Tokom ljeta, a naročito u vrijeme toplotnih valova, elektroenergetske mreže širom Evrope, uključujući i našu regiju, suočavaju se s pojačanim pritiscima. Visoke temperature uzrokuju znatan rast potrošnje električne energije, što često dovodi do vršnog opterećenja mreže. U nekim državama već su zabilježene redukcije i smanjena pouzdanost sistema, posebno u situacijama kada se jave i loši hidrološki uslovi.
Provjerili smo kakva je situacija u Bosni i Hercegovini i koliko je njen elektroenergetski sistem spreman da odgovori na ovakve izazove.
Lošije hidrološke prilike
Iz Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH navode da uredno podmiruju sve svoje obaveze u smislu isporuke električne energije svojim kupcima. Prema podacima iz kompanije za Bloomberg Adriju, trenutna proizvodnja iznosi oko 80 posto u odnosu na plan i može se ocijeniti relativno stabilnom.
Visoke temperature i smanjeni dotoci u hidroelektranama svakako utječu na ukupnu proizvodnju električne energije. Tako su prirodni dotoci u junu iznosili svega 60,3 posto u odnosu na planirane, što je rezultiralo time da je proizvodnja iz hidroelektrana ostvarena sa 68 posto planiranog nivoa u tom mjesecu, dok je na godišnjem nivou dostigla oko 80 posto od planiranog.
Bloomberg Adria
"Također, u termoelektranama zbog visokih temperatura dolazi do povećanja temperature rashladne vode, što direktno utječe na rad termoenergetskih postrojenja, koja tada funkcioniraju sa smanjenom snagom", navode iz Elektroprivrede BiH.
Kao jednu od prednosti, iz EPBiH ističu posjedovanje diverzificiranog proizvodnog portfolija s većim brojem proizvodnih jedinica, kojim se centralizirano upravlja. Ovo omogućava prilagođavanje energetskoj, klimatskoj i tržišnoj situaciji.
"Elektroprivreda BiH, u okviru planiranja i operativnog vođenja sistema, kontinuirano analizira sve varijacije potrošnje kupaca u zavisnosti od ekstremnih vremenskih uslova, te se shodno tome i vrše pripreme za takve situacije", kažu iz EPBiH. Ističu i da s ciljem unapređenja poslovnih procesa i odgovora na tržišne promjene unutar svih poslovnih funkcija implementiraju proces upravljanja rizicima, koji predstavlja osnov za donošenje odluka.
Iz EPBiH pojašnjavaju da su lošije hidrološke prilike dovele do manjka električne energije, koja se morala osigurati iz termopostrojenja ili kupovinom na tržištu.
"Zbog takvih okolnosti, na depoima su nešto manje količine uglja, ali su one ipak dovoljne za nesmetan rad termoelektrana u ljetnom periodu", naveli su. Dodatno, ističu da se rad termoelektrana optimizira u periodima kada cijene energije na tržištu padaju, što je karakteristično za praznike, vikende i periode povećane proizvodnje iz solarnih elektrana.
Podsjetimo da su krajem juna iz EPBiH najavili više cijene električne energije, te uvođenje blok tarifa koje potrošače dijele u tri kategorije – zelene, plave i crvene. Poskupljenje će se kretati od 4,8 do 8 posto. Bloomberg Adria je još ranije izvijestila o mogućem poskupljenju, nakon što je iz EPBiH saopćeno da je nivo akumulacije u HE Jablanica niži za oko 4,5 metara u odnosu na prethodne godine. Tada su iz kompanije upozorili na izazove u snabdijevanju uslijed produženih sušnih perioda, oscilacija u potrošnji i zahtjeva energetske tranzicije, iz čega se dalo naslutiti da će doći do poskupljenja struje.
Iz Elektroprivrede HZHB kažu da su visoke temperature i znatno smanjeni dotoci vode uslijed dugotrajnog sušnog razdoblja negativno utjecali na proizvodnju električne energije iz hidroelektrana. Zbog toga je proizvodnja već duži period ispod planiranih vrijednosti.
"Pogonska spremnost proizvodnih objekata JP Elektroprivreda HZ HB je na zadovoljavajućem nivou", kažu za Bloomberg Adriju. Visoke temperature su dovele i do veće potrošnje električne energije, prvenstveno zbog intenzivnijeg korištenja rashladnih uređaja. Prema podacima iz Elektroprivrede HZHB, u posljednjih 15 dana zabilježen je rast potrošnje za 20 posto.
Elektroprivreda HZHB
S obzirom na moguću rekordnu potrošnju električne energije u julu i augustu 2025. godine, iz preduzeća navode da su poduzeli niz strateških, tehničkih i operativnih mjera. Uz osiguranje visoke pogonske spremnosti svih proizvodnih objekata, kontinuirano prate stanja akumulacija, vremenske uslove, kretanja veleprodajnih cijena električne energije i dinamiku potrošnje. To im, ističu iz preduzeća, omogućava pravovremenu optimizaciju proizvodnje i nabavke električne energije.
"U slučaju ugrožene sigurnosti opskrbe, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dužna je postupati u skladu s odredbama Zakona o električnoj energiji FBiH, kao i odredbama općih uvjeta za isporuku i opskrbu električnom energijom", dodaju. U okviru navedenih akata, dalje navode da su definirani koraci za upravljanje kriznim situacijama, uključujući saradnju s operatorom sistema i pravovremeno informiranje nadležnih institucija i krajnjih korisnika.
S ciljem optimizacije troškova i očuvanja stabilnosti sistema, iz EPHZHB kažu da nastoje električnu energiju nabavljati na tržištu prvenstveno u vremenskim intervalima kada su cijene povoljnije od tržišnog prosjeka.
Dovoljno kapaciteta
Bojan Rebić, glavni dispečer – rukovodilac Sektora upravljanja sistemom u realnom vremenu pri Nezavisnom operatoru sistema u BiH, za Bloomberg Adriju BiH kaže da elektroenergetski sistem BiH trenutno raspolaže dovoljnim kapacitetima za sigurno snabdijevanje krajnjih potrošača električnom energijom. To potvrđuju i redovne analize kratkoročne adekvatnosti (STA), koje se provode u saradnji s regionalnim koordinacionim centrom (SCC Beograd).
STA metodologijom predviđena je obaveza procjene jesu li raspoloživa domaća proizvodnja i mogućnosti uvoza električne energije dovoljne za pokrivanje očekivanog opterećenja u narednoj sedmici. U dosadašnjim analizama, Rebić naglašava da nisu uočeni nedostaci u pogledu količina proizvedene električne energije niti u dostupnosti prekograničnih prenosnih kapaciteta za uvoz.
Depositphotos
U slučaju nestašice električne energije, bilo na lokalnom ili panevropskom nivou, zbog nedostatka proizvodnje u BiH ili ograničenja u prekograničnom prenosu, aktivirale bi se posebne procedure pod nadzorom nadležnog regionalnog sigurnosnog centra (RSC). Cilj regionalne metodologije za kratkoročnu adekvatnost (STA) jeste pravovremeno rješavanje takvih problema i usklađivanje aktivnosti među različitim regijama.
Iz NOS-a navode da se u okviru radnih grupa pri ENSTO-E redovno rade preliminarne polugodišnje analize adekvatnosti za svaku regulacionu oblast i do sada nisu imali uočenih problema u pogledu osiguranja potrebnih kapaciteta.
S obzirom na najavljene tropske temperature tokom jula i augusta očekuje se povećana potrošnja električne energije kako u BiH tako i u regiji. Rebić podsjeća da su slični klimatski uslovi zabilježeni i prošle godine, kada nije bilo problema s preopterećenjem prenosne mreže tokom ljetnih mjeseci, niti prekida izazvanih povećanom potrošnjom.
"Preopterećenja koja su se javljala u elektroenergetskom sistemu u BiH su bila isključivo uzrokovana velikim tranzitnim tokovima preko EES BiH, na koje NOSBiH, nažalost, nema velikog utjecaja", ističe Rebić.
Veliki tranzitni tokovi rezultat su intenzivne integracije obnovljivih izvora električne energije u južnim dijelovima Evrope, ali i tržišnih kretanja u jugoistočnoj, centralnoj i zapadnoj Evropi.
Virtuelne elektrane
Na rasterećenje prenosne mreže u BiH značajan utjecaj imaju i invertorski izvori električne energije priključeni na mrežu operatora distributivnog sistema (ODS). Trenutno je u okviru sistema "Virtuelne elektrane" prijavljeno ukupno 383 MW instalirane snage obnovljivih izvora energije, priključenih na niskonaponski i srednjenaponski nivo.
"Virtuelna elektrana" (VE) predstavlja privremeni model koji omogućava objedinjavanje više proizvodnih objekata priključenih na mrežu ODS-a, a koji putem VE pristupaju veleprodajnom tržištu električne energije.
Pored toga, na mreži ODS-a priključeni su i drugi proizvodni objekti koji sa VE imaju ukupnu instaliranu snagu preko 636MW, od čega 372 MW dolazi iz fotonaponskih elektrana.
"Kompletna ova proizvodnja na srednjenaponskom nivou doprinosi rasterećenju prenosne mreže za potrebe snabdijevanja krajnjih potrošača električnom energijom", naglašava Rebić.
Prema godišnjim planovima, većina termoelektrana je izvršila planirane godišnje remonte i spremni su za normalan proizvodni pogon. Elektroprenos BiH je, prema informacijama NOSBiH, potpisao i ugovor o sječi kritičnog rastinja u trasi dalekovoda, što će biti realizirano u narednom periodu u okviru redovnih godišnjih aktivnosti.
Depositphotos
Generalno, elektroenergetski sistem BiH je izvozno orijentirano kontrolno područje, što pokazuju dosadašnji bilansi proizvodnje i potrošnje. Ipak, zbog tržišnih uslova u Evropi i regiji, kada su cijene električne energije na berzama blizu nule ili čak negativne, dolazi do povećanog uvoza električne energije. To ne znači da BiH u tim trenucima nema dovoljno električne energije, već da elektroprivredne kompanije u tim periodima akumuliraju resurse za proizvodnju električne energije, a na tržištu kupuju električnu energiju po povoljnim cijenama.
Šta kad dođe do poremećaja?
U slučaju problema u nekom od susjednih prenosnih sistema, uvoz električne energije se obavlja preko drugih interkonekcija, a ne nužno iz sistema u kojima je tržišno nabavljena energija. Zbog toga je mala vjerovatnoća da bi BiH imala problema s uvozom, čak i ako dođe do poremećaja u susjednim prenosnim sistemima.
Za slučaj većih poremećaja, kako u EES BiH, tako i na interkonektivnom nivou, NOSBiH ima pripremljene dokumente: Plan odbrane EES od velikih poremećaja i Plan obnove EES, koji detaljno obrađuju scenarije odbrane i obnove elektroenergetskog sistema.
Podsjećaju i na poremećaj koji se dogodio 21. juna 2024. godine, kada je sistem iz black-out stanja obnovljen u rekordnom roku zahvaljujući efikasnim dispečerskim akcijama. Rebić kaže da je normalizacija elektroenergetskog sistema tada izvršena za oko dva sata, u saradnji s dispečerskim centrima Elektroprenosa BiH.
"Obnova cijelog prenosnog i distributivnog sistema bila je završena za približno tri i po sata, što je znatno brže u poređenju s vremenima oporavka drugih evropskih sistema pogođenih sličnim poremećajima (npr. Italija, Turska, Španija)", zaključuje.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...