Regionalni energetski kolaps kakav se ne pamti i koji je ovog petka pogodio Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru uzrokovan je najvjerovatnije preopterećenjem uslijed pojačane potrošnje električne energije zbog visokih temperatura koje vladaju posljednjih dana.
"Usprkos raznim šalama koje su počele kružiti svemrežjem, pa i onih brutalnih, valja spustiti loptu na zemlju i biti ozbiljan i realan. Naime, današnji prekid zahvatio je nekoliko zemalja, koje su, kao i cijela energetska evropska zajednica povezane interkonekcijama, a uzrokovan je povećanom potrošnjom električne energije zbog toplotnog vala koji je jug Evrope zahvatio ovih dana", kaže za Bloomberg Adriju energetski stručnjak Ivan Brodić.
Takve se pojave ne događaju samo u Adria regiji, nego su u prošlosti, a manjim dijelom i danas, zabilježene i na jugu Apeninskog i Pirinejskog poluotoka. Jednostavno, kada je ovako toplo, više se troši električna energija za hlađenje. Brodić naglašava kako uz povećanu potrošnju energije koja se na jugu Evrope događa u osvit, tj. na samom početku turističke sezone, događaji postaju logični.
Ni obnovljiva energija ne pomaže
"Elektroenergetska infrastruktura u tom dijelu Adria regije izrazito je zapuštena, pa onda ni višak struje proizveden iz obnovljivih izvora energije, koji je u ljetnim uslovima incidentno relativno jeftin, nije sposobna apsorbirati u mrežu za smanjenje anomalija izazvanih klimom i meteorologijom", navodi Brodić.
Saobraćajni kolaps kod zgrade Elektroprivrede BiH u Sarajevu neposredno nakon nestanka struje (Bloomberg Adria)
Jug Hrvatske samo je jednim dalekovodom spojen s maticom, dodaje on, te je problem sa strujom gorući problem i rizik poslovanja tokom cijele godine, na što upozoravaju proizvođači već nekoliko godina. Situacija u BiH i Crnoj Gori može biti samo gora.
"Za poslovne subjekte, i ne samo u kontekstu turizma, ovo je slaba utjeha, jer dok na meteorologiju, barem na dnevnom i kratkom, tj. srednjem planu, teško možemo utjecati, ulaganje u elektroenergetsku infrastrukturu u potpunosti je pod našom kontrolom", smatra Brodić.
Ekonomske posljedice
Kad se govori o ekonomskim posljedicama, analitičar Damir Bećirović za Bloomberg Adriju kaže kako one u principu nisu velike.
"Sve ozbiljne kompanije neće dozvoliti da kratkoročni nestanak struje poremeti redovan rad. Određenu štetu mogu imati mali obrti, a najveću nelagodu je izazvao prestanak rada saobraćajne signalizacije u većim gradovima. U kontekstu BiH, najava poskupljenja struje s ovim nestankom može kod građana kreirati ozbiljnu frustraciju", naglašava Bećirović.
Centralna banka Bosne i Hercegovine saopćila je da platni sistemi CBBiH u uslovima prekida snabdijevanja električnom energijom u zemlji nesmetano funkcionišu, te da se sistem bruto poravnanja u realnom vremenu i sistem žirokliringa odvijaju bez zastoja, uz osiguranje svih uslova za njihovo sigurno i efikasno poslovanje.
Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu, za Bloomberg Adriju kaže da je, po dostupnim informacijama, prevelika potrošnja u Crnoj Gori dovela do zapaljenja dalekovoda i dvije trafostanice.
"Kaskadno, kao domine, poispadali su sistemi Albanije, južne Hrvatske pa cijele BiH i potom sjeverne Hrvatske. Biće ovdje još ispadanja na mikro razini, odnosno malih trafostanica", ističe Domljan.
On smatra da je ovaj kolaps bolji poticaj za uspostavljanje sistema građanske energije, od selektivnog poticaja koji provodi država.
Šta se desilo
Nezapamćeni raspad elektroenergetske mreže u petak je ostavio čak tri države bez struje. Problemi su krenuli iz Crne Gore, preko dijelova Bosne i Hercegove pa kroz cijelu Dalmaciju, sve do Rijeke. Bez struje su ostali čak i neki dijelovi Slavonije.
"Premda tačni razlozi raspada sistema još nisu poznati, pretpostavlja se da je uzrok preopterećenje na interkonektivnim 400 kV dalekovodima u regiji, njihovi ispadi i prenošenje poremećaja na sistem BiH", istakli su iz Elektroprivrede BiH.
Kako piše Bloomberg Adria Hrvatska, još se nikad dosad nije dogodio raspad elektroenergetskog sistema kroz tri države.
Za ublažavanje problema međunarodnog prekida snabdijevanja električnom energijom Hrvatska elektroprivreda stavila je u puni pogon sve svoje proizvodne kapacitete kako bi HOPS mogao osigurati snabdijevanje električnom energijom građana RH u što kraćem vremenskom roku.
Gdje je zapravo problem
Bloomberg Adria je ranije pisala kako je jedan od ključnih problema nepostojanje tržišta balansne energije.
"Mi moramo uvesti dan unaprijed i unutardnevno tržište, prvo da omogućimo svima da izbalansiraju svoju proizvodnju i potrošnju u što kraćem vremenu. To je problem operatora prijenosnog sistema, mora nabaviti mnogo balansne energije, da popuni praznine kada, recimo, nema sunca, vjetra, kada su neki ispadi... Bez regionalizacije i dok se ne nakačimo na evropske platforme za balansnu energiju, da se ne lažemo, mi smo u ozbiljnom problemu", rekao je ranije za naš medij Dejan Stojčevski, tehnički direktor berze električne energije SEEPEX.
---tekst dopunjen izjavom Vjekoslava Domljana
.webp){kind=icon}
