Nova kolekcija Panini sličica izazvala je pravu euforiju među kolekcionarima u Bosni i Hercegovini. Nakon čak dvanaest godina čekanja na odlazak naše fudbalske reprezentacije na Svjetsko prvenstvo, povratak popularnog albuma pretvorio se u kolektivnu opsesiju, paketići nestaju s polica trgovina gotovo odmah nakon isporuke, a pojedinci bez oklijevanja kupuju cijele kutije.
Atmosfera podsjeća na neka ranija vremena, kada su se sličice mijenjale u školskim klupama i na ulicama, ali ovog puta pomama je dodatno pojačana društvenim mrežama i online grupama kolekcionara.
Na trafikama i u trgovinama širom zemlje ponuda teško prati potražnju, što otvara pitanje - zašto je jedna kolekcionarska navika postala masovni fenomen?
Ako bi se pretpostavilo da u BiH oko 500.000 ljudi sakuplja Panini sličice, to više ne bi bila priča o dječijoj razonodi, nego o masovnom potrošačkom fenomenu koji su u velikoj mjeri preuzeli odrasli. Album je postao predmet nostalgije, navike, društvenog rituala i kolekcionarske euforije, a ne samo školske razmjene među djecom.
U takvom ambijentu i relativno umjerena prosječna potrošnja od 100 KM po osobi značila bi tržište od oko 50 miliona KM, dok bi prosjek od 150 KM vrijednost ove sezonske grane podigao na približno 75 miliona KM.
U scenariju potpune euforije, bez popunjavanja cijelog albuma, iznos od 200 KM po sakupljaču značio bi oko 100 miliona KM prometa u BiH.
Ambiciozniji kolekcionarski scenariji idu i iznad toga. Zbog toga bi realističan raspon za tržište Panini sličica u BiH, pod pretpostavkom od pola miliona aktivnih ili povremenih sakupljača, mogao biti između 50 i 100 miliona KM, uz mogućnost da u godini mundijalske groznice ide i više.
Trošak kompletiranja albuma dodatno pokazuje razmjere ove potrošačke euforije. Ako album ima prostora za 980 sličica, kolekcionaru je teoretski potrebno najmanje 140 paketića, odnosno oko 350 KM, pod pretpostavkom da ne dobijete nijednu duplu sličicu. S obzirom na to da je to u praksi gotovo nemoguće, stvarni troškovi po osobi su često i do hiljadu KM.
Bloomberg Adria
Kako za Bloomberg Adriju pojašanjava psihologinja i psihoterapeutkinja Vildana Efendić, Panini sličice u psihološkom smislu nisu samo obične sličice, već predmeti koji kod ljudi bude potrebu za "završavanjem cjeline". Kao primjer navodi popularnost puzzli, jer ljudi prirodno teže tome da upotpune ono što su započeli. Svaka sličica koja nedostaje stvara osjećaj napetosti i frustracije, a želja da se album popuni zapravo je način da se i taj osjećaj što prije umiri.
"Kod ljudi koji su preživjeli rat i gdje je svašta falilo, to kad nam nešto fali pali naš mehanizam za preživljavanje. Sličice postaju kao hrana. 'Ako sad ne nađem sličicu, možda je nikad neću naći.' 'Svi drugi imaju, samo ja nemam' i sl. Kada nešto postane naš mehanizam za preživljavanje, onda ta aktivnost postaje naša emotivna regulacija", pojašnjava Efendić.
Utjecaj društvenih mreža
U Facebook grupama posvećenim razmjeni sličica već se mogu vidjeti fotografije gotovo popunjenih albuma iz BiH, dok se među kolekcionarima razvija svojevrsno takmičenje ko će prvi kompletirati svoju kolekciju.
Ove grupe funkcioniraju kao neformalna tržišta, gdje se svakodnevno razmjenjuju duplikati, procjenjuju "vrijednosti" sličica i dogovaraju razmjene i kupovine.
Efendić pojašnjava kako društvene mreže još više potiču te "igre gladi", jer su ljudi izloženi tome da gledaju kako drugi imaju nešto što oni nemaju - u ovom slučaju konkretno sličice. Upravo osjećaj nestašice stvara dodatnu tenziju i vodi ka neracionalnom ponašanju, jer se tada, kako kaže, više ne radi samo o hobiju, nego o osjećaju "preživljavanja" i potrebe da se bude dio kolektivne euforije.
Dodaje da su društvene mreže promijenile i način na koji doživljavamo iskustva. Nekada je fokus bio na samom uživanju u skupljanju, gledanju ili razmjeni, dok je danas često važnije da drugi vide i prate šta radimo.
"Prije je trajalo godinama da neki trend/opsesija dođe do nas. Sada je to pitanje minuta ili sati dok cijeli svijet ne bude u istom 'ludilu' za Pokemon karte, za Panini sličice, za fidget spinner itd. Kapitalizam i društvene mreže su oduzele jedinstveno iskustvo, to sada već postaje kolonizirano iskustvo", navodi.
Cijena jedne sličice ide i do 500 KM
Iako je cijena jednog paketića 2,50 KM, u online preprodaji oni se već prodaju po 30-40 posto višim iznosima. Paralelno s tim, rijetke sličice pojedinih fudbalskih zvijezda dostižu cijene od nekoliko stotina maraka.
Bloomberg Adria
Zanimljivo je da se sličice prodaju i putem platforme Olx.ba i to po znatno višim cijenama od regularnih. Tako se, između ostalog, u ponudi nalazi Cristiano Ronaldo Silver Extra sticker, čija cijena doseže čak 500 KM.
Među skupljim sličicama je i Luka Modrić, čija se cijena kreće od 50 do 150 KM. Za sličicu Laminea Yamala prodavači traže oko 80 KM.
Tržište je otišlo korak dalje pa se čak i prazni albumi, koji se mogu dobiti besplatno uz kupovinu nekoliko paketića, prodaju za oko 25 KM. U ponudi su i djelimično ili potpuno popunjeni albumi po pojedinačnim reprezentacijama, a cijene se kreću od oko 45 KM po popunjenoj zemlji.
Time je tržište sličica dobilo karakteristike tipične za kolekcionarsku ekonomiju, vrijednost proizvoda više ne određuje proizvodni trošak, već rijetkost, emocija i spremnost kupaca da plate premiju za ekskluzivnost.
Kako psihologinja objašnjava - za mlade, a posebno djecu, odlazak reprezentacije na Svjetsko prvenstvo predstavlja prvo iskustvo te vrste, zbog čega ono ima izuzetnu emocionalnu težinu i ostavlja snažan utisak.
Kada se posmatra regija, ovakva vrsta euforije nije toliko izražena, ali u našoj zemlji, kako navodi, riječ je o "kolektivnom trijumfu nakon mnogo godina patnje".
"Mi sličicama slavimo igrače, Bosnu, fudbal, ali i nas, jer nervni sistem ovo vidi kao nagradu. Svaka naša sličica je jedan gol za nas, za BiH", zaključuje Efendić.
.webp){kind=icon}
