Brza procjena Centralne banke BiH pokazuje da je realni BDP u prvom kvartalu 2025. godine porastao za 2,2 posto, dok se za drugi kvartal očekuje rast od 2,5 posto. Inflacija ostaje izražena – ukupna inflacija u drugom kvartalu procjenjuje se na 3,3 posto, a temeljna na 4,0 posto, s dominantnim utjecajem rasta cijena hrane i usluga.
Slabljenje domaće potražnje
Rast ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2025. godine bio je slabiji od prethodnih očekivanja – za 0,4 procenta niži u odnosu na ranije brze procjene Centralne banke BiH. Kao glavni razlog navodi se slabljenje domaće potražnje, što se posebno osjetilo u sektoru trgovine gdje je zabilježeno smanjenje obima aktivnosti. Uz to, djelatnost prerađivačke industrije i dalje ima negativan doprinos ukupnom rastu, dodatno usporavajući dinamiku privrede.
U drugom kvartalu očekuje se nešto intenzivniji rast realnog BDP-a, prvenstveno zahvaljujući većoj aktivnosti u uslužnom sektoru.
No, inflatorni pritisci i dalje ostaju snažni.
Prema procjeni Centralne banke, ukupna inflacija u drugom kvartalu iznosi 3,3 posto, a temeljna četiri posto. Projekcije za treći kvartal govore o blagom usporavanju – ukupna inflacija mogla bi pasti na tri posto, ali se temeljna ne očekuje ispod četiri posto.
Rast cijena hrane i usluga su glavni generator inflacije, a njihovo poskupljenje povezano je s višim ulaznim troškovima.
"Značajan doprinos rastu ulaznih troškova dolazi i od povećanja minimalne plate, koje je imalo lančani efekat na rast plata u svim djelatnostima", stoji u saopćenju Centralne banke BiH.
Minimalna plata u Federaciji BiH povećana je u decembru 2024. godine za više od 60 što, što je rezultiralo godišnjim rastom nominalne prosječne plate u januaru od 13,5 posto. Međutim, sa rastom plata nastavljaju rasti i životni troškovi. Prema analizi Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za maj 2025. godine iznosila je 3.178,40 KM.
Prosječna plata u Federaciji BiH za mart je iznosila 1.565 KM. Prema ocjeni Saveza samostalnih sindikata, pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom je 49,24 posto, a minimalnom 31,46 posto. Najveći udio u ukupnim troškovima zauzima prehrana (44,95 posto), a slijede: stanovanje i komunalije (13,58 posto), higijena i zdravlje (9,44 posto), obrazovanje i kultura (10,07 posto), odjeća i obuća (11,33 posto), prijevoz (4,34 posto) te održavanje domaćinstva (6,29 posto).
Podaci o kretanju cijena dodatna su potvrda za trendove. Prema posljednjim podacima iz aprila 2025. godine, rast cijena hrane i bezalkoholnih pića dosegao je 8,9 posto. Poskupjele su i zdravstvene usluge za 6,3 posto, restorani i hoteli za 5,8 posto, alkoholna pića i duhan za 4,0 posto, te rekreacija i kultura za 3,3 posto. Rast je zabilježen je i u kategorijama ostalih dobara i usluga od 2,7 posto, stanovanja i režija 1,0 posto, te obrazovanja 0,6 posto.
Jači inflatorni pritisci
Iz Centralne banke BiH saopćili su da u narednom period očekuju jačanje inflatornih pritisaka u zemlji i usljed eventualnih šokova u cijenama roba kojim se trguje na međunarodnim tržištima, prvenstveno energenata.
Ekonomista Damir Bećirović za Bloomberg Adria kazao je da eskalacija sukoba između Izraela i Irana, uz očito i ulogu velikih svjetskih sila, već utiče na globalna ekonomska kretanja. Prema njegovim riječima, prva reakcija se desila na tržištu nafte i naftnih derivate koje je reagiralo rastom cijena.
"Nakon toga su i berzanski investitori pokazali određenu dozu rezervisanosti što je rezultiralo manjim padom vrijednosti berzanskih indeksa", kazao je Bećirović.
Što se tiče bh. ekonomije posljedice će se, dodao je, osjetiti najprije kroz rast cijena nafte i naftnih derivata što bi moglo uticati na rast troškova transporta. Dalje navodi da ipak, ne treba stvarati paniku u smislu ponovnog inflatornog pritiska jer, kako kaže, stvarne posljedice ove krize će zavisiti od dužine trajanja sukoba i broja zemalja koje će aktivno u njemu učestvovati.
.webp){kind=icon}
