Povratak Zmajeva pokreće ekonomiju: Desetine miliona KM u igri

Nakon što se reprezentacija Bosne i Hercegovine kvalificirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu, efekti se ne osjećaju samo na terenu, već i na ekonomiji. Već u sedmicama pred prvenstvo očekuje se rast potrošnje, prodaje, oglašavanja, čak i turizma, što bi ukupno moglo donijeti desetine miliona KM dodatnog prometa.

Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu "eComm" u BiH,  u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže da kvalifikacija pored sportskog, predstavlja i mjerljiv impuls na lokalno tržište.

"Iskustva iz Evrope pokazuju da velika takmičenja ove vrste generiraju rast potrošnje u rasponu od pet posto do 20 posto u ključnim kategorijama (zavisno od tržišta i uspjeha reprezentacije)", navodi Marić.

Konzervativna procjena ukupnog kratkoročnog ekonomskog efekta na nivou BiH kreće se između 30 i 50 miliona KM dodatne potrošnje u periodu prije i tokom prvenstva.

Prema Marićevom mišljenju, najveći dio tog rasta dolazi iz kategorija potrošačke elektronike i tehnike, FMCG proizvoda (pivo i druga alkoholna pića, meso/roštilj i dr.), ugostiteljstva i oglašavanja.

Dvanaest godina bez plasmana

Naša država dugo nije bila na velikoj fudbalskoj sceni, što ovu kvalifikaciju čini posebno značajnom.

Nakon historijskog plasmana na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014., reprezentacija nije uspjela izboriti nastup na narednim velikim takmičenjima, ni evropskim ni svjetskim. To znači da je pauza trajala dvanaest godina, što je ostavilo trag i na kontinuitet rezultata, ali i na ukupan interes javnosti i investicije u sport.

Povratak BiH na veliko takmičenje ima šire značenje od samog sportskog uspjeha. On vraća vidljivost reprezentaciji i ligi, podiže interes sponzora i otvara prostor za nove investicije u infrastrukturu i razvoj mladih igrača.

Plasman bi BiH donio najmanje oko 18 miliona KM direktnih prihoda iz FIFA-inog fonda, uz dodatne efekte na klubove, medije i oglašavanje. Prema modelu nagrada potvrđenom u decembru 2025., svaka reprezentacija dobija najmanje 10,5 miliona dolara, uz dodatne iznose za prolazak dalje, što znači da bi BiH i uz ispadanje u grupi inkasirala oko 17,7 miliona KM, a više faze donose i više od 27 miliona KM.

Za navijače, to je obnova osjećaja zajedništva i identiteta koji sport često donosi, dok za ekonomiju i medije znači povratak države u fokusu regionalne i evropske sportske scene.

Fudbalski savez BiH 

Tako kad pogledamo, samo segment televizora i kućne zabave može generirati rast prodaje od 15 posto do 25 posto, dok se u segmentu hrane, pića i evenata (Zmajeva gnijezda, kafići, restorani,...) očekuje rast od 10 posto do 20 posto potrošnje.

Za digitalne platforme i marketplace (poput OLX.ba), efekti su još direktniji i mjerljiviji.

U sličnim periodima bilježi se rast pretraga i transakcija u kategorijama televizora, audio opreme i sportskih artikala od 20 posto do 40 posto.

"Istovremeno raste ponuda polovnih uređaja kako korisnici kupuju novu opremu. Kategorije poput dresova, rekvizita i sportske opreme također bilježe višestruki rast, često i preko 50 posto u sedmicama takmičenja", pojašnjava.

Utjecaj kroz oglašavanje i promocije

S druge strane, monetizacija platforme dobija dodatni impuls kroz oglašavanje i promocije.

Očekivani rast oglašivačkih budžeta na lokalnom tržištu kreće se između 10 posto i 25 posto, uz povećanu potražnju za display oglasima, istaknutim pozicijama i performance kampanjama vezanim za reprezentaciju. U takvom okruženju, cijene oglasa (CPM/CPC) i prihodi od promocija mogu rasti u rasponu od 10 posto do 20 posto, posebno u kategorijama s pomenutom visokom potražnjom.

Prema Marićevim riječima, dodatni efekt dolazi iz ugostiteljskog sektora, gdje zemlje regije, a naročito Hrvatska, bilježe rast prometa od 10 posto do čak 30 posto tokom velikih takmičenja, što predstavlja realan benchmark i za našu zemlju.

Umjeren rast također bilježe turistički i aviosektor, kroz putovanja na destinacije domaćina, iako je takav efekt ipak ograničen kupovnom moći.

"Za očekivati je da će utakmice uživo najviše pratiti dijaspora", ističe Marić.

U poređenju s periodima kada se reprezentacija ne kvalificira, ključna razlika je u intenzitetu tržišne aktivnosti. Bez nacionalnog tima, interes i emocionalni angažman potrošača znatno opadaju, a to direktno utječe na nižu potrošnju i slabiju efikasnost oglašavanja.

"Time kvalifikacija djeluje kao snažan, ali vremenski ograničen efekt koji povećava likvidnost tržišta, ubrzava obrt robe i podiže ukupan nivo komercijalne aktivnosti u zemlji", zaključuje Marić.

Prilika za nacionalno brendiranje

Također, ranije je za naš medij ekonomski analitičar Emir Hećimović pojasnio kako Mundijal prije svega predstavlja rijetku priliku za nacionalno brendiranje, jer tokom turnira milijarde ljudi dolazi u kontakt s državama o kojima inače zna vrlo malo ili skoro ništa, a za našu zemlju ovakva vrsta pažnje ima vrijednost koju je teško replicirati klasičnim marketinškim kanalima.

"Sportski uspjeh jača identifikaciju stanovništva s državom i osjećaj kolektivnog ponosa. U zemljama suočenim s emigracijom, taj faktor nije zanemariv", navodi.

Reprezentacija BiH u fudbalu (NS/FS BIH facebook page)

Emocija igra ključnu ulogu, pa prema globalnim podacima, čak 69 posto fanova ističe važnost historijskog momenta učešća, dok 65 posto navodi važnost nacionalnog ponosa.

Tako, kad pogledamo zemlje kao što je BiH, ovaj efekt je još jači, jer se plasman ne doživljava samo kao takmičenje, već kao nacionalni trenutak koji ulazi u svakodnevicu građana – od društvenih mreža, prodavnica pa do kafane.