Pod žarkim jadranskim suncem, život je skoro stao u glavnom gradu Crne Gore Podgorici početkom ovog ljeta. Automobili i autobusi su ostali zaglavljeni u saobraćajnim gužvama jer su semafori prestali da rade, internet je pao, a sigurnosni alarmi su se oglašavali kao reakcija na iznenadni gubitak napajanja električnom energijom.
"Nakon jednog sata bez struje bili smo na ivici panike jer je postajalo nepodnošljivo", rekao je Drago Martinović, 61-godišnji penzionisani policajac. "Plašim se da bi moglo trajati duže ako se ponovi."
Loša vijest za Martinovića i stotine miliona ljudi širom svijeta je da se rizik od nestanka struje pogoršava. Toplija ljeta znače povećanu potražnju za hlađenjem, jer visoke temperature uzrokuju opuštanje žica i rizik od izbijanja šumskih požara. Nadogradnje elektroenergetske infrastrukture nisu išle ukorak s povećanom potražnjom, čak i dok napori za smanjenje korišćenja fosilnih goriva čine distribuciju električne energije sve važnijom.
Izazvano porastom potrošnje i nestabilnim vezama snabdijevanja, isključenje struje u Crnoj Gori krajem juna izazvalo je kvarove u mrežama susjednih zemalja i napravilo haos u domaćinstvima, bolnicama i plažnim barovima. Incident s Balkana se ponavlja širom svijeta.
Milioni domaćinstava u Houstonu su pretrpjeli nestanak struje nakon uragana Beryl prošle nedjelje, klima-uređaji su prestali da rade, a paklena vrućina je uslijedila nakon oluje. Pogađajući kako ekonomije u razvoju tako i razvijene ekonomije, nestanci struje od Ekvadora do Indije u posljednjim nedjeljama nude predosjećaj predstojećih poremećaja.
Srušen dalekovod u Houstonu nakon uragana Beryl, 9. jula. Fotograf: Mark Felix/Bloomberg
Bloomberg
Klimatska kriza izlaže elektroenergetske mreže riziku od naglih poplava koje ruše dalekovode, suša koje isušuju hidrorezervoare i skokova potražnje za hlađenjem tokom nesnosnih vrućina.
"Cijeli elektroenergetski sistem je izgrađen i dizajniran u jednoj klimatskoj eri, a sada se od njega traži da funkcioniše u drugačijoj klimatskoj eri", rekao je Michael Webber, profesor energetike na Univerzitetu Teksas u Ostinu. "To jednostavno znači da više stvari može poći po zlu."
Nestabilne mreže stvaraju nestabilnost za preduzeća, uzburkavaju politiku i ugrožavaju živote. Proširenje mreže će koštati oko 24,1 trilion dolara kako bi se dostigli ciljevi neto nulte emisije do 2050. godine, što nadmašuje investicije potrebne za kapacitete obnovljive energije, prema podacima BloombergNEF-a. Zbog svojih ogromnih površina i velike potrošnje energije, SAD i Kina suočavaju se s najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena.
Bloomberg
Većina nestanaka struje dešava se kada veliki dijelovi snabdijevanja ili potražnje iznenada nestanu ili se pojave. Oštećenja od oluja, nagli porast proizvodnje obnovljive energije ili skokovi u potrošnji mogu prouzrokovati nestanke struje tamo gdje mreža nije dovoljno otporna.
Klimatske promjene povećavaju ranjivosti i van ekonomija u razvoju. Problemi su nedavno pogodili više srednje razvijenih zemalja, uključujući energetski bogate Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije.
"Kako temperature rastu i pristup klima-uređajima se povećava, to će stavljati mrežu pod veći pritisak", rekla je Felicia Aminoff, analitičarka iz BNEF-a. "Već smo vidjeli porast ljetne potražnje u određenim evropskim zemljama, kao što je Grčka, kao i na Bliskom Istoku."
Zajednička tema iza problema s mrežom je loše planiranje. U Kuvajtu, jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, stanovnici su morali da trpe povremene nestanke struje u junu. Operateri mreže su namjerno isključivali dijelove mreže kako bi spriječili totalni kolaps jer su elektrane imale poteškoća da zadovolje povećanu potražnju kada su temperature premašile 50 stepeni Celzijevih (122F). Incident je doveo do toga da su vatrogasne službe bile preplavljene pozivima da spašavaju ljude zaglavljene u liftovima.
Članica OPEC-a je upozorila da bi mogla biti prinuđena da planira daljnja isključenja struje kako bi spriječila kolaps sistema. "Niko nije razumio važnost preduzimanja preventivnih mjera", rekao je Fuad Al-Own, bivši zvaničnik Ministarstva za električnu energiju i vodu Kuvajta. "Morate planirati godinama unaprijed."
Dok Kuvajt može da koristi ogromne prihode od nafte za podršku investicijama u mrežu, druge zemlje nisu toliko srećne.
U Ekvadoru su putnici metroa u junu morali da napuste zaglavljene vozove i pješače do stanica kroz neosvijetljene podzemne tunele nakon najgoreg nestanka struje u ovoj južnoameričkoj zemlji u posljednje dvije decenije.
Iako Ekvador ima veće rezerve nafte od Meksika, on je visoko zadužen i oslanja se na Međunarodni monetarni fond i druge multilateralne zajmodavce za finansiranje. Neki od njegovih problema povezani su s loše planiranim projektima poput postrojenja Coca-Codo Sinclair vrijednog tri milijarde dolara.
Hidroelektrana od 1.500 megavata obično obezbjeđuje oko četvrtinu električne energije u zemlji, ali je postala izvor nesigurnosti za manje od deceniju nakon što je puštena u rad. U prvoj polovini 2024. godine imala je više od desetak prekida u radu, a otkriveno je više od 7.000 pukotina u kanalima koji vode do turbina.
Kada je Coca-Codo Sinclair ispala iz pogona prošlog mjeseca zbog jakih kiša, snabdijevanje iz drugih elektrana oslanjalo se na jedan visokonaponski vod koji je pao, prekinuvši napajanje u cijeloj zemlji. Ekvador je bio upozoren na ovaj rizik tokom nestanka struje 2004. godine, ali nikada nije izgradio preporučene rezerve.
Klimatske promjene na mnogo načina utiču na distribuciju električne energije. Ekstremne vrućine povećavaju potražnju za hlađenjem, dok smanjuju efikasnost solarnih panela, što ograničava snabdijevanje. Visoke temperature mogu izazvati opuštanje dalekovoda i pregrijavanje transformatora, što dovodi do kvarova opreme i povećava rizik od požara.
Kako temperature rastu, mreže će morati biti otpornije, uključujući skladištenje energije za upravljanje skokovima potražnje i prekidima u snabdijevanju. John Pettigrew, šef Nacionalne mreže Velike Britanije, takođe je pozvao na izgradnju "super-supermreže" - još višeg naponskog sistema koji povezuje zemlje.
Bloomberg
U Meksiku su nestanci struje postali češći kako ljeta postaju toplija i sušnija, a rastuća ekonomija dovodi elektroenergetske mreže do ivice. Ovi problemi podstiču preduzeća na skupe zaobilazne puteve kako bi osigurali rad, uglavnom putem generatora na dizel - uobičajena praksa u mnogim zemljama s nestabilnim elektroenergetskim sistemima.
Prekidi struje u sjevernom gradu Čivavi u junu prekinuli su napajanje pumpi za vodu električnom energijom, zaustavljajući snabdijevanje za više od 70.000 ljudi tokom dvije nedjelje. Sve češći prekidi znače da proizvođači mlijeka i sira u regionu moraju trošiti čak 50.000 pezosa (oko 2.700 dolara) dnevno na gorivo za generatore kako bi napajali opremu za mužu i hlađenje, prema lokalnim vijestima.
Nestanci struje u Meksiku dolaze nakon što je odlazeći predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador odlučio da favorizuje domaću naftnu industriju kada je riječ o energetskim investicijama, uglavnom isključujući elektroenergetski sektor. Nedostatak ulaganja sada šteti investicionim perspektivama Meksika, jer nedostatak pouzdane električne energije postaje prepreka.
Toplotni talas u maju izazvao je nestanke struje u 21 saveznoj državi Meksika, prekidajući proizvodnju u fabrici Volkswagen AG u Puebli na četiri sata. Ista fabrika je pretrpjela još jedan nestanak struje u junu.
Da bi se suočila s krizom, novoizabrana predsjednica Klaudija Šeinbaum, klimatolog s doktoratom iz energetskog inženjeringa, obećala je 13,6 milijardi dolara za izgradnju kapaciteta obnovljive energije, gasnih elektrana i novih prenosnih linija. Međutim, to je manje od polovine potrebnih 38 milijardi dolara za zadovoljavanje rastuće potražnje u narednih pet godina, prema procjenama analitičara.
Opterećenje mreže takođe da predstavlja zabrinutost sjeverno od granice. Operateri mreže u SAD-u su se borili da održe svjetla upaljenim jer su ekstremne vremenske prilike otkrile slabosti u zastarjelom sistemu za distribuciju električne energije.
Kalifornija je pretrpjela kratke povremene nestanke struje 2020. i 2022. godine tokom ekstremnih ljetnih toplotnih talasa. Mreža Teksasa se srušila u februaru 2021. godine, kada je jaka zimska oluja izazvala široko rasprostranjeni kvar električnih generatora, uzrokujući smrt 246 osoba i više od 195 milijardi dolara štete na imovini.
U zemljama koje su već imale loše sisteme, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorski kabl vrijedan 1,3 milijarde dolara između Italije i Crne Gore instaliran je 2019. godine, ali se već smatra nedovoljnim i razmatra se izgradnja drugog.
Bloomberg
Postojeća mreža nije mogla da spriječi veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale u junu, što je uticalo na četiri miliona ljudi. Potrošnja je skočila kako su temperature bile blizu 40 stepeni Celzijevih, uzrokujući kaskadne kvarove sistema.
Šumski požar u balkanskom regionu vjerovatno je doprinio kvaru, onesposobivši prekogranične interkonektore i uticao je na više zemalja, uključujući Albaniju, koja se zbog oslanjanja na hidroenergiju nalazi u ranjivoj poziciji zbog sve toplijeg i sušnijeg vremena.
"Nastavljamo da budemo u zoni visokog rizika", rekla je Belinda Balluku, ministarka energetike Albanije, dodajući da vlasti u regionu koordiniraju operacije i čine sve što mogu da "održe mrežu bezbjednom".
.webp){kind=icon}
