Vanjskotrgovinski deficit RS u 2023. iznosio 1,85 milijardi KM

Republika Srpska je u 2023. godini u periodu januar - decembar zabilježila pad izvoza u iznosu od 4,6 posto u odnosu na period januar - decembar 2022. godine. Za isti period zabilježen je i pad uvoza za 1,9 posto.

Ukupna robna razmjena s inozemstvom iznosila je 12,2 milijarde КM, od čega se na izvoz odnosilo 5,18 milijardi КM, a na uvoz 7,04 milijarde КM. 

Vanjskotrgovinski deficit u periodu januar - decembar 2023. godine iznosio je 1,85 milijardi КM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 73,6 posto. 

Republika Srpska je u prošloj godini ostvarila najveći obim vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom, u iznosu od 2,01 milijardu konvertibilnih maraka, što predstavlja 16,5 posto od ukupne vrijednosti robne razmjene. 

Slijede Italija s vrijednošću vanjskotrgovinske razmjene od gotovo 1,7 milijardi KM, te Njemačka s vrijednošću poslovanja od 1,2 milijarde KM. 

Ovi podaci pružaju uvid u ključne ekonomske odnose Republike Srpske sa značajnim trgovinskim partnerima i ekonomskim blokovima, reflektujući značajne aspekte vanjskotrgovinskog poslovanja. 

Pad izvoza u prvih pet mjeseci 2024.

U prvih pet mjeseci ove godine Republika Srpska ponovo bilježi pad izvoza za 8,6 posto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz bio veći za 4,7 posto, a procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 69,8 posto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. 

U maju ove godine, prema posljednjim podacima, u odnosu na isti mjesec lani, zabilježen je pad uvoza i izvoza, procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 66,9 posto.

Republika Srpska je u prvih pet mjeseci najviše izvozila u Hrvatsku, u vrijednosti od 342 miliona KM, te u Srbiju 322 miliona KM. 

Najviše se uvozilo iz Srbije, u vrijednosti od 458 miliona KM, te iz Italije 440 miliona KM. 

Posmatrano po grupama proizvoda, u prvih pet mjeseci najveće učešće u izvozu ostvaruje električna energija sa 149 miliona KM, što iznosi 7,3 posto ukupnog izvoza, dok najveće učešće u uvozu ostvaruju naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala s ukupnom vrijednošću od 220 miliona KM, što iznosi 7,6 posto od ukupnog uvoza.