprimjer, rekordno niska), kao i rast plata, efekt visoke baze od prošle godine će smanjiti stope realne trgovine u Sloveniji.
Trgovina na malo u Hrvatskoj realno je stagnirala u prvom kvartalu 2023. U martu je pala za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Iako se naglo usporavanje potrošnje u domaćinstvima već materijalizovalo početkom godine, strmiji pad sprečavaju neki pozitivni faktori, kao što su tržište rada i turizam, pokazuje analiza.
U Bosni i Hercegovini maloprodaja je imala dvocifren rast do februara, kada je usporila na 9,1 posto na međugodišnjem nivou, nakon čega je ubrzala na 9,7 posto međugodišnje u martu 2023. godine. Potrošnja u BiH je podržana realnim rastom plata početkom 2023. godine, a dodatna podrška dolazi od kreditiranja.
Trgovina na malo u Sjevernoj Makedoniji realno je opala za 3,3 posto međugodišnje u februaru, a u martu se oporavila za 10,6 posto međugodišnje. Ove godine postoji potencijal za povećanje konkurencije u sektoru zbog najavljenog ulaska Lidla na tržište.
Uzroci usporavanja
Analitičari smatraju da je pogoršano raspoloženje potrošača ključni faktor koji stoji iza pada trgovine na malo u nekoliko posljednjih kvartala. "Kada posmatramo indeks potrošačkog raspoloženja Evropske komisije, vidimo da se raspoloženje potrošača i dalje pogoršava u Sloveniji, Srbiji i EU, iako mnogo sporijim tempom nego u drugoj polovini 2022. U Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji postoji nagovještaj poboljšanja raspoloženja potrošača međugodišnje, međutim, čak i ako se posmatra tromjesečni prosjek, prerano je to proglasiti potpunim preokretom u raspoloženju potrošača", objašnjavaju analitičari.
Bloomberg Adria
Domaćinstva i dalje dobro stoje kada je riječ o osnovama koje podržavaju njihovu potrošnju. Realno gledano, vrijednost depozita stanovništva i neto zarada su se u većini zemalja Adria regije pogoršale od kraja 2021. godine, uglavnom zbog ubrzanja inflacije. Međutim, kada se uporede sa pretpandemijskim periodom, oni bilježe rast – realno, depoziti stanovništva su veći u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, dok su neto plate realno veće svuda osim u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji, pokazuje analiza BBA.
Očekivanja analitičara
Analitičari u toku ove godine očekuju stagnaciju potrošnje domaćinstava u regionu ili u najboljem slučaju niske jednocifrene stope rasta u nekim dijelovima regiona. Prema njihovoj analizi, to bi bila posljedica tri ključna faktora - opšteg ekonomskog usporavanja, slabog raspoloženja potrošača i jakih osnova za potrošnju domaćinstava.
Iako ekonomska aktivnost opada, analitičari naglašavaju da se smanjenje privrednog rasta ne materijalizuje u značajnom pogoršanju na tržištu rada. Ipak, raspoloženje potrošača je na nižem nivou i, iako su neki znaci poboljšanja vidljivi, analitičari ne očekuju brzi oporavak raspoloženja potrošača jer su domaćinstva i dalje pod negativnim uticajem povećanja troškova života i nesigurnosti zbog geopolitičke situacije.
Treći faktor koji će uticati na maloprodaju su osnove koje podržavaju potrošnju domaćinstava, koje su u većini slučajeva jače nego na kraju 2019. "Iako je to svakako pozitivno za potrošnju domaćinstava, vidimo da te osnove prije sprečavaju veliko smanjenje lične potrošnje nego što omogućavaju veću maloprodajnu potrošnju. Što se tiče plata, naše mišljenje je da će opšte usporavanje ekonomskog rasta dovesti do rasta profita preduzeća na isti način, što znači da će i dalje biti prostora za rast plata, ali mnogo sporijim tempom nego u posljednjih nekoliko kvartala", dodaju oni.
Analitičari ističu i da se na maloprodajnom tržištu očekuju neke promjene. Dok je u Hrvatskoj izražena daljnja konsolidacija tržišta, u Sloveniji će novi igrači preuzeti neke postojeće. Što se tiče ostatka regiona, posebno Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, najveći potencijal je na tržištu diskontera, a i tamo će se pojaviti neki novi igrači na tržištu.
