Bosna i Hercegovina poboljšala je svoju ocjenu konkurentnosti Zapadnog Balkana kada je riječ o finansijskom sektoru, navodi se u najnovijem izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za BiH.
Pristup finansiranju neznatno se poboljšao od procjene izgleda konkurentnosti Zapadnog Balkana iz 2021. godine s ocjenom 2,3 na 2,5.
Kako se navodi u izvještaju, ovo je uslijedilo nakon poboljšanja uočenog između 2018. i 2021. godine. Oba entiteta obuhvaćena su ocjenom konkurentnosti jer su poduzeli značajne mjere za usklađivanje svojih bankarskih okvira s međunarodnim standardima.
Štoviše, Republika Srpska je pokrenula napore za razvoj alternativnih izvora finansiranja, što dovodi do poboljšanja rezultata u povezanom području politike.
OECD
Prema podacima iz izvještaja, Bosna i Hercegovina je postigla značajan napredak u usklađivanju pravnog okvira bankarskog sektora s međunarodnim standardima i u unapređenju pravnog okvira za tržište kapitala. Međutim, razvoj alternativnih izvora finansiranja, kao što je crowdfunding, bio je relativno ograničen. Također, pristup tržištu korporativnih obveznica za sve poslovne subjekte i dalje ostaje izazov. Postignut je napredak i u unapređenju pravnog okvira za tržište kapitala.
Napori su usmjereni na harmonizaciju regulativa sa standardima EU, što je poboljšalo povjerenje investitora i omogućilo jaču prekograničnu saradnju. Ipak, potrebne su dodatne mjere kako bi se tržište kapitala dodatno razvilo.
Razvoj alternativnih izvora finansiranja, kao što je crowdfunding, nije bio ostvaren u velikoj mjeri, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem okvira koji bi omogućio bolje uslove za ove oblike finansiranja. Pristup tržištu korporativnih obveznica za preduzeća je još uvijek otežan, što predstavlja prepreku za preduzeća u traženju kapitala putem ovog tržišta.
Za daljnje unapređenje neophodan je razvoj alternativnih izvora finansiranja kao što su crowdfunding i slične inicijative koje daju više mogućnosti za preduzeća. Neophodno je i poboljšanje pristupa tržištu korporativnih obveznica.
Značajne regulatorne promjene
Prema izvještaju, Bosna i Hercegovina je izvršila značajne regulatorne promjene kako bi uskladila svoj bankarski pravni okvir s međunarodnim standardima. U oktobru 2021. Evropska komisija potvrdila je da su nadzorni i regulatorni okviri oba entiteta u skladu s regulativama EU koje se bave kapitalnim zahtjevima kreditnih institucija i povezanim propisima.
Iako u Federaciji Bosne i Hercegovine nije zabilježen pravni napredak, u RS se aktivno radi na uspostavi jedinstvenog zakonskog okvira na tržištu kapitala. Zakonski okvir je izmijenjen kako bi poboljšao funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i osigurao poseban pravni okvir za privatni kapital.
I dalje se radi na potpunom usklađivanju s pravnim zakonima EU, pa je tako Komisija za vrijednosne papire Republike Srpske (RSSC) započela izradu Nacrta zakona o tržištu kapitala.
Kada je riječ o dioničkom finansiranju, ono ne postoji, a ne postoje ni fondovi za rizični kapital. Ove aktivnosti trenutno nemaju zakonski okvir u FBiH i RS, iako RS određenim zakonima pokušava to promijeniti, što pokazuje izmjena i dopuna Zakona o investicionim fondovima iz jula 2022.
U izvještaju se navodi da u BiH ne postoji mreža poslovnih anđela i crowdfunding platformi, jer ovakve aktivnosti trenutno nemaju pravni okvir ni u FBiH ni u RS, a ne postoje ni političke inicijative za izradu propisa za ovu vrstu finansiranja.
Neophodno uvođenje digitalizacije
Uprkos nedavnom napretku u RS, ni FBiH ni RS nisu uskladile svoje aktivnosti digitalnog plaćanja s EU. Jedna od prepreka, kako se navodi, djelimično je sprovedba mogućnosti digitalnih plaćanja. Još uvijek nema velikih strateških aktivnosti za sprovedbu digitalnih metoda plaćanja, navodi se u Izvještaju OECD-a.
U Bosni i Hercegovini, finansijski sektor u velikoj mjeri zavisi od bankarskog sektora, budući da su banke kontrolisale 88 posto ukupne finansijske imovine u junu 2022. godine, podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine, a slično je zabilježeno i u decembru 2019. godine, prema podacima Evropske agencije za bankarstvo. Ovi podaci se razlikuju od eurozone, gdje bankarski sektor čini samo 50 posto ukupne finansijske imovine u 2022. godini, podaci su Evropske centralne banke.
Iako je broj komercijalnih banaka opao na 22 u 2022. godini sa 28 u 2013. godini, konkurentski pritisci su ostali stabilni. Značajno je da su tri najveće banke u Bosni i Hercegovini zajedno držale oko 41,7 posto imovine u 2021. godini, u poređenju sa 61,1 posto u 2013. godini. Međutim, ovaj procenat ostaje znatno niži od prosjeka zabilježenog na području Zapadnog Balkana, koji iznosi 68,8 posto i u EU 71,5 posto.
Pad kredita
Tokom protekle decenije finansijski sektor je doživio značajan pad u pružanju kredita, što ukazuje na primarni izvor finansiranja ekonomije. Ukupni krediti koje pruža finansijska industrija u BiH su značajno smanjeni. U 2022. godini domaći krediti privatnog sektora iznosili su 48,1 posto BDP-a, u poređenju sa 60,8 posto u 2013. godini. Ova cifra je uporediva s regijom Zapadnog Balkana (46,4 posto u 2022. godini), ali i dalje zaostaje u poređenju s Evropskom unijom koja je 69,5 posto.
Od posljednjeg ciklusa procjene, bankarski sektor BiH postigao je značajan pravni napredak u jačanju pouzdanosti snabdijevanja poslovnih subjekata bankarskim uslugama usklađenim s bankarskim propisima iz Basel III standarda.
U maju i junu 2021. godine, Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBA) i Agencija za bankarstvo Republike Srpske (BARS) usvojile su "Odluku o upravljanju rizikom likvidnosti u bankama". Odluka definiše minimalne zahtjeve za upravljanje rizikom likvidnosti u bankama, pokriva kvalitetne standarde i kvantitativne mjere kao što su odnos pokrića likvidnosti zatim dodatni mehanizmi za procjenu rizika likvidnosti.
Značajan rezultat napora u usklađivanju pravnog okvira bankarskog sektora s međunarodnim standardima bio je potvrda Evropske komisije u oktobru 2021. godine da nadzorni i regulativni okviri dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini ispunjavaju Uredbu (EU) br. 575/2013, koja se bavi kapitalnim zahtjevima i povezanim propisima za kreditne institucije.
Ovaj ukupni pravni napredak je podržao Projekt finansijskih reformi USAID-a (FINRA), koji je implementiran između septembra 2017. i septembra 2022. godine u oba entiteta.
Neophodan stabilniji bankarski sistem
U izvještaju se navodi da složenost institucionalnog okvira doprinosi otežavanju adekvatnog nadzora nad bankama.
Kao preporuka izvještaja u dijelu finansijskog segmenta navodi se da oba entiteta trebaju stvoriti robusniji i stabilniji globalni bankarski sistem koji može izdržati ekonomske padove i finansijske šokove. Posebnu pažnju treba posvetiti povećanju koordinacije nadzornih aktivnosti između dva entiteta.
Treba da se nastave napori za daljnju harmonizaciju pravnog okvira tržišta kapitala sa standardima EU kako bi se razvilo finansiranje zasnovano na tržištu. Usvajanje propisa EU o tržištima akcija i duga može povećati povjerenje investitora i ojačati prekograničnu saradnju. To može otvoriti prilike za lokalna preduzeća da privuku investicije i prikupe kapital od većeg broja investitora, navodi se.
S obzirom na kontinuiran pad pristupa finansijama za MSP, posebno u FBiH, neophodno je pregledati rad postojećih fondova kako bi se identifikovali problemi. Saradnjom sa zainteresovanim stranama, potrebno je revidirati postojeća rješenja garancija kredita kako bi se osiguralo da ciljane mjere efikasno podrže MSP.
Prema izvještaju, neophodno je nastaviti usklađivanje regulative finansijskog tržišta sa standardima EU i omogućiti razmjenu informacija između dva entiteta te razviti koordiniran pristup dostupnosti digitalnih finansijskih usluga za sve pojedince i preduzeća.
.webp){kind=icon}
