Bloomberg Adria je analizirala tri decenije sportskog biznisa u Adria regiji i donosi listu najplaćenijih sportista iz Bosne i Hercegovine po osnovu on-field zarada, prihoda ostvarenih isključivo igranjem, bez uključivanja sponzorstava, reklama ili drugih vanterenskih izvora prihoda.
Metodologija analize obuhvatila je sve bruto prihode sportista, uključujući plate iz NBA lige, evropskog nogometa i drugih vrhunskih takmičenja. Svi podaci su pretvoreni u realnu vrijednost iz 2025. godine, uzimajući u obzir inflaciju i valutne oscilacije, kako bi se dobila što preciznija slika finansijskog uspjeha bh. sportista tokom posljednjih 30 godina.
Za narednu sedmicu izdvojili smo najplaćenije sportiste iz BiH, a u vrhu liste, očekivano, nalaze se imena koja su obilježila i svjetski sport.
Dok mnoge zemlje pojednostavljuju administrativne procedure kako bi privukle kapital, u našoj zemlji investitori se i dalje suočavaju s nizom nepotrebnih ovjera, potvrda i pečata koji usporavaju poslovne procese. Prema mišljenju ekonomskih analitičara, upravo ovi administrativni zastoji predstavljaju jedan od ključnih razloga zašto BiH i dalje zaostaje kada je riječ o privlačenju direktnih stranih investicija.
Također, analiziramo cijene električne energije u našoj zemlji nakon najnovijih poskupljenja, u kontekstu liberalizacije tržišta i promjena u politici cijena koje primjenjuju domaći i regionalni snabdjevači. Iako se liberalizacija tržišta električne energije najavljuje kao korak ka nižim cijenama i efikasnijem sistemu, efekti u BiH zasad znače veće račune i neujednačene tarife među entitetima, dok se stvarna konkurencija tek nazire.
Jeste li učestvovali u izazovu "No buy 2025"? Ovaj trend je postao globalni pokret samodiscipline i minimalizma, a širi se i na narednu godinu. Cilj je jednostavan, odreći se nepotrebne kupovine tokom cijele godine, fokusirajući se na štednju, racionalnu potrošnju i održivost.
Sve veći broj mladih širom svijeta pristupa izazovu putem online zajednica, naglašavajući tri koristi: finansijski reset, ekološki utjecaj i lični razvoj kroz kontrolu impulsa. Iako potrošnja čini temelj ekonomskog rasta, analitičari ističu da ovakvi pokreti mogu imati i pozitivne dugoročne efekte kao što su stvaranje svijesti o održivom životu, smanjenje otpada i promjenu potrošačkih navika u korist kvaliteta, a ne kvantiteta.