Zbog vrućina potrošnja struje povećana za oko tri posto

Klimatska kriza i visoke temperature povećavaju potrošnju električne energije, uzrokujući energetske kolapse koji ugrožavaju stabilnost elektroenergetskih mreža. JP Elektroprivreda BiH stabilno zadovoljava potrebe potrošnje, ali regionalni incidenti poput onog od 21. juna kada su BiH, Hrvatska, Crna Gora i Albanija ostali bez struje, pokazuju krhkost sistema.

Zbog visokih temperatura posljednjih dana potrošnja električne energije povećana je za oko tri posto, što predstavlja energetski ekvivalent u povećanju potrošnje od oko 15 GWh, navedeno je iz JP Elektroprivrede BiH.

Proizvodnja električne energije je stabilna, a proizvodni kapaciteti JP Elektroprivreda BiH u potpunosti zadovoljavaju potrebe potrošnje. Kako su naveli, Elektroprivreda BiH kontinuirano analizira varijacije potrošnje kupaca uslijed ekstremnih vremenskih prilika te se shodno tome priprema za takve uslove.

"JP Elektroprivreda BiH nema problema sa nedostatkom električne energije i uredno podmiruje sve svoje obaveze u smislu isporuke električne energije svojim kupcima. Elektroenergetski sistem EPBiH je stabilan i pod punom kontrolom", naveli su iz JP EPBiH.

Kolaps sistema

U BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji 21. juna 2024. godine, došlo je do nestanka struje. Stručnjaci koje je kontaktirala Bloomberg Adria smatraju da je regionalni energetski kolaps, kakav se ne pamti, najvjerovatnije uzrokovan preopterećenjem uslijed pojačane potrošnje električne energije zbog visokih temperatura posljednjih dana. Oni su također govorili o ekonomskim posljedicama ovog kolapsa.

"Elektroenergetska infrastruktura u tom dijelu Adria regije izrazito je zapuštena, pa onda ni višak struje proizveden iz obnovljivih izvora energije, koji je u ljetnim uslovima incidentno relativno jeftin, nije sposobna apsorbirati u mrežu za smanjenje anomalija izazvanih klimom i meteorologijom", kazao je tada za Bloomberg Adriju energetski stručnjak Ivan Brodić. 

Nezavisni operator sistema (NOS) u Bosni i Hercegovini tvrdio je kako nisu ništa mogli da urade kako bi spriječili raspad elektroenergetskog sistema koji se u desio i ostavio cijelu BiH bez električne energije.

Detaljna analiza događaja će u skladu sa ustaljenom praksom Evropske asocijacije operatora prenosnih sistema za električnu energiju (ENTSO-E) biti vršena u narednom periodu, a ono što se sa sigurnošću može potvrditi, dodaju, jeste da su događanja u elektroenergetskom sistemu BiH posljedica regionalnih energetskih incidenata.

"Kako bi se ovakve i slične situacije prevenirale od izuzetne važnosti je da se elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine ojača prijeko potrebnim investiranjem u prenosnu mrežu, koja zbog svoje zastarjelosti i promjene ustaljenih obrazaca rada elektroenergetskih sistema (integracija obnovljivih izvora energije), ne može adekvatno da odgovori na sve izazove", poručili su iz NOS-a.

Depositphotos

Energetska zajednica provodi detaljnu istragu zbog nedavnog velikog mrežnog incidenta.

Klimatska kriza izlaže elektroenergetske mreže riziku od poplava koje ruše dalekovode, suša koje isušuju hidrorezervoare i povećane potražnje za hlađenjem tokom vrućina. Nestabilne mreže ugrožavaju preduzeća, politiku i živote. Proširenje mreže će koštati oko 24,1 trilion dolara kako bi se dostigli ciljevi neto nulte emisije do 2050. godine, prema podacima BloombergNEF-a. SAD i Kina, zbog velikih površina i potrošnje energije, suočavaju se s najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena.

Vrućina ima velike utjecaje, pa se tako se temperature u Evropi približavaju nivoima zbog kojih bi i neke rafinerije nafte morale smanjiti proizvodnju goriva.

Povećanje cijena

Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) nedavno je odobrila poskupljenje električne energije za domaćinstva koja se snabdijevaju kod JP Elektroprivreda BiH. Prosječno povećanje cijena za domaćinstva iznosi 10,04 posto, a nove tarife stupaju na snagu 1. augusta 2024. godine. Za kategoriju ostala potrošnja, cijena električne energije će porasti za 7,29 posto.

EPBiH je prošlu godinu završila s gubitkom od 140,2 miliona KM. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda na domaćem tržištu niži su za 6,42 posto, dok su prihodi od prodaje gotovih proizvoda na inozemnom tržištu niži za 72,3 posto.

"Smanjenje isporuka uglja iz rudnika Koncerna EP BiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu", saopćili su ranije. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplotne energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.